Denis Čupić

Državne dionice treba prodati, a zadržati socijalnu kontrolu

Autor

Direktno.hr

Povodom izjava premijera Oreškovića kako će se aktivirati mrtvi kapital kojim upravlja DUUDI, ali i glede nastojanja privatizacije dijela javnih tvrtki za mišljenje smo upitali Denica Čupića, MRICS, predsjednika udruge Developera pri HUP-u.
18.02.2016. u 12:06
Ispiši članak

“Aktualne procjene o potencijalu vrijednosti imovine kojom upravlja DUUDI, točnije bogatstva naše domovine koje je u “javnom vlasništvu”, u visini od 30 milijardi eura dokaz su da ekonomska vrijednost naše zemlje ima stabilnu osnovu. Iznimno je bitno planirano prihodovanje od državne imovine staviti na strateške osnove. S jedne strane imamo vlasničke udjele u atraktivnim trgovačkim društvima, ali i udjele u manje atraktivnim pa i problematičnim društvima. S druge strane država je vlasnik najvećeg nekretninskog portfelja u zemlji. Kao što je predstojnik DUUDI već napomenuo nevalorizirani potencijal nekretnina treba staviti u funkciju. U tom postupku treba biti pažljiv i procese strateški postaviti i usmjeriti, na način kako nama bliske zemlje, na primjer Austrija to rade već 15 godina. Država mora ući u partnerski odnos sa privatnim developerima i na tržište stavljati razvijene nekretnine, ili sudjelovati u prihodu iz razvijenih nekretnina koje bi privatni developeri u partnerstvu sa državom razvili. Deinvestiranje u segmentu nekretnina se mora provesti kada su nekretnine u razvijenom stadiju i na taj način optimizirati prihod za državu, a takvim procesom dati dodatan impuls ulagačima i developerima, posebno domaćima. Vrlo pozitivnom ocjenjujem izjavu gosp.Bobana da društva u kojima je država vlasnik prije prodaje treba restrukturirati i na tržište stavljati „zdravu“ imovinu i za nju postići tržišnu kapitalizaciju. Isti princip kao što sam prije istakao mora se primijeniti na nekretnine, visoka kapitalizacija iz nekretnina moguća je kao se iste razviju, a ne samo ako se prodaje uknjižena zemljišna čestica kako se kod nas često uvriježilo definirati atraktivnu nekretninu. U partnerstvu sa developerima država u ovakvom partnerstvu nema dodatnog troška, niti rizika razvoja koji preuzima privatan partner.”

O javnim poduzećima?

“Prvi prihodi, najavljen prihod u visini od 500 mlilijuna eura bi se realno mogli, a i morali ostvarivati iz prodaje udjela u jakim trgovačkim društvima kapitalizacija udjela u kojima će biti na visokoj tržišnoj osnovi. Zašto država ne bi ušla u fazu deinvestiranja u HEP-u, naravno u dijelu koji se ne odnosu na distribuciju, pametnim IPO-om ili prodajom strateškom partneru određenog udjela. Udjeli države u INA-i, koliko god bili česta tabu tema sigurno su atraktivna imovina za koju postoji i takva atraktivna tržišna cijena, isto tako u vlasništvo države u Podravci. Nejasno je zašto bi se država bavila tržišnim djelatnostima distribucije i većeg dijela proizvodnje. To je pitanje profita, a ne nacionalne sigurnosti. Nacionalna sigurnost mogla bi biti tek zadržavanje kontrolnih dionica tvrtki zbog kontrole socijalnog dijela proizvodnje. Za usporedbu Austrija je reducirala vlasništvo u OMV na 30 posto, a i tim udjelom kroz burzovnu kotaciju tržišno gospodari . Ovo su samo neki od primjera tvrtki koje su visokolikvidne i kao takve udjeli u njima su imovina visoke transakcijske vrijednosti”, rekao je Čupić te dodao:

“Smisao dugotrajnijeg držanja vlasničkih udjela u trgovačkim društvima komercijalne prirode, ima smisla samo u slučaju osnivanja državnog holdinga, kao portfelj društva, po uzoru na Austriju. Prihodi iz deinvestiranja oiz trgovačkih društava mogu osigurati u sistemu državnog holdinga dodatna sredstva koja bi se namjenski mogla preusmjeriti na restrukturiranje poduzeća koja su u problemima kako bi ih se pripremilo za tržišnu kapitalizaciju i deinvestiranje države.”

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.