IZBORI ZA EUROPSKI PARLAMENT

Dubravka Šuica: Optimistična sam po pitanju budućnosti Europske unije, jer ništa ne može ugroziti ovaj veliki projekt

Autor

Andrea Latinović

Dubravka Šuica jedno je od najprepoznatljivijih lica Hrvatske demokratske zajednice. Nekoć gradonačelnica Dubrovnika, u razdoblju od 2001. do 2009. godine, u tri je mandata izabrana i za zastupnicu u Hrvatskom saboru, u vremenu od 2000. do 2011. godine.

16.05.2019. u 07:22
Ispiši članak

Profesorica engleskog i njemačkog jezika, koja je svojevremeno bila i ravnateljica Gimnazije u Dubrovniku, 2013. godine prvi je put izabrana za zastupnicu u Europskom parlamentu, a u svibnju 2014. ponovno je izabrana kao zastupnica u Europskom parlamentu na mandat u trajanju od pet godina.

Također, u 2014. godine potvrđena je i kao potpredsjednica Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom (DSEE), članica Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane (ENVI) i kao zamjenica u Odboru za vanjske poslove (AFET), Odboru za promet i turizam (TRAN), Odboru za prava žena i ravnopravnost spolova (FEMM) i Izaslanstvu za odnose sa SAD-om (D-US)

Sada je Dubravka Šuica ponovno na HDZ-ovoj listi za predstojeće europarlamentarne izbore, na drugom mjestu, s vrlo velikim izgledima da ostvari još jedan petogodišnji mandat u Bruxellesu i Strasbourgu.

Što Vam govori Vaše iskustvo s građanima Hrvatske- koliko oni doista percipiraju i shvaćaju ulogu naših europarlamentaraca, s obzirom na to da se već na spomen te riječi uglavnom odmah spominje visoka plaća. Gdje je prava istina?

- Percepcija građana o našem poslu varira o važnosti teme kojom se bavimo u Europskom parlamentu. Određene politike o kojima smo raspravljali u Parlamentu, poput ukidanja roaminga na području Europske unije, zanimljive su i atraktivne velikom broju građana, pa samim time onda pridaju veću pozornost našem poslu. No slažem se da rad hrvatskih europarlamentaraca nije dovoljno zastupljen u medijima, pa se građani teže informiraju o našem poslu i to može dovesti do iskrivljene percepcije s obzirom da je rad u Europskom parlamentu iznimno zahtjevan i raznovrstan. Drago mi je što su se u posljednje vrijeme pojavili noviji mediji čiji rad je više usmjeren, ili isključivo usmjeren na europske politike i rad europskih institucija, a nadam se da će se taj trend nastaviti jer gotovo sve teme s kojima se bavimo u Europskom parlamentu se tiču i hrvatskih građana i imat će svoj odjek ''na terenu“. Međutim, transparentnost poslovanja iznimno je važna za Europski parlament i nešto na čemu svi mi zastupnici inzistiramo, stoga su sve aktivnosti svakog zastupnika u Europskom parlamentu javno dostupne na internetskim stranicama Parlamenta, kao i na društvenim mrežama.

I sami ste upozoravali da Hrvatska nije izvukla dovoljno novca iz europskih fondova i iskoristila mnoštvo mogućnosti koje su joj se nudile. Gdje je, zapravo, ''zapelo''?

- Što se tiče povlačenja sredstava iz europskih fondova, moram napomenuti da je prvih nekoliko godina našeg članstva u Europskoj uniji na vlasti bila SDP-ova vlada koja je učinila jako malo, ili gotovo ništa po ovom pitanju te im je svaki oblik investicija i reformi bio stran. Stvari su krenule željenim tijekom tek nakon što je na vlast došla vlada HDZ-a i premijera Andreja Plenkovića, pa bih rekla da smo ostvarili jako dobar posao, budući da je 65 posto sredstava ugovoreno, a do kraja ove godine očekuje se još veći postotak. Obilazim Hrvatsku uzduž i poprijeko zadnjih mjesec dana i sama sam osvjedočila da nema ni jedne općine, grada, županije u kojoj nema projekata financiranih iz EU fondova. Cijela Hrvatska jedno je veliko gradilište! Naravno, bilo bi dobro povećati apsorpcijske kapacitete jedinica lokalne i regionalne samouprave jer su upravo oni nositelji razvoja, a nikako ne smijemo podcijeniti važnost edukacije, pa je to i razlog zašto imamo kontinuirani dijalog s građanima. Kako službenika u javnoj upravi, tako i građana o načinu funkcioniranja fondova i mogućnostima koje se njima nude.

Jedna ste od najaktivnijih zastupnica. Što smatrate svojim najvećim uspjehom u proteklih pet godina i koliko je to doprinijelo samoj Hrvatskoj?

- Zadovoljna sam postignućima u dosadašnjem radu u Europskom parlamentu, kao i svim aktivnostima. Potpredsjednica sam Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta, članica sam Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, kao i Odbora za prava žena i jednakost spolova. Uz to, potpredsjednica sam Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom i članica Izaslanstva za odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama. Nezavisna think - tank organizacija VoteWatch Europe ove me godine ponovno proglasila najutjecajnijom zastupnicom u Europskom parlamentu iz Hrvatske na temelju analize mojih aktivnosti i pozicija koje zauzimam -

https://www.votewatch.eu/blog/top-100-most-influential-eu-parliamentarians/

Stoga vjerujem da će u idućem mandatu fokus mog parlamentarnog rada ostati uglavnom nepromijenjen.

Što se tiče ključnih ostvarenja, svakako bih izdvojila ''Fight&Win'' kampanju kojom sam htjela ojačati svijest javnosti o borbi protiv raka, obzirom da karcinom predstavlja jedan od najvećih javno - zdravstvenih problema u Europi, u suradnji s političarima, liječnicima, stručnjacima i aktivistima putem niza konferencija koje sam organizirala diljem Hrvatske i u Bruxellesu. Na moju inicijativu osnovana je i neformalna skupina zastupnika u Hrvatskom saboru pod nazivom ''Zastupnici protiv raka'', po uzoru na sličnu skupinu ''MEPs Against Cancer'' u Europskom parlamentu. Te aktivnosti dovele su i do moje nominacije za najbolju zastupnicu u Europskom parlamentu u kategoriji zdravlja, tzv. ''MEP Award''. Važno mi je bilo i ostaje zalaganje za pridruživanje Hrvatske schengenskoj zoni, što je jedan od ključnih ciljeva hrvatske vanjske politike; članstvo u Schengenu predstavlja puno više od slobodnog putovanja Unijom, a za Hrvatsku je posebno važno, obzirom da je naša granica trenutno i vanjska granica Unije. Drago mi je što sam u ime Europske pučke stranke predstavila dva mišljenja za Schengenski informacijski sustav. Također, jedan od ključnih događaja je svakako i službena predaja zahtjeva za članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji u veljači 2016. godine. Taj događaj je važan za europsku budućnost Bosne i Hercegovine, ali je jako bitan i za Hrvatsku zbog zaštite prava i statusa Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Moram spomenuti i brojne hrvatske građane koji su putem moga ureda imali priliku doći u posjet Europskom parlamentu, ali i veliki broj mladih ljudi kojima sam pružila priliku stažirati u mom uredu u ovih šest godina, a zalagala sam se i za utrostručavanje sredstava za program za mlade Erasmus+!

Naravno, jako sam zadovoljna što su godine lobiranja urodile plodom i što je Europska unija prepoznala važnost projekta Pelješkog mosta, a 357 milijuna eura bespovratnih sredstava osigurana su iz europskih fondova za izgradnju mosta, koji će biti najvidljiviji simbol našeg članstva u Uniji i koji će konačno teritorijalno spojiti Hrvatsku u jednu cjelinu.

Koji posao u EP ste ''zacrtali'', ali ga još niste dovršili, ili ste pri kraju? 

- Istaknula bih javno - zdravstvenu kampanju protiv karcinoma koju sam posljednjih godinu i pol dana provodila diljem Hrvatske putem konferencija pod nazivom ''Fight&Win''. Cilj tih konferencija bio je podizanje svijesti o važnosti prevencije i borbe protiv raka, ali i poticanje razmjene iskustava u svrhu informiranja i edukacije. Nastojali smo utvrditi zajedničke smjernica kojima bismo osigurali dostojanstven život svim pobjednicima nad rakom, a utjecali smo i na Nacionalni plan za borbu protiv raka. Konferencije smo održali u sedam hrvatskih gradova i posjetili gotovo svaku hrvatsku regiju, a rezultate smo predstavili i na velikoj konferenciji u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Također, kao što sam ranije spomenula, na moju inicijativu osnovana je i neformalna skupina zastupnika Hrvatskog sabora ''Zastupnici protiv raka'' koja okuplja zastupnike iz svih političkih opcija, po uzoru na istu takvu skupinu u Europskom parlamentu koje sam članica. Učinili smo velik posao u cilju bolje skrbi za pacijente oboljele od raka i vjerujem da smo ojačali svijest građana o ovom izrazito velikom zdravstvenom problemu, no još je dosta posla pred nama. Zato mi je izrazito drago što je borba protiv raka jedan od prioriteta novog Višegodišnjeg financijskog okvira, Europskog parlamenta, ali i Europske pučke stranke jer rak ne bira, ni po rodnoj, ni spolnoj, nacionalnoj, političkoj ili vjerskoj pripadnosti te zahtijeva od nas da se svi uključimo u tu borbu.

A koji je bio Vaš glavni motiv za još jedan angažman u Europskom parlamentu?

- U meni je još dosta energije i želje za radom, pa nije ni bilo potrebno tražiti neki poseban motiv za još jedan angažman u Parlamentu. Ali, ako bih morala nešto izdvojiti onda su to svakako politike na vanjskopolitičkom planu Unije, poglavito politika proširenja na jugoistok Europe gdje osjećam kako postoji još puno posla za obaviti, a obzirom na moju potpredsjedničku funkciju u Odboru za vanjsku politiku smatram kako svojim znanjem i iskustvom u tom području mogu puno pridonijeti. Također, završetak procesa ulaska Hrvatske u Schengen mi je jako važan i želim privesti to kraju kako bi hrvatski građani uživali sva prava zajamčena pristupanjem Uniji.

Hrvatska bi trebala preuzeti predsjedanje Europskom unijom u prvoj polovici 2020. godine. Je li točno da bi nas to moglo stajati oko 241 milijun kuna i što to uopće znači za nas?

- Spomenula bih prvo kako je predsjedanje Europskom unijom, odnosno Vijećem EU nakon samo šest godina članstva veliko priznanje politici Vlade HDZ-a i premijera Plenkovića. Predsjedanje je događaj od prioritetnog i strateškog značaja za Republiku Hrvatsku i u tom kontekstu moramo promatrati i troškove predsjedanja. Vlada RH istaknula je iznos od 241 milijun kuna za podmirenje troškova predsjedanja, a u najvećem djelu ta se brojka odnosi na nova radna mjesta u nacionalnom predstavništvu u Bruxellesu, kao i za organizaciju brojnih sastanaka u Hrvatskoj, ali i za nabavu nove opreme, edukaciju djelatnika i slično. Također, u odnosu na druge države članice koje su predsjedale Vijećem EU naši troškovi su manji, pa čak i znatno manji. Preračunato u eure, trošak hrvatskog predsjedanja je oko 30 milijuna eura, dok je znatno manja Malta za svoje predsjedanje izdvojila oko 40 milijuna eura, Bugarska oko 75 milijuna eura, Irska 110 milijuna eura, a Francuska čak 171 milijun eura. Dodatno, smatram da su financijske prednosti koje možemo ostvariti uspješnim predsjedanjem znatno veće od ukupnih troškova.

Kakva je, po Vašem mišljenju, budućnost Europske unije, obzirom na sve veće nesuglasice među ključnim državama, ali i taj, moram ga tako nazvati, ''nesretni'' Brexit koji stalno koči savez?

- Optimistična sam po pitanju budućnosti Europske unije i uopće se ne plašim da bi nešto moglo ozbiljno ugroziti ovaj najveći europski projekt u povijesti, kao ni buduću integraciju novih država u europsku obitelj. Brexit stvarno jest bio nesretan slučaj, smatram kako je riječ o velikoj pogrešci, jednoj od najvećih u bogatoj povijesti Velike Britanije i kako je Britancima mjesto u Europskoj uniji. Nažalost, upravo će mladi Britanci najviše i najduže osjećati posljedice ove loše odluke. Doduše, postoji mišljenje među pojedinim zastupnicima u Europskom parlamentu kako će Brexit ustvari potaknuti još bližu i dublju suradnju država članica jer će izostati taj tradicionalni britanski euroskepticizam. Međutim, ni velika gospodarska i financijska kriza, ni migracijska kriza, pa ni Brexit nisu nas uspjeli obeshrabriti ili zaustaviti. Bez obzira na pojedine nesuglasice među državama članicama, ni jedan izazov ne doživljavam kao nepremostivu prepreku, a dok god Europska unija ''pod jednim krovom'' okuplja europske države i narode te održava mir -  ona ostvaruje svoj glavni cilj.  Svojim politikama i strategijama proširenja, Europska unija već je orijentirana na budućnost i osobno smatram kako će europsko jedinstvo na kraju ipak prevladati te dodatno ojačati.

Na čelu države ključni su ljudi proistekli iz diplomatskog miljea, a svjedoci smo da su odnosi Hrvatske sa susjednim državama prilično loši, da ne upotrijebim težu kvalifikaciju. Znam da je to kompleksno pitanje, ali, kako smo se doveli do toga i što Vi činite u EP po tom pitanju?

- Republika Hrvatska sa svojim susjedima radi na rješavanju otvorenih pitanja i to smatram pozitivnim. U sklopu svog posla u Europskom parlamentu najviše se bavim našim istočnim susjedima, obzirom da sam potpredsjednica Odbora za vanjsku politiku, ali i potpredsjednica Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. Aktivno pratim napredak Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i drugih država prema Europskoj uniji i redovito ulažem amandmane na Komisijina izvješća o napretku država jugoistočne Europe. Moji amandmani u skladu su s vrijednostima Europske unije, ali i u interesu Republike Hrvatske, pa sam tako pozvala srpske vlasti na razriješavanje pitanja nestalih osoba iz Domovinskog rata, učinkovitu istragu ratnih zločina, uspostavu politika koje će omogućiti pravednu raspodjelu mjesta za nacionalne manjine u srpskom parlamentu te zaštitu medija na jezicima manjina koje tamo žive. Također, izdvojila bih kako je u interesu svih država kandidatkinja rješavanje svih otvorenih sporova koje imaju sa svojim susjedima jer je predsjednik Komisije Juncker prilikom predstavljanja Strategije EU za proširenje na zapadni Balkan izjavio kako ni jedna država neće postati članicom dok ne riješi sva otvorena pitanja sa svojim susjedima.

Koja je prava vanjskopolitička orijentacija Hrvatske? Zapad, Istok, Kina, ili sve uravnoteženo, ako je to ikako moguće, iako osobno mislim da nije...

- Obzirom na članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji, kao i u NATO savezu, mislim da tu dileme nema. Naša vanjskopolitička orijentacija je Zapad. Između ostalog, članstvo u tadašnjoj Europskoj zajednici, kao i euroatlantske integracije bili su prvi vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske po osamostaljenju. Smatram da je Europska unija nešto najbolje što nam se moglo dogoditi i uopće ne vidim alternativu našem članstvu u Europskoj uniji. Članstvom u Uniji pozicionirali smo se na svjetskoj političkoj karti pod zapadnu civilizaciju kojoj smo povijesno i kulturološki uvijek i pripadali te smo pokazali da smo država koja poštuje i baštini vrijednosti razvijenog svijeta. No to ne znači da smo po pitanju suradnje zatvoreni za sve druge, dapače. Vjerujem da Hrvatska treba iskoristiti svaku priliku koja će joj omogućiti brži razvoj i prosperitet, ali pod uvjetom da ne odstupamo od vrijednosti koje zastupamo u Europskoj uniji.

I na kraju, ako uđete još jednom u EP, na čemu ćete najviše raditi, što Vas osobno najviše zanima i u fokusu je Vašega interesa, a istovremeno može unaprijediti i kvalitetu života u Hrvatskoj? 

- U slučaju još jednog mandata u Europskom parlamentu, ostat ću dosljedna svojim dosadašnjim aktivnostima, a moj angažman bit će usmjeren na pitanje proširenja Europske unije na jugoistok Europe što je strateški cilj Unije, ali i u gospodarskom i političkom interesu Republike Hrvatske. U tom procesu jako mi je važna Bosna i Hercegovina, poglavito brojna hrvatska zajednica koja tamo živi i čija prava moramo zaštititi. Također, nastavit ću sa svojim aktivnostima vezanim za što skoriji ulazak Republike Hrvatske u Schengen, jer tek tada ćemo ostvariti sva prava koja su nam zagarantirana članstvom u Europskoj uniji. Naravno, neću odustati od javno - zdravstvene kampanje za borbu protiv raka. Spomenula sam već da se radi o izrazito velikom problemu koji se tiče gotovo svake obitelji u Hrvatskoj, a želim da rak prestane biti smrtna presuda, već da bude nešto s čim se može kvalitetno i dostojanstveno živjeti. Nadalje, nastavit ću s aktivnostima vezanim za očuvanje okoliša i mora, prvenstveno kroz borbu protiv plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu s obzirom na velik značaj koji čista priroda ima za Hrvatsku. Naravno, nastavit ću i s aktivnostima u Odboru za prava žena i jednakost spolova. Smatram kako je potpuna ravnopravnost spolova nužna ako želimo ostvariti puni potencijal našeg društva. Žene su još uvijek u podređenom položaju, njihov rad se ne tretira jednako i zato smatram bitnim zalagati se za što veću prisutnost žena na glavnim i rukovodećim pozicijama u politici i biznisu.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.