'SVE OPCIJE SU NA STOLU'

DRŽAVA PRODAJE CROATIA BANKU Jurčić: Možda je žele preuzeti oni koji su već izvukli novac iz nje; Grubišić: To je lakši ulaz na tržište od osnivanja nove

Autor

Leo Buljan

Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) izvijestila je da je na zahtjev zainteresiranih ulagatelja rok za podnošenje obvezujuće ponude za kupnju Croatia banke produljen do 30. listopada do 12 sati, što znači da je rok za podnošenje ponuda i službeno istekao.

30.10.2020. u 15:04
Ispiši članak

Ono što je dosad bilo poznato je da su interes za preuzimanje 100 posto dionica Croatia banke pokazale pravne osobe iz Sjedinjenih Američkih Država, Hong Konga te dva subjekta s područja Europe. Stoga smo kontaktirali DAB ne bi li saznali tko bi mogli biti kupci te s kojim motivima žele ući na hrvatsko bankarsko tržište.

Iako su ponude u međuvremenu vjerojatno stigle, u DAB-u i dalje skrivaju o kome bi moglo biti riječ. 

"Nakon dubinskog snimanja i isteka roka za podnošenje obvezujućih ponuda koji istječe 30. listopada 2020. godine znat će se tko će od zainteresiranih doista poslati obvezujuće ponude, a nakon čega slijedi razmatranje i odabir najboljih ponuda/najbolje ponude. Finalizacija Ugovora o kupoprodaji dionica planirana je do 20. studenog 2020. godine, a zaključenje transakcije trebalo bi uslijediti u narednim mjesecima nakon tog", odgovorili su nam iz DAB-a.

Kako se svojevremeno pričalo da je, osim prodaje banke u privatne ruke, moguće i pripajanje Croatia banke Hrvatskoj poštanskoj banci u državnom vlasništvu, pitali smo je li to još uvijek opcija. Zanimljivo, iz DAB-a odgovaraju kako su ''sve opcije otvorene'', ali da male banke "zahtijevaju stalnu kapitalnu podršku svojih vlasnika"  pa da su stoga u Državnoj agenciji skloniji nalasku partnera na tržištu. 

DAB: 'Do završetka postupka sve su opcije otvorene'

"Do završetka postupka sve su opcije otvorene, a kao što smo isticali i u prethodnoj komunikaciji s medijima i javnosti, u ovom trenutku doista nije moguće prognozirati daljnji tijek postupka. Važno je istaknuti da male banke zahtijevaju stalnu kapitalnu podršku svojih vlasnika, a s obzirom na to da trenutni vlasnik ne može osigurati kontinuirane potrebne potpore jer se iste smatraju državnim potporama, odlučeno je da je potrebno pronaći partnera na tržištu koji bi dalje podupirao banku te osigurao njen daljnji rast i razvoj", pojašnjavaju iz DAB-a.

Drugim riječima, iz odgovora se može iščitati kako si država trenutno ne može priuštiti održavanje poslovanja banke pa je bolje da ona prijeđe u privatne ruke, što je i razumljivo jer je svako novo ulijevanje kapitala u banku zapravo ulaganje novca poreznih obveznika. Također, kad se pogleda portfelj banke, može se otvoreno reći da je riječ o, i po hrvatskim kriterijima, vrlo maloj banci.

Poslovnu mrežu Croatia banke, po podacima s internetnske stranice banke, čini 12 komercijalnih centara i poslovnica, a HNB je objavio kako ukupna imovina prošle godine iznosila 1,97 milijardi kuna, što znači da je njen udio u ukupnoj imovini banaka u Hrvatskoj svega 0,46 posto. Također, Croatia banka je prošlu godinu završila s gubitkom od 25 milijuna kuna, dok je u prvih šest mjeseci ove godine zabilježila bruto dobit od 4,8 milijuna kuna.

Kako se podrijetlo ponuda za ovu malu banku i dalje čuva od opće javnosti  te se čeka službena objava DAB-a, razgovarali s ekonomskim stručnjakom Ljubom Jurčićem i stručnjakom za korporativne financije Andrejem Grubišićem o tome kako oni gledaju na najavljenu kupoprodaju Croatia banke.

Oba analitičara slažu se da je preuzimanje Croatia banke za stranca puno lakši način ulaska na hrvatsko i europsko tržište od osnivanja nove banke u Hrvatskoj. Međutim, Jurčić ističe kako se među potencijalnim kupcima možda krije i netko tko je već izvukao novac iz Croatia banke, a koji sad želi 'oprati' ta sredstva.

Jurčić: Hong Kong ima dosta špekulacijskog kapitala, ne bi bilo iznenađenje da od tamo dođe najbolja ponuda

"Prije svega, možda Croatia banku žele kupiti njeni bivši tajni vlasnici koji su već izvukli novac iz nje pa sad taj isti novac pokušavaju likvidirati kroz vlasništvo banke. S druge strane, jedan od razloga za kupovinu je možda jer se nekome ne ide na kompliciraniji postupak osnivanja banke u Hrvatskoj. Kupovina gotove banke bez političkih i financijskih problema je puno jednostavnija i jeftinija, onda od HNB-a dobiješ suglasnost i imaš mogućnost uzeti dio tržišta", rekao je Jurčić. 

Osvrnuo se i na činjenicu da je za preuzimanje Croatia banke zainteresiran i subjekt iz Hong Konga.

"Što se tiče eventualne ponude iz Hong Konga, riječ je o jednoj financijski vrlo liberalnoj zemlji preko na tržišta ulaze oni koji pokušavaju ostati anonimni. Ta država je trgovačku 'hub' koji se obogatio s Kinom dok je sva trgovina u Kinu išla preko njih pa imaju dosta špekulacijskog kapitala. Zato ne bi bilo iznenađujuće da od tamo stigne najveća ponuda", dodao je Jurčić. 

Grubišić:  To može biti ulaznica za nekoga izvan EU da indirektno dobije dozvolu poslovati u Uniji

I Grubišić smatra da je vrlo moguće kako netko želi Croatia banku jer tako može ući na tržište Europske unije te pozdravlja prodaju, ali tvrdi da bi država isto trebala učiniti i s Hrvatskom poštanskom bankom. 

"Treba prodati Croatia banku, ali i HPB. Jednostavno, potpuno je nepotrebno da se država na bilo kakav način natječe s privatnim sektorom. Te dvije banke nemaju razloga biti u državnim rukama. Što se tiče same kupoprodaje Croatia banke, riječ je o relativno maloj banci s relativno problematičnim performansama. Ako se ta transakcija i dogodi, to može biti ulaznica za nekoga izvan Europske unije da 'de facto' indirektno dobije dozvolu poslovati na području Unije. To su Turci napravili s današnjom Kent bankom. Međutim, ne vjerujem da će netko ući u Croatia banku da bi osvojio 20 posto bankarskog tržišta u Hrvatskoj", istaknuo je Grubišić.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.