SVAKA ČAST
Dubrovčanin s ekipom napravio hit proizvod: 'Radimo nešto što ne postoji na svijetu'
Dubrovačka udruga Maritimo Recycling bavi se akcijama čišćenja obale i priobalja te skupljanjem plastike i njenim recikliranjem u korisne proizvode. Njih potom prodaje na svojem web shotu, a od prikupljenih sredstava održava se rad udruge i organiziraju nove akcije čišćenja Jadrana. "To je krug koji mi želimo zatvoriti", kazao je predsjednik Udruge za portal Direktno.
"Krenuli smo negdje 2015., kada sam dobio ideju da bi iz plastike iz mora mogli printati 3D stvari, ali se onda ispostavilo da nije baš trivijalno napraviti taj filament za 3D printer i prinati time. Onda sam se okrnuo 'injection moldingu', to je brizganje plastike i otkrio sam cijeli svemir u kojem ljudi kopiraju strojeve koji su do sad bili u velikim industrijama. Dakle, prave manje strojeve za kućnu uporabu, jer je ideja da bilo tko može reciklirati plastiku", govori nam Marjan Žitnik.
"Kroz to sam počeo raditi svoje nacrte, igrati se strojevima, a prethodno nisam imao nikakva iskustva pa je to bio proces od nekoliko godina ozlijeđivanja, promašivanja i pokušavanja iz početka", kaže nam z smijeh. Konačno je, dodaje, 2018./2019. dizajnirao stroj za mljevenje i topljenje plastike. Tada see, ističe, priča zakotrljala.
"Udruga je službeno nastala 2021. Prijavili smo se za neke projekte i dobili nužna sredstva za početak rada Udruge. Ove godine smo konačno krenuli ozbiljno proizvoditi i reciklirati plastiku", ističe Žitnik. Iako inženjer računalstva, nedostajalo mu je iskustvo s mehanikom i elektronikom, sve je to za našeg sugovornika bilo novo. Ali ono što je započeo, vinulo ga je u inovatorske vode.
Približiti reciklažu plastike svima
"U tome sam bio samouk. U Dubrovniku je jako teško naći nekoga tko će vam sve to pokazati, tako da smo se često puta morali osloniti sami na sebe". Ta cijela reciklaža plastike je prije bila rezervirana za velike igrače, ističe. "Kad dođete na ideju tih strojeva, oni se uglavnom rade na istom principu. Ideja udruge je da približimo reciklažu plastike svima i san je da svatko ima doma neki uređaj i da sam može reciklirati plastiku i napraviti nešto iz nje", priča nam.
A napraviti stroj doma za nekog laika je jako teško, zna Žitnik iz svoga iskustva. "Meni to sad djeluje jako jednostavno. Mi sad radimo nove strojeve koji uopće ne postoje na svijetu, recimo stroj za sortiranje čepova po vrsti i bojama. Sada znamo mehanizme i tehnologiju, sada je lakše", govori nam.
Reciklaža plastike, smatra, trebala bi biti dostupna svima, "to i je naša svrha. Kod nas može doći bilo tko i raditi s našim strojevima. Bilo tko može doći s nekom idejom koju ćemo pomoći realizirati... Sve je to moguće i nije tako teško kako izgleda. Taj cijeli proces do ovog trenutka je bio težak, ali principi reciklaže plastike nisu".
FOTO: Instagram/maritimorecycling
Naočale koje plutaju po moru
Sada imaju hit proizvod: "Bila je ideja, 'ajmo napraviti proizvod koji će zadovoljiti svih' i to su bile naočale... Kao ljeto, Dubrovnik, svi nose 'cvike' i to je bio dobar pogodak. To nam je najpopularniji proizvod, ali je proces izrade komplicrian. Treba nacrtati dizajn, konstruirati kalupe... Sad smo u situaciji da smo o naočalam naučili kao neki modni dizajner. Leće su kvalitetne, otporne, poralizirane, otkrili smo slučajno i da plutaju po moru kao čepovi i to nam je marketinški trik. Odaziv je super, a sada radimo na novoj kolekciji".
Plastika se zakonski kategorizira po brojevima od jedan do sedam, ali Udruzi Maritimo Recycling najinteresantniji su brojevi dva i pet, jer kako objašnjava Žitnik, ta plastika se može istopiti na određenoj temperaturi, pri čemu se ispušta nikakve toksine. A kada se ohladi, vraća se u svoju prvu formu.
"Teoretski je možete beskonačno puta reciklirati. To nam je važno i zbog radionica koje radimo sa školama i mladima, da u prostoru ne bude nikakvih teških toksina. Ispuštaju se neugodni mirisi, koji su posljedica neočišćenja te plastike, poput soka, ali rad s ovom plastikom je siguran", kaže naš sugovornik.
Žitnik: Regulativa bi trebala biti jednostavnija
Na ideju korištenja upravo čepova došli su iz jednostavnog razloga. U Hrvatskoj se čepovi ne recikliraju nego izvoze, a zbog činjenice da ih je teško sortirati i reciklirati, uglavnom su donedavno završavali na odlagalištima otpada i u prirodi. "Baš zato smo mi odlučili napraviti taj stroj koji sortira čepove i ubrzava nam rad s plastikom".
Kako komentira način na koji se u Hrvatskoj gospodari otpadom, pitamo ga. "Mi uvijek volimo pljuvati po sebi i to je neka prednost demokracije, jer ako tako nastavimo raditi, bit će bolje. Ali kad putujete van Hrvatske, meni se čini da smo mi ovdje najčišći kada je barem riječ o našim susjedima, barem kada je riječ o Dubrovniku", kaže Žitnik.
"Čuo sam da se svašta priča po Hrvatskoj, ali ovdje kod nas mogu samo pohvaliti čistoću. Ne može Hrvatska jednostavno sve reciklirati, nemamo infrastrukturu i ljude koji bi to radili", govori dalje. Ipak, jedno mu smeta. Volio bi, kaže, da je regulativa jednostavnija: "Mi smo se 'ubili' da dobijemo dozvolu za gospodarenje otapdom, bilo bi super da je procedura jednostavnija".
'Kada čitam zakone osjećaj je kao da čitam Harryja Pottera'
"Bilo bi lakše da svatko može imati 'pravo' na otpad. On je svugdje i u teoriji, vi ne biste smjeli uzeti plastiku s plaže i nešto napraviti s njom, to je praktički pa ilegalno. Bilo bi bolje da se jednostavnije ta plastika može uzeti iz prirode i nešto napravi s njom, ovako ona samo propada, gledano iz moje perspektive", kazao nam je Žitnik.
"Ja nisam pravnik, ali kada čitam zakone osjećaj je kao da čitam Harryja Pottera, no ono što sam ja uspio interperetirati je da je plastika na plažama u vlasništvu RH. To su pravne zavrzlame za koje razumijem da se ne mogu drugačije interpetirati. Možda govorim ludosti, ali puno toga vidim da ide na krivo mjesto", objasnio je.
Ideja s kruzerima
"Mi imamo primjerice kapacitete uzeti sve kapacitete s brojnih kruzera koji dolaze u Dubrovnik, napraviti od njih primjerice kućice za napuštene pse... Međutim, mi jednostavno ne možemo doći do tih čepova jer je takva regulativa". Ima još jedna stvar na koju je predsjednik Udruge skrenuo pažnju.
Hrvatski grad obara sve rekorde po uspješnosti: Zadovoljili su i oštre EU kriterije
Velike tvrtke plaćaju svojevrsne penale ako ne ispune kvotu zapošljavanja osoba s invaliditetom, a umjesto da plate penale, mogu kupovati proizvode od udruga koje ih zapošljavaju. Pa koja je onda njegova poruka za kraj, pitamo ga: "Kupite naše proizvode", kaže kroz smijeh. "Ali ozbiljno, to je jedini način da ljudi pomognu i da mi nastavimo sa svojim radom".
*Tekst je nastao u okviru projekta ''Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?'' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.