DRUŽBA 'BRAĆA HRVATSKOG ZMAJA' Nasljednici su mističnog srednjovjekovnog reda, a bili su im bliski Tuđman i Stepinac

Družba 'Braća Hrvatskog Zmaja' je po svojim riječima bratstvo i kulturna udruga utemeljena na načelima prijateljstva, dragovoljnosti, kolektivnog rada i odlučivanja, sa svrhom da čuva i obnavlja hrvatsku kulturnu baštinu i oživljuje uspomenu na događaje iz hrvatske prošlosti i na zaslužne Hrvate.

Družbu su u Zagrebu obnovili 16. studenoga 1905. godine Emilij Laszowski i Velimir Deželić stariji, simbol Družbe postao je zlatni zmaj zelenih krila koji čuva štit s povijesnim hrvatskim grbom, a zaštitnik je sv. Juraj Mučenik, dok je Družbino geslo Pro aris et focis Deo propitio (Za žrtvenike i ognjišta, s Božjom pomoći).

Inače, Družba se smatra obnovljenom, a ne osnovanom, na početku 20. stoljeća jer se smatraju pravnim sljednikom vitezova zmajskoga reda Ordo equestris draconis (Red zmajskih vitezova) hrvatsko-ugarskoga kralja Žigmunda Luksemburškoga, utemeljenog 1408. godine, u kojem su tada većina bili hrvatski plemići. Ovaj mistični red činili su i plemići iz drugih tadašnjih kršćanskih kraljevstava, među njima  i hrvatski ban i gospodar Bosne Hrvoje Vukčić Hrvatinić, srpski despot Stefan Lazarević, ali i otac zloglasnog Vlada Tepeša Drakule. 

Plemićki sloj hrvatskoga društva sačuvao je postojanje staroga reda te ga je prenio na obnovljenu zmajsku družbu, a njihova osnovna zadaća je, kako kažu, bila očuvati katoličku kulturu i domovinu od nevjernika i krivovjeraca.

Zanimljivo je da je za vrijeme NDH Družba postala državna institucija, a tek pred kraj tog režima ponovno je obnovila svoj samostalni rad. Ubrzo je zabranjena u komunističkom režimu,  a rad je definitivno obnovljen 1990. godine. 

Rituali i kontroverze

Iako se Družba ''Braća Hrvatskog Zmaja'' ističe po svom radu, ipak njihov rad nailazi na dosta kontroverzi i pojedinačnih optužbi. Kao i svako slično društvo, optužuje ih se za povezanost s okultnim, a internet je pun tekstova u kojima ih se optužuje da 'iskrivljuju' nauk Katoličke crkve.

Neki ih optužuju i za sličnost s masonskim redovima, zbog toga što im se čelnik također zove Veliki meštar, a i zbog sličnosti u inicijacijskim ritualnim obredima. Po nekima je čak i njihovo pozivanje na srednjovjekovni zmajski red također sporno, zbog toga što je taj red bio u službi Žigmunda Luksemburškoga, cara koji je bio poznat po Krvavom saboru križevačkom, na kojemu je uništio veliki dio hrvatskoga plemstva. Suosnivačica reda bila je carica Barbara Celjska, koja u narodu ostala poznata kao Crna kraljica, zbog optužbi da se bavi alkemijom i okultizmom.

Družba je svoje ime utemeljila na zmajskoj simbolici, a zmaj inače otjelotvoruje pogansko i pretkršćansko vjerovanje pa se neki pitaju zašto su se nazvali po zmaju, a ne po svetom Jurju, koji je po kršćanskoj predaji ubio zmaja. No, sveti Juraj je, kako smo već rekli, zaštitnik reda.

Ipak, velik broj svećenika, pa i sami kardinali poput Franje Kuharića i Alojzija Stepinca bili su redovni, ili počasni članovi pa se optužbe s te strane dobrim dijelom mogu smatrati deplasiranima. 

S druge strane, postavlja se pitanje kao i u slobodnozidarskim ložama: postoji li neka druga uloga koje imaju te organizacije. Pogotovo, imajući u vidu da se i u Zmajevima nalazi velik broj istaknutih javnih djelatnika, kao i veliki broj političara. 

Poznati po nizu istaknutih akcija

Družba se od samog svog osnivanja isticala po velikim djelima. Tako su spasili od rušenja Kamenita vrata u Zagrebu, a u njiima su 1907. godine osnovali Gradsku knjižnicu, Gradski arhiv i Gradski muzej te je od tada u Kuli nad Kamenitim vratima Družbino sjedište.

U razdoblju prve Jugoslavije Zmajevci su očuvali posmrtne ostatke Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novigradu i prenijeli ih u Zagrebačku prvostolnicu (1919.), kao i posmrtne ostatke Eugena Kvaternika i njegovih sudrugova (1921.), podigli su spomenik hrvatskoj himni u Zelenjaku (1935.), a osnovali su i Društvo za spašavanje (Hitnu pomoć) u Zagrebu (1909.). Među njihovim poznatim doprinosima je i uređenje groba Ante Starčevića u Šestinama, suorganiziranje velike nacionalne proslave tisućite godišnjice Hrvatskog kraljevstva (1925. godine)...

Njihova velika aktivnost očitovala se i nakon obnove rada '90-ih godina prošlog stoljeća. Tako je Družba 15. svibnja 1995. godine na Bleiburškom polju, a prigodom 50 godina bleiburške tragedije, postavila spomen-ploču. Uz bleiburške žrtve odaje se počast i žrtvama jugokomunističkog terora pogubljenih na otoku Daksi kraj Dubrovnika, kada su 1944. godine pet članova Družbe, zmajskog ogranka Dubrovnik, zajedno s pedesetak njihovih sumještana izgubili živote na tom otoku.

Među njihovim aktivnostima su i organiziranja dobrotovornih priredbi i koncerata, podizanje spomenika hrvatskom jeziku, podizanje spomenika, ili spomen-ploča Anti Starčeviću, dr. Franji Tuđmanu, bl. Alojziju Stepincu, hrvatskim kraljevima, banovima i drugim važnim osobama iz hrvatske političke, vojne ili crkvene povijesti. 

Diče se slavnim imenima u svojim redovima...

Među poznatim redovnim i počasnim članovima do Drugog svjetskog rata bio je i niz poznatih intelektualaca, javnih djelatnika, povjesničara, crkvenjaka i slično. Među njima se ističu don Frane Bulić, Albert Bazala, Alojzije Stepinac, Ivo Pilar, Ante Trumbić, Vjekoslav Klaić, Vjekoslav Heinzel i niz drugih...

Kao najpoznatije članove od obnove rada mediji redovito navode Franju Tuđmana (Zmaj od Hrvatske), msgr. Đuru Kokšu (Zmaj od Krbuljina), akademika Andriju Mohorovičića (Zmaj Kvarnerski), slikara Ivana Lackovića (Zmaj od Batinske), grofa Jakoba Eltza (Zmaj Vukovarski III.), Žarka Domljana (Zmaj Mosorsko-poljički), Nedjeljka Mihanovića (Zmaj Poljički III.), Vladimira Šeksa (Zmaj Dravski), kao i  Milana Bandića (Zmaj od Kamenitih vrata), Dinamovog predsjednika Barišića, biskupa Bogovića i msgr. Juraja Jezerinca. Među poznatijim imenima su i rektor Sveučilišta, Damir Boras, povjesničar Josip Jurčević i drugi. Kao počasni član spominjao se i umirovljeni general Ante Gotovina, kao 'Zmaj od sinjeg mora'.

Počasni član je i  Karlo von Habsburg-Lothringen – nadvojvoda Karlo Austrijski, suveren Reda Zlatnog Runa i Veliki meštar Reda svetog Jurja Kuće Habsburg-Lothringen.

Sama Družba organizirana je kroz regionalne Zmajske stolove. Na njihovim internet stranicama mogu se vidjeti i imena poznatih članova, a kao posebnu zanimljivost ističe se ime zamjenika čelnika Zmajskog stola u Zadru Marka Vučetića. Vučetić je hrvatskoj javnosti postao poznat kao saborski zastupnik iz redova Mosta i nesuđeni predsjednički kandidat. 

Na internetu se lako mogu pronaći dokazi o tome da je Vučetić barem u prošlosti bio član Družbe, fotografije to jasno i dokazuju, a zanimljivo je kako je uzeo naziv Zmaja od Vira. 

Družba također ima svoje sekcije, a na čelu pojedinih sekcija nalaze se i imena povjesničara Marija Jareba, stručnjaka za komunikacije Bože Skoke itd. Kao Meštar gospodarstva je i kaštelan Ozlja Damir Vanđelić, Zmaj od sv. Eufemije. Vanđelić je poznati menadžer, koji se čak spominjao i kao mogući tehnički premijer u vrijeme krize formiranja vlasti (prije nego što će premijer postati Tihomir Orešković).

Na čelu Družbe je Veliki meštar. Kroz povijest su čelnu dužnost mnogi uglednici, poput Milutina Mayera, Dragutina Feletara, Juraja Kolarića, a aktualni Veliki meštar je Nevio Šetić,  dugogodišnji HDZ-ov saborski zastupnik iz Istre i povjesničar. 

Financijska izvješća pokazuju zanimljive podatke

Podaci iz Registra neprofitnih organizacija pokazuju kako je Družba ''Braća Hrvatskog Zmaja'' upisana u registar udruga 2009. godine. Kao osoba zadužena za zastupanje navodi se poznati geograf Dragutin Feletar.

Bilanca za 2018. godinu pokazuje zanimljive podatke o samoj organizaciji. Tako su na kraju 2018. godine imali građevinski objekt u vrijednosti 2.365.468 kuna. Objekt nije klasificiran u bilanci kao poslovni, ili stambeni objekti, već među ostalim građevinskim objektima. 

Druga bitna stavka je novac na računu i blagajni. Tako su prema podacima imali čak 491.629 kuna na računu ili blagajni, što se čini kao poprilično dobra svota za nevladinu organizaciju.

Račun dobiti i gubitka također pokazuje zanimljive podatke. Prihodi su im za 2018. godinu iznosili velikih 1.575.701 kuna, a godinu prije čak 1.866.370 kuna. Udruga je tako prihode ostvarivala kroz prodaju roba, usluga, naknade šteta, od građana i ostalih nespomenutih prihoda, ali dvije najvažnije stavke su donacije i članarine. Tako je udruga od članarina za 2018. godinu uprihodovala 271.450 kunu, a od donacija iz državnog proračuna dobila je 724.730 kuna. Među rashodima su, naravno, plaće, donacije i slično.