RAZLOZI IH NE ZANIMAJU

DRUGA STRANA Slab odaziv na APN-ov poziv o stambenom zbrinjavanju dobra vijest za državni proračun

Autor

dd

Javni poziv Agencije za pravni promet (APN) u svrhu stambenog zbrinjavanja zaštićenih najmoprimaca, ali i vlasnika stanova koji je zaključen 8. lipnja, nije izazvao veći interes ciljane populacije jer je Agencija, kako su odgovorili na upit Direktnog, do zaključenja poziva zaprimila sveukupno 411 zahtjeva.

17.06.2019. u 15:43
Ispiši članak

Od 411 zahtjeva,  192  su podnijeli  zaštićeni najmoprimci, 149 vlasnici stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci dok su 60 zahtjeva zajednički podnijeli zaštićeni najmoprimci i vlasnici stanova. Deset zahtjeva podnijeli su tzv. predmnijevani najmoprimci. 

Iz APN-a ističu kako je velik broj zahtjeva dostavljen zadnji dan roka javnog poziva zbog čega obrada podataka još uvijek nije završena.

Podsjećaju kako je Javni poziv raspisan da bi se prikupili podaci o osobama koje trebaju pomoć Države u rješavanju svog stambenog pitanja putem programa koje provode Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja i APN,  a to su: najam stana s mogućnošću otkupa, kupnja stana, kupnja ili gradnja nekretnine putem programa subvencioniranih stambenih kredita te kupnja nekretnine iz POS plus programa.

Dakle, svrha poziva je prikupljanje podataka o potrebi stambenog zbrinjavanja, a na temelju prikupljenih podataka izraditi će se i projekcija troškova odnosno visina sredstava koje je potrebno osigurati u državnom proračunu za tu namjenu.

U odgovoru Direktnom iz APN-a upozoravaju kako je Zakonom o najmu stanova (tzv. Štromarov zakon), propisano da su zaštićeni najmoprimci, zaštićeni podstanari i predmnijevani najmoprimci koji stanuju u stanovima koji nisu u vlasništvu "jedinice lokalne samouprave, jedinice područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske" te vlasnici tih stanova, dužni bez odgađanja, a najkasnije u roku od šest mjeseci od dana objave poziva, APN-u dostaviti podatke o tim stanovima i osobama koje u njima stanuju.

To je, ističu u APN-u, nužno kako bi se proveo zakon koji je, podsjećamo, izazvao val nezadovoljstva među zaštićenim najmoprimcima jer predviđa povrat svih stanova njihovim vlasnicima u petogodišnjem razdoblju, odnosno do rujna 2023. godine,

Isto tako, zaštićeni najmoprimci, zaštićeni podstanari i predmnijevani najmoprimci, zainteresirani za najam odnosno kupnju stanova na temelju propisa kojima se uređuje društveno poticana stanogradnja, dužni su prilikom dostave podataka podnijeti prijavu kojom iskazuju svoj interes za najam odnosno kupnju stana, navedeno je u odgovoru Direktnom.

U APN-u nisu zabrinuti zbog slabog odaziva jer smatraju da su se pozivu "odazvali samo oni koji trebaju pomoć države u stambenom zbrinjavanju". Uostalom, razmišljaju pragmatično; manje zahtjeva, manje troškova u državnom proračunu.

Namjerno ignorirali javni poziv

U našem prošlom tekstu iz Hrvatskog saveza udruge stanara koja okuplja zaštićene najmoprimce, ustvrdili su kako je poziv promašen jer je većina zaštićenih najmoprimaca u dobi od 60 plus koji nisu kreditno sposobni i kojima je jedino dostupno rješenje starački dom, u koji mnogi ipak ne žele. Neslužbeno doznajemo da se dio zaštićenih najmoprimaca nije iz principa htio javiti na poziv APN-a, odnosno da su ga namjerno ignorirali, ogorčeni što te stanove moraju napustiti. Smatraju kako ih je država izmjenama Zakona o najmu nepravedno učinila 'beskućnicima' i građanima drugog reda.  

U APN-u tvrde  kako imaju rješenje i za '60 plus' generaciju. "Starijoj populaciji koji nisu kreditno sposobni omogućeno je iznajmiti stan s mogućnošću kasnijeg otkupa. Dalje otkrivaju kako se dio zaštićenih najmoprimaca izjasnio  za kupnju stana iz programa POS-a te kupnju putem subvencioniranih kredita, kredita za osobe mlađe od 45 godina.

Kako su svojedobno prenijeli mediji pozivajući se na popis stanovništva iz 2011. godine,  u Hrvatskoj su bila 3734 stana u privatnom vlasništvu u kojem žive zaštićeni najmoprimci. U njima je u trenutku popisa bilo 8935 stanara, prosječno 2,4 člana po kućanstvu. Najviše je takvih stanova u Splitu i Zagrebu.

 

 

 

 

 

 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.