Države EU vrve Hrvatima, a Lijepa Naša sve manje: 'Za opstanak nije dovoljan jedan model'

Prema ovim podacima, Hrvatska je odmah iza Rumunjske po udjelu građana koji žive u drugim državama Unije, s čak 575.366 Hrvata nastanjenih izvan domovine, a unutar granica EU. Iako je po apsolutnim brojkama Hrvatska na devetom mjestu, treba uzeti u obzir veličinu drugih zemalja s više iseljenih građana, poput Italije, Njemačke i Francuske.

Po relativnom broju iseljenih u odnosu na ukupan broj stanovnika, Hrvatska se nalazi na drugom mjestu – s 14,91 posto stanovništva koje živi u drugim državama EU, odmah iza Rumunjske koja ima 16,29 posto. Nove brojke za Direktno je komentirao demograf i posebni savjetnik u Ministarstvu demografije i useljeništva dr. sc. Stjepan Šterc.

"Iseljeno stanovništvo iz Hrvatske je idealna imigracija u razvijenim europskim zemljama. Zašto? Zato što je to stanovništvo koje se vrlo jednostavno prilagođava načinu života zemalja u koje odlazi. Od početka 20. stoljeća imamo nekoliko valova iseljavanja. Činjenica da se danas uglavnom radi o mlađim ljudima, obrazovanim i mladim obiteljima s djecom, što potvrđuje godišnji nestanak između 6000 i 8000 učenika osnovnih i srednjih škola, govori da se ta imigracija nastavlja. I to je naše bogatstvo, to je naš potencijal na kojeg moramo računati i moramo hrvatsko iseljeništvo funkcionalno uključiti u ukupni život Hrvatske", naglasio je Šterc na početku.

FOTO: Sasa Buric / CROPIX

'Ne možemo primijeniti samo jedan model za opstanak Hrvatske'

Demografski izvještaj otkriva i trend starenja stanovništva u cijeloj Europskoj uniji. Medijan dobi za EU u 2024. godini iznosi 44,7 godina, dok je u Hrvatskoj taj broj 45,4 godine, što je svrstava na sedmo mjesto po starosti stanovništva u Uniji. To znači da je polovica hrvatske populacije starija od 45,4 godine. Još jedan zabrinjavajući podatak odnosi se na broj djece po ženi. Kako bi se populacija održala stabilnom, prosjek bi trebao biti 2,1 djeteta po ženi, no nijedna članica EU ne doseže tu razinu.

Hrvatska ima prosjek od 1,47, što je ispod europskog prosjeka od 1,38 djece po ženi u 2023. godini. Prosječna dob prvorotkinja u EU porasla je na 29,8 godina, dok je u Hrvatskoj ta dob 29,3 godine. Također, i Državni zavod za statistiku (DZS) je nedavno objavio alarmantne podatke koji ukazuju na demografsku katastrofu u Hrvatskoj. Naime, u posljednjih 50-ak godina broj rođenih pao je za više od 50 posto.

"To je veliki problem. Hrvatska se približava prosječnoj starosti ukupnog stanovništva od gotovo 50 godina i to naravno izravno utječe na reprodukciju stanovništva. Upravo zbog starog stanovništva, ne možemo primijeniti samo jedan revitalizacijski model za opstanak Hrvatske, nego se moraju primijeniti svi modeli, a posebno model koji je vezan za revitalizaciju kroz useljavanje, odnosno povratak hrvatskog iseljeništva. Naime, hrvatsko iseljeništvo je po prosječnoj dobi mlađe nego domicijalno stanovništvo u Hrvatskoj", istaknuo je posebni savjetnik u Ministarstvu demografije.

FOTO: Nikola Brboleza / CROPIX

Vladine mjere

Hrvatska nudi različite programe poticaja i podrške Hrvatima izvan domovine koji se žele vratiti. Naime, povratnici mogu ostvariti financijsku pomoć, stipendije, olakšice pri zapošljavanju i prilike za poduzetništvo. Ministarstvo financija je od 2025. godine uvelo novu mjeru za hrvatske iseljenike i njihove potomke. Riječ je o oslobođenju od plaćanja poreza na dohodak po osnovi plaće u razdoblju od pet godina za one koji se vrate i zaposle u Republici Hrvatskoj.

"Mjere koje je Vlada uvela za povratnike su samo tehnički dio. Ono što nas čeka su strateške odluke vezane za hrvatsko iseljeništvo po modelima drugih zemalja, kao što je, na primjer, Irska i Izrael. To se sada očekuje da se te strateške odluke poslože u Zakon o demografskoj obnovi, koje bi uključivale i poticajne modele povratka, ne samo porezne nego i druge", poručio je Šterc. Naime, Ministarstvo demografije i useljeništva do kraja godine planira donijeti Zakon o demografskoj obnovi koji će biti iznad drugih zakona.

FOTO: Ronald Gorsic / CROPIX

'Useljavanje ne bi smjelo biti stihijsko'

Na pitanje postoji li u Hrvatskoj politika koja potiče natalitet kazao je da upravo zakon koji se najavljuje, Zakon o demografskoj obnovi, uključuje i taj model. "Riječ je o klasičnoj populacijskoj politici: poticanje rađanja, poticanje povratka hrvatskog iseljeništva, selektivnu imigraciju, zaustavljanje iseljavanja mladih iz Hrvatske i naravno usmjeravanje mlade i obrazovane populacije u demografski ispražnjena područja kao nositelja inovacija u njima", kazao je. Imamo i val useljavanja, ali ne Hrvata, što prema našem sugovorniku ne predstavlja problem. 

Njemačka više nije što je bila: Više od četvrtine stanovnika Njemačke stranog porijekla

"Nije problem jer se to očekivalo, ali je problem što to useljavanje ne bi smjelo biti stihijsko i neplansko jer tu postoje interesi dviju strana - interes zemlje primateljice i interes stanovništva koje useljava u Hrvatsku, odnosno radne snage. To se mora racionalno posložiti da se ta useljenička radna snaga jednostavnije uključi u ukupni život Hrvatske i da prihvati način života nove sredine, odnosno hrvatske sredine", zaključio je dr. sc. Stjepan Šterc za Direktno. Naglasio je i da se ovdje radi o modelu funkcionalnog uključivanja stanovništva u način života nove sredine, pogotovo u radnom dijelu dana.

*Tekst je nastao u okviru projekta 'Tko će ostati?' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.