U STUDIJU 4

Đuro Njavro jednostavno objasnio kako pospješiti gospodarski rast

Autor

Direktno.hr

Hrvatska je krenula u plus te je nakon sedam godina došlo do gospodarskog rasta. Međutim, hoće li nam jamčiti stabilni trend? Kako ga održati? O ovoj temi u HTV-ovoj emisiji Studio 4 razgovarali su makroekonomist Sindikata znanosti i visokog školstva Matija Kroflin te ekonomist i političar Đuro Njavro.
06.05.2015. u 21:44
Ispiši članak

"Čitali smo Bibliju i sjećamo se priče o sedam dobrih i loših krava, a na hrvatskom primjeru to se i potvrđuje. Međutim, Hrvatska nije otok u moru i mora se usporediti sa zemljama u okruženju. Primjera radi, u 2015. godini kineska ekonomija rasti će tri posto. U tom kontekstu hrvatskih 0,3 do 0,5 posto nije nešto. Pravo pitanje je raste li Hrvatska zbog uspješne politike ili je riječ o plimi ekonomskog rasta u svijetu pa se hrvatski mali brod podigao. To je izuzetno malo. Naravno bolje i tako nego negativan rast, ali pri tako niskoj stopi ekonomskog rasta hrvatski problemi, poput zapošljavanja mladih, ne mogu se rješavati. Pitanje je održivosti tako krhkog i niskog rasta. Ako u isto vrijeme imamo deficit i pri tome postižemo ovakav rast, a ne možemo se unedogled zaduživati, pitanje je može li se on održati. A to onda postavlja pitanje je li Vlada napravila sve prilagodbe, prije svega u javnom sektoru", tvrdi Njavro.

Kroflin pak ističe kako je rast ispod svake razine koja bi omogućavala ravnotežu i povećanje radnih mjesta.

"Što se tiče prilagodbe privatnog i javnog sektora, mislim da se javni prilagodio i ne vidim kako bi rezanje plaća profesorima u znanosti, pomoglo privatnom sektoru da bude efikasniji. Nedavno je bio dio vodstva MMF-a i govorilo se o provedbi izmjena Zakona o radu. To je reforma za koju se zagovaralo. Od nje se očekivalo da će pomoći privatnom sektoru i poduzetnicima te da će potaknuti privatni rast. On se provodi uredno, ali nije donio nikakve pomake, u smislu da je dao neki vidljivi impuls da se više investira ili zapošljava. I sam MMF je istaknuo da fleksibilizacija radnih odnosa i nema neki veliki efekt za ekonomski rast", naveo je Kroflin.

Na pitanje koje su reforme na kojima MMF inzistira, Kroflin ističe kako je za njega MMf, prije svega, politička organizacija koja ima stručnjake, ali ponekad rade u interesu zemalja članica.

"Smatram da je MMF nažalost kvalitetniji sugovornik od Europske komisije. MMF u izvješću na neki način govori kako ne treba drastično rezati. Potrebno se orijentirati na prihodovnu stranu, a ne linearne rezove. Iznijeli su ocjenu da smatraju kako je fiskalna prilagodba koju Vlada planira provesti u redu. Nije problem deficit i javni dug, nego se Hrvatska ne bavi razvojem preduvjeta za razvoj ekonomije", smatra Kroflin.

Njavro kaže da ne trebamo gledati toliko Europu i MMF, nego što su hrvatski interesi.

"Hrvatska je dio europskog gospodarskog prostora, činimo manje od jednog posto stanovništva. Mi smo dana,s iskazano u snazi BDP po stanovniku, na samom začelju EU. Želimo li da Hrvatska ostane na tom mjestu i ima gubitničku poziciju? Naravno da ne želimo. Treba vidjeti što napraviti da se pomaknemo prema sredini. To treba biti hrvatska strategija za nekoliko vlada. Hrvatska mora raditi na svojoj izvrsnost i konkurentnosti. To je važna reforma javnog sektora. Hrvatska ima nepotrebno prevelik javni sektor. Zadnjih godina u nekim poduzećima uprave su mijenjane ovisno o tome koji ministar dođe. Treba se okrenuti boljem menadžmentu države. Mi kao građani usluge trebamo dobiti brže. Prema svjetskim iskustvima, moramo se koncentrirati na dvije točke: nulta tolerancija na korupciju te upravljanju po kriteriju netokracije. Tri točke su najbitnije: privući kvalitetne inozemne investicije, poboljšati poduzetničku klimu i napraviti reformu javnog sektora", zaključuje Njavro.

 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.