'Država je otvorila mogućnost da na tržište dođe veliki broj maski upitne kvalitete'; provjerili smo što stavljamo na lice

Kakva je situacija na hrvatskom tržištu, provjerili smo u Državnom inspektoratu iz kojeg su nam kazali kako su kroz 2020. godinu postupali "na temelju zaprimljenih obavijesti Carinske uprave o obustavi puštanja proizvoda u slobodan promet pa time i konkretno osobne zaštitne opreme, a s obzirom na povećanje uvoza iz trećih država kao posljedica rasta potražnje na tržištu istih proizvoda, posebice zaštitnih maski".

Zabrana stavljanja na tržište

Pojašnjavajući nam proceduru, kazali su da Carinska uprava provjerom značajki proizvoda utvrđuje predstavlja li proizvod ozbiljan rizik za zdravlje, sigurnost, okoliš ili neki drugi javni interes, je li proizvod praćen propisanom dokumentacijom i označen u skladu s usklađenim zakonodavstvom. "Ako Uprava utvrdi odstupanja od navedenog obustavlja puštanje proizvoda u slobodan promet i obavještava o istome nadležno tijelo za nadzor tržišta", stoji u odgovoru Inspektorata.

Tako je, kažu, ove godine u 46 slučajeva zabranjeno stavljanje na tržište zaštitnih maski iz razloga neispunjavanja zahtjeva usklađenog zakonodavstva. Najčešće je, navode, bilo riječ o tome da su certifikati izdani od tijela koje nije prijavljeno tijelo pri Europskoj komisiji, iz čega proizlazi da nisu provedeni propisani postupci ocjenjivanja sukladnosti zaštitnih maski te su utvrđeni i nedostaci u označavanju.

Što se tiče dezinficijensa, iz Inspektorata naglašavaju da je riječ o biocidnim proizvodima, a u Registru biocidnih proizvoda, koji je javno dostupan na stranicama Ministarstva zdravstva, nalazi se registrirano preko 3000 biocidnih proizvoda različitih kategorija.

"Tijekom ove godine sanitarna inspekcija Državnog inspektorata zabranila je stavljanje na tržište 35 nepropisno označena ili neodobrena dezinfekcijska sredstva", odgovorili su na naš upit iz Državnog inspektorata.

Iz tvrtke Aveo-zabava d.o.o., koja se i prije epidemije bavila uvozom zaštitne opreme kažu da dezinficijense nabavljaju ovisno o dostupnosti i stanju na tržištu te ističu kako se nabava velikim dijelom fokusirala na domaće tržište. Domaći dobavljači jako su traženi i pristupačni, ali i pouzdani jer, kako kažu, dostave svu potrebnu dokumentaciju o određenim normama.

"Isključivo radimo s provjerenim tvrtkama; ako proizvod nije prošao određene norme ne stavljamo ga na tržište", poručili su.  

Od nikakve kontrole do stavljanja maski za lice u dvije kategorije

Direktor tvrtke Meditex, koja se bavi proizvodnjom zaštitne opreme, ali uvozi i maske za lice, Robert Črnjević za portal Direktno je rekao da se, što se tiče maskica, situacija tijekom godine mijenjala. Naime, i prije epidemije, ali i sada, prilikom uvoza maski za lice, proizvod je s pripadajućom dokumentacijom trebao biti registriran kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), dok je kontrola same kvalitete proizvoda i valjanosti dokumentacije bila u nadležnosti Farmaceutske inspekcije Ministarstva zdravstva.

Ali napominje da su se nakon proglašenja epidemije, u ožujku i travnju, maske uvozile bez ikakvih kontrola: "Cijela situacija zapravo nije ni dozvoljavala da se nešto previše kontrolira i tražila se svaka mogućnost da se maske uopće uvezu u Hrvatsku odnekud".

Sada, kada se situacija stabilizirala i ponuda može pratiti potražnju, situacija se nešto izmijenila.

 "U HALMED-u su propisali da je, ako je riječ o medicinskom proizvodu, potrebno imati papire od ovlaštenih laboratorija, ali ako maske idu na tržište maloprodaje, preko maloprodajnih lanaca, ljekarni i sl., onda su te maske opći proizvod i ne trebaju imati svu potrebnu papirologiju koja bi ih stavljala u kategoriju medicinskih proizvoda, već je riječ o proizvodima opće zaštite", govori nam Črnjević. 

Država je s time, kaže, otvorila mogućnost da na tržište dođe veliki broj maski upitne kvalitete, odnosno upitnih filtracijskih mogućnosti.

"To je možda bilo i jedino rješenje da vam dođe veća količina maski na tržište jer je, po mom mišljenju, kada se primjerice kreće na otvorenom, bolje imati i takvu masku, koja je upitne filtracije, nego nikakvu, pa čak i one platnene služe svrsi. To je stanje stvari. Je li tu netko kriv - teško. Mislim da cijeli svijet radi takve propuste i greške. Nadam se da kada se stvari normaliziraju da će sve opet biti po starom", pojašnjava naš sugovornik. 

Zaštitne maske ne bi trebale ugrožavati zdravlje

Kako ćemo prepoznati koji proizvod kupujemo, medicinsku masku ili zaštitnu, pitamo ga. 

"Na svakoj kutiji ili ako je pojedinačno pakirano, na svakom pojedinom paketu, mora biti znak CE i oznaka da proizvod zadovoljava ISO standard, odnosno to je potvrda da je proizvod napravljen po medicinskim normama. Ali kada je maska namijenjena maloprodaji, dovoljno je da ima CE znak. Znači na tržište ne bi smjela ući maska, pa čak i ako je proizvedena izvan Europske unije, ako nema taj znak. To je i protiv pravila EU-a. Na ulasku u Hrvatsku bi trebala biti priložena osnovna dokumentacija iz koje je vidljivo navedeno".

Osim što su zaštitne maske upitnih filtracijskih mogućnosti, Črnjević je odgovorio i smatra li mogu li takve maske na bilo koji način ugroziti zdravlje osobe koja je nosi.

"Ne bih rekao. To je mekani tekstil, polimer. To su sitne niti od polipropilena i one ne otpuštaju nikakve dodatne čestice i one same po sebi ne bi smjele biti štetne. Jesu li te maske bile u nekim vlažnim prostorima, jesu li navukle vlagu i neke spore, to je druga stvar, ali sam proizvod po svom sastavu ne bi trebao biti štetan", objašnjava nam direktor Meditexa.

Trenutne cijene maski nisu realne

Dodaje da proizvodnja maski nije potpuno isplativa: "U Europi se maske nisu radile ni prije pandemije, to je svima bilo jasno iz onoga što se događalo na proljeće".

Kinezi su, kaže, to vrlo dobro znali i tada su 15 puta podigli cijenu jer maski u Europi jednostavno nije bilo: "Ne možemo mi tako jeftino  proizvesti kao oni. Tu nije riječ o 20 posto jeftinijem proizvodu, oni su više nego dvostruko jeftiniji s istom kvalitetom".

Međutim, u zadnjih 10 godina Turska je radila na razvijanju proizvodnje mekanog tekstila, ali kaže naš sugovornik, iako imaju veliku proizvodnju, teško da su jeftiniji od Kineza.

"Trenutna je situacija da svi sad važu koliko mogu dobiti na tržištu jer ovo sada nisu realne cijene maski. Realno, vi ste mogli dobiti masku u Kini za 12 lipa, ali jako loše kvalitete. Ako sad i dođe iz Turske maska za 20 lipa, Kinezi i dalje mogu napraviti dvostruko jeftinije. Ne rade jeftinije, ali mogu", tvrdi Črnjević.

Iz Aveo-zabave, koja između ostalog zaštitne maske za lice uvozi iz Turske, na naš upit jesu li cijene maski iz Turske trenutno najniže na tržištu, odgovaraju da se cijene maski općenito mijenjaju iz dana u dan:

"Cijena se mijenja iz dana u dan i u proizvodnji i maloprodaji, nema nekih pravila. To je skup svih događanja na globalnoj razini, a sama cijena ovisi i o mjestu iz kojeg proizvod dolazi, o kvaliteti, o samom dobavljaču, odnosno tvornici koja proizvodi, o stanju na tržištu, valuti i cijenama dostave".

U tvrtki Meditex, navodi Črnjević, uvijek traže kvalitetnu masku i nabavljaju je po cijeni koja je prema trenutnim tržišnim cijenama skupa jer, kaže, neki tenderi maske nude "već debelo ispod kune". "Ja tu ne mogu konkurirati, držim neku kvalitetu. Nije se nikada na maskama zarađivalo niti neće u narednom razdoblju jer je došlo puno maski na tržište i ruše jedni drugima cijenu, tako da je trenutno dosta kaotično na tom području", zaključio je Črnjević za portal Direktno.