bertović i perković za direktno

'Dva kata Agrokorovog tornja nazivali su Sabor, imena na uredima bila su identična'

Autor

Marijan Opačak

Problem Agrokora i njegovog poslovanja  izvlači sve prljave tajne sprege politike i 'kronijevskog', odnosno 'rodijačkog' kapitalizma na vidjelo građanima Lijepe naše. Dok stariji i iskusniji ekonomski analitičari, odgojeni i školovani u socijalizmu te nekadašnji ministri preporučuju spašavanje Agrokora državnim novcem, posebnim zakonima, mlađi ekonomisti i kolumnisti  zagovaraju u Hrvatskoj još nikad viđenu metodu rješavanja problema mastodonta poput Agrokora. 

01.10.2017. u 19:47
Ispiši članak

Činjenica jest da je Vlada Andreja Plenkovića napravila opasan presedan donošenjem specijalnog zakona za Agrokor. Vjerojatno u pozadini priče ima još mnogo toga što nije izašlo na vidjelo, a što je dovelo do donošenja specijalnog zakona,samo je pitanje vremena kad krenu sudski postupci koliko će političara svih stranaka biti dovedeno pred sud. 

"Od početka afere zagovarao sam neuplitanje države u situaciju oko Agrokora, odnosno da država učini ono što je njena odgovornost, a to je održavanje opće makroekonomske stabilnosti, ali da se direktno ne miješa u razrješenje situacije", rekao je za Direktno Branimir Perković, ekonomski analitičar i kolumnist.

"Kako je Agrokor prije svega bio politička tvorevina i mastodont koji je nastao u sprezi s politikom, u čemu prilog govori informacija da su dva kata Agrokorovog tornja nazivali "Sabor“, jer su imena na vratima ureda bila mahom identična imenima u Saboru, onda je ovakav rasplet situacije očekivan. Politika je preuzela upravljanje Agrokorom, jer želi spriječiti curenje informacija, što bi sigurno štetilo svim velikim političkim opcijama", rekao je Perković.

Dodao je kako Agrokor nije nikakav proizvodni div, jer 80 % njegovih prihoda otpada na maloprodaju i veleprodaju. 

"Taj bi taj vakum na tržištu, koji bi nastao usred propasti Konzuma, vrlo brzo preuzeli drugi trgovački lanci. Siguran sam da bi Plodine, Lidl, NTL, Tommy i ostali jedva dočekali da prošire svoje poslovanje, a pri tome bi sigurno zapošljavali radnike s iskustvom, tj. svi bivši radnici Konzuma bi brzo pronašli novo zaposlenje na sličnom radnom mjestu. Proizvodnju, koja je većinom dobro poslovala, bi kupile druge kompanije", napominje. 

Agrokorova katastrofalna poslovna praksa, koju su mogli provoditi samo zbog toga što su svojom veličinom mogli određivati pravila na tržištu, tj. bili su praktički monopolisti, radila je velike dugoročne štete hrvatskom gospodarstvu te je sprječavala njegovo restrukturiranje, napominje Perković i dodaje: "Ipak, Kriza oko Agrokora već je pokrenula veliko restrukturiranje gospodarstva, iako su interesne klijentelističke mreže u sprezi s politikom pokušale to zaustaviti izglasavanjem lex Agrokora".

"Početkom krize politika nas je plašila navodnom 'sistemskom krizom', za koju nitko nije znao kolika je. Ali Agrokor je zapravo stvarao sistemsku krizu svojim postojanjem, jer je kao ekonomski i politički sveobuhvatan subjekt određivao 'pravila igre', a ta pravila su bila vrlo destruktivna. Tako je Agrokor širio loše poslovne prakse kroz gospodarstvo i tek dolaskom krize možemo uočiti postupno restrukturiranje Hrvatskoj gospodarstva", rekao je Perković.

Naglasio je kako se kataklizma nije dogodila niti bi se dogodila da nije bilo direktne državne intervencije.

"Dugoročno je ovo samo održavanje jednog kanceroznog tkiva u sveukupnom gospodarstvu i samo usporava proces restrukturiranja, koji je započet još u vrijeme krize i intenziviran problemima u Agrokoru. Još jednom smo žrtvovali budućnost u ime održavanja trenutne stabilnosti, što smo radili cijelo ovo vrijeme", napominje Perković. 

Bertović: Trebalo mijenjati opći stečajni postupak, a ne spašavati one koji su 'preveliki da bi propali'

"Ovo sve je politički i pravno takav nered i kaos da se čudim kakoEuropska komisija već nije ozbiljnije reagirala", rekao je kolumnist Ivan Bertović i napomenuo da ako je proces stečaja bio prekompliciran ili nedovoljno efikasan, onda je trebalo mijenjati opći stečajni postupak, a ne raditi poseban zakon kako bi se spašavalo one koji su "preveliki da bi propali“.

Bertović napominje kako je čitav koncept "sistemske“ tvrtke i "sistemskog rizika“ na koji su svi upozoravali, a nikada nisu znali reći koliki taj rizik uopće jest, dokaz da je Vlada reaktivna. "Ne radi sustavne reforme, kojih su im bila puna usta, nego reagiraju kada problemi već nastanu", rekao je Bertović i dodao kako sada postoji objektivna opasnost da zbog uplitanja država snosi moguće repove i dugove, koji su nastali kao posljedica rada uprave koju je Todorić postavio. "Dakle mi, porezni obveznici, ćemo otplatiti tuđe nesmotreno i lakomisleno poslovanje", naglašava Bertović.

"Todorić nije posve u krivu kada se poziva na vlasnička prava koja su mu povrijeđena", rekao je Bertović i dodaje kako bi pred Europskim institucijama mogao pokrenuti postupak protiv Republike Hrvatske za potpuni povrat vlasništva i upravljanja."A tada bi tek bila sramotna situacija - pojedinac zaduži, građani otplate, a vlasništvo se nakon toga vraća. Istina je kako bi postojala protutužba za naknadu za investicije koje bi država eventualno napravila, ali to će biti mukotrpno dokazivati, tako da sumnjam da će se građani na kraju ikada naplatiti",  rekao je Bertović.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.