Odnosi s Rusijom

Duhovi Hladnog rata na Balkanu

Autor

Direktno.hr

03.01.2015. u 13:51
Ispiši članak

Zapad je prošlih godina nekako šutke prelazio preko jačanja ruskog utjecaja na zapadnom Balkanu, posebice u Bosni i Hercegovini. Taj se utjecaj pokazao i na ekonomskom i na političkom planu. 

Ruska stajališta u Upravnom odboru Vijeća za provedbu mira proteklih su godina bila suprotna stajalištima ostalih članica Vijeća. Čelnici EU nisu se obazirali na opstrukcije bosanskohercegovačkih političara koji uživaju podršku Ruske Federacije. Zapad se probudio tek nakon što se Rusija u Vijeću sigurnosti UN-a otvoreno suprostavila euroatlanskim procesima u BiH.

Zekerijah Smajić, politički analitičar kaže da geopolitički položaj Rusije, njezin konstantni ekonomski rast još od 1999. godine te politička i pravoslavna povijest geostrateškog nasljednika bivšeg Sovjetskog Saveza, određuju rusku poziciju na globalnoj pozornici, ali i na Balkanu.

"Rusija nije BiH 'izabrala' za dnevnopolitička potkusurivanja s EU-om, već je kao superiorna velesila iskoristila priliku da pokaže godinama inferiornoj Europskoj uniji da se, zbog vlastitih problema i drugih globalnih prioriteta, Bosnom i Hercegovinom bavila površno i pogrešno. Dok je EU dva desetljeća ulagao u državne institucije, u parazitozno civilno društvo, vrlo skromnu infrastrukturu i more drugih pogrešnih investicija, ruski kapitalci, koordinirani iz Kremlja, ulagali su u ekonomski strateške sektore kao što su Rafinerija u Brodu, bivši lanac OMV, Bosnalijek itd. Nisam siguran da su i dan-danas čelnici EU-a u Sarajevu i Bruxellesu shvatili da krivica nije do vrlo ambiciozne ruske politike, koja ima viziju i strategiju ekonomskog 'osvajanja', već do službenog Bruxellesa koji se godinama bavio pogrešnim prioritetima i pogrešnim igračima na našoj političkoj sceni", kaže Smajić, piše Deutche Welle, a prenosi Večernji list.

Smajić smatra kako je zaokret EU prema BiH još uvijek primarno-retoričke naravi, koji se u posljednje vrijeme pogrešno pokazuje kroz ''Njemačko-britansku inicijativu.''

"Zašto pogrešno? Vijeće EU-a je pola godine prije ove Inicijative utvrdilo novi strateški pristup prema BiH koji je u veljači ove godine jednoglasno usvojen, nakon što je propalo četverogodišnje nepotrebno i strateški potpuno pogrešno inzistiranje na presudi Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu Sejdić-Finci. Tada su prvi put nakon završetka rata u prvi plan djelovanja EU-a postavljeni gospodarstvo i socijalna pravda te dva dosadašnja vrlo važna poglavlja za svaku zemlju u tranziciji, a to su vladavina zakona i funkcionalnost države. Tada usvojeni "Novi pristup EU-a prema BiH" inicirali su prvo ministri vanjskih poslova Njemačke i Austrije, zatim Švedska i na koncu Hrvatska i Slovenija. Njemačka i Velika Britanija su, dakle, samo reaktivirale novi pristup iz veljače, dajući mu dugo priželjkivanu konkretizaciju", kaže Smajić.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.