RAZGOVOR S HDZ-OVOM SABORSKOM ZASTUPNICOM

Dragica Vranješ: Vlada potiče poduzetništvo, a što niža stopa poreza na dohodak naš je cilj

Autor

Marijan Opačak

O hrvatskom gospodarstvu, poreznoj politici, ekonomskom rastu, investicijama, rastu razgovarali smo sa zastupnicom HDZ-a u Hrvatskom saboru Dragicom Vranješ. 

02.02.2019. u 09:59
Ispiši članak

U Hrvatski sabor, Dragica Vranješ ušla je pod djevojačkim imenom Roščić, kao zamjenica ministra zdravstva Milana Kujundžića. Saborska zastupnica predsjednica je Lokalne akcijske grupe Adrion te organizatorica brojnih sajmova lokalnih proizvoda, a zbog nje je i Baška Voda, inače njeno rodno mjesto, dobilo službu Hitne pomoći.

Ekonomist po struci Vranješ se u HDZ-u i Saboru većinom bavi ekonomskim, ali i vanjskopolitičkim pitanjima. Članica je Odbora za turizam, Odbora za europske poslove, Odbora za financije i državni proračun, Odbora za međuparlamentarnu suradnju, voditeljica Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Mediterana, članica Nadzornog odbora Financijske agencije iz reda zastupnika i zamjenica člana Nadzornog odbora Hrvatske banke za obnovu i razvitak iz reda zastupnika. 

Od početka ekonomske krize sve zemlje provodile su ogromne reforme kako bi rekonstruirale ekonomije i vratile se na stope ekonomskog rasta. Hrvatska po svim mjerodavnim istraživanjima daleko zaostaje. 

Nije točno, 2010. u travnju je donesen program Gospodarskog oporavka koji je u već u istoj, 2010. dao rezultate. Gospodarski pad 2009. bio je oko 6,9 posto, 2010. godine 1,7 posto, a 2011. 0,2 posto.

Ministar Zdravko Marić sproveo je 'mini' poreznu reformu i najavio nove rasterećenja ali i promjene u poreznom tretmanu paušalista i obrtnika. 

Ministar Zdravko Marić kontinuirano radi reforme u poreznom sustavu, a isto tako provodi čvrstu fiskalnu konsolidaciju; smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, smanjenje deficita, u 2017. godine prvi put od osamostaljenja imamo i suficit u proračunu i to tri milijarde kuna te za prvih šest mjeseci 2018. suficit od čak 1,6 milijardi kuna.  U tri ciklusa porezne reforme rasteretili smo građane sa 6,4 milijardi kuna. Osim toga, značajno u 2019. godine  se rasteretilo upravo i ono što svaki građanin, koji i nije u poreznim škarama, kupuje – hrana. Svi oni povici da smanjenje PDV-a na hranu neće utjecati na cijene hrane u 10-ak dana su utihnuli. Ukupno povećanje minimalne plaće u mandatu bilo je 504 kuna - najveće povećanje od 2008. godine. 

Mnogi kritičari navode kako država odmaže mikro i malim poduzetnicima, početnicima koji tek izlaze na tržište. Ima li u tome istine?

Netočno, počeci su teški, ali početnicima i mladima je na raspolaganju niz mjera recimo u poljoprivredi koje upravo malima ili onima koji diverzificiraju svoje djelatnosti omogućavaju bespovratna sredstva od 15 do 50 tisuća eura (Podmjere 6.3. i 6. 2. Programa ruralnog razvoja).

Cjelovitom poreznom reformom, objedinjavanjem inspekcija, trima Akcijskim planovima za rasterećenje gospodarstva, kao i potporama za mlade poduzetnike i inovatore preko HAMAG-BICRO, HBOR-a i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta stvara se poticajnije poduzetničko okruženje za inovacije i stvaranje radnih mjesta.

Isto tako, tu su mjere Ministarstva rada i mirovinskog sustava koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje kao poticaji za samozapošljavanje od 55 do 70 tisuća kuna. I osobno izravno pomažem svakodnevno mladima u korištenju ovih mjera i imam izravne povratne informacije od njih. Osim što ih potičem u korištenju, pratim ih u provedbi.

Uoči izvanrednih parlamentarnih izbora 2016. godine, radila sam na programu Mladeži Hrvatske demokratske zajednice za mlade koji je bio komplementaran izbornom programu stranke "Gospodarski rast, nova radna mjesta i društvena pravednost".  Na polovici mandata provedene su mnoge mjere iz prvog političkog programa izrađenog od mladih za mlade. Proteklih dvije godine mjere su razrađene. 

Konkretno potiče se poduzetništvo mladih putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak i dostupni su krediti od 80.000 do 700.000 kuna na 12 godina. U toj banci sam i zamjenski član Nadzornog odbora. Čak 46 jedinica lokalne i regionalne samouprave dobila su sredstva u visini od 640 milijuna kuna za izgradnju i razvoj poduzetničkih centara, inkubatora, akceleratora, poslovnih i znanstveno-tehnoloških parkova, a sve s ciljem zadržavanja mladih obrazovanih i stručnih osoba.

Zakonom o poljoprivrednom zemljištu omogućeno je davanje u zakup ili prodaja državnog zemljišta i mladim poljoprivrednicima koji žele povećati svoje proizvodne površine.

Osim spomenutih sredstava za male i one koji prvu put pokreću neku diverzificiranu djelatnost uz proizvodnju, Ministarstvo poljoprivrede kroz isti program - Program ruralnog razvoja i operaciju 6.1.1. "Potporu mladim poljoprivrednicima" daje se potpora mladim poljoprivrednicima starijim od 18 i mlađim od 40 godina koji su prvi put postavljeni za nositelja poljoprivrednog gospodarstva.

Nemojte mi reći da je malo dobiti bespovratnih 50, 100 ili 150 tisuća kuna za pokretanje posla, u situaciji kada ste mali/mladi, bez iskustva i imate ideju?  A navest ću i konkretne mjere Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta za male i srednje poduzetnike.

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je u okviru svog Operativnog programa objavilo ukupno 29 poziva na dostavu projektnih prijedloga vrijednosti 6 milijardi kuna, od čega 21 direktno namijenjenih poduzetnicima, ukupnog iznosa 5,1 milijardi kuna bespovratnih sredstava, dok su ostali pozivi usmjereni unaprjeđenju poduzetničke infrastrukture i indirektno su namijenjeni poduzetnicima putem stvaranja povoljnog poduzetničkog okruženja. Bitno je naglasiti da su pozivi namijenjeni malim i srednjim poduzetnicima.
Putem do sada raspisanih poziva ostvareni su  rezultati. Dodijeljeno je 2408 potpora, ukupne vrijednosti 3,39 milijardi kuna, potpisano je 2330 ugovora ukupne vrijednosti 7,31 milijardi kuna, s iznosom potpore 3,3 milijarde kuna i korisnicima je isplaćeno 1,63 milijardi kuna prema potpisanim ugovorima.

Očekuje se da će se kroz dodijeljene potpore generirati 7,31 milijarda kuna investicija, od čega 6,38 milijardi kuna poduzetničkih investicija. Uz unaprjeđenje poslovanja poduzetnika, poduprtim projektima bi se trebalo otvoriti ili sačuvati više od 8700 radnih mjesta.

Kroz zakonodavni okvir za poticanje ulaganja, kojeg također provodi Ministarstvo gospodarstva, omogućava se postojećim i novoosnovanim trgovačkim društvima korištenje poticajnih mjera, a poduzetnicima najprivlačnija je porezna povlastica koja predstavlja umanjenje stope poreza na dobit za 50-100% u razdoblju od 10 godina, odnosno do iskorištenja max. intenziteta potpore. Potpore se daju i za otvaranje novih radnih mjesta (od 3000-9000 eura). Odobreno je 355 takvih projekata vrijednosti cca. 14,7 milijardi kuna uz planirano otvaranje 12.619 novih radnih mjesta.

Koliko u tome odmaže novi Zakon o doprinosima? Plati doprinose, plaću ne moraš je nova parola ministarstva financija? Neki se namjeravaju zbog ovog zakona žaliti Europskoj komisiji jer smatraju kako ograničava poduzetničke slobode. Kako vi na to gledate? 

Zakonom o doprinosima štite se oni koji pošteno i vrijedno rade, obavljaju svoje poslove. Oni koji muljaju sve su učinili da dezinformiraju javnost. Treba pogledati registar blokiranih i vidjeti da više od 70 posto blokiranih tvrtki nema nijednog zaposlenog, a blokirani su za 60 posto ukupno blokiranih sredstava. Nije namjera opteretiti poduzetnike nego jasno razlučiti one koje žele raditi od onih koji imaju neke druge ambicije i stvaraju probleme i ne plaćaju obveze ne samo prema državi već i prema poštenim poduzetnicima.

 

Analizom gotovo tisuću propisa, Ministarstvo gospodarstva Darka Horvata pronašlo je nevjerojatnih 3076 administrativnih obveza za poduzetnike. Već je taj podatak dovoljan da bi se zaključilo da poslovanje u Hrvatskoj ne može biti jednostavno, ali i da je javna uprava donosila propise ne misleći o tome na koji će način utjecati na svakodnevno poslovanje. Hoće li HDZ krenuti u daljnja rasterećenja i brisanja nepotrebnih propisa i njihovo smanjivanje?

Administrativne obveze, parafiskalni nameti imaju jako vrijedne namjene i ciljeve (od zaštite okoliša, šuma…) Niz takvih obveza za koje je ova Vlada iznašla sredstva već je i ukinula. Isto tako, nedavno neobveznim je postalo certificiranje računovođa.

Kao jednu od glavnih prepreka konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva - visoku razinu poreznog i administrativnog opterećenja upravo je ova Vlada konkretno brojčano prepoznala te kontinuirano radi na poboljšanju uvjeta za poslovanje. 

Dokaz je i treći po redu Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva kojeg provodi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, i čijom provedbom će administrativno rasterećenje za gospodarstvo kumulativno prijeći iznos od dvije milijarde kuna. 

Akcijskim planovima za 2017. i 2018. godinu proveli smo 180 mjera administrativnog rasterećenja procijenjene vrijednosti 1,6 milijardi kuna. Pojednostavljeni su zahtjevi za poduzetnike u dijelu sanitarne i zdravstvene kontrole, uvjeti zaštite na radu prilagođeni su stvarnim potrebama pojedine djelatnosti i slične mjere.

Akcijski plan za 2019. godinu sadrži dodatnih 314 mjera s planiranim rasterećenjem za poduzetnike, prvenstveno mikro, mala i srednja poduzeća, od 626 milijuna kuna. Naglasak ovog godišnjeg plana je na digitalizaciji upravnih postupaka u područjima poreza i carina, poljoprivrede, zaštite okoliša, pravosuđa i drugima, čime primjenjujemo načelo da država nema pravo od građana i tvrtki tražiti podatke kojima već sama raspolaže.

Tijekom utvrđivanja mjera rasterećenja gospodarstva provedena je analiza 939 propisa, odnosno u njima sadržanih 3076 administrativnih obveza za poduzetnike.  Pri tome smo vrlo kvalitetno surađivali s poduzetnicima i poslovnim udruženjima.

Postoje prijedlozi da se stopa poreza na dohodak od 24 posto spusti na 14 posto. Hoće li HDZ imati kakav prijedlog po tom pitanju? Postoje li planovi i prijedlozi za rasterećenjem rada i  plaća?

Što niža stopa poreza na dohodak uz održiv sustav je zasigurno cilj ove vlade. Sigurno postoje i prijedlozi da ona bude nula posto, ali budimo ozbiljni. Imali smo situacije velikih pobuna kolega u Saboru iz Vrgorca i Sinja kojima je smetala i promjena iz 2017., a kojima je ova Vlada iako je rasteretila rad smanjenjem poreza na dohodak (kao najvažnijeg izvora financiranja općina i gradova) iz Fonda za izravnanje dodijelila pozamašne iznose te se odrekla svog dijela prihoda od tog poreza, a njihovi prihodi na ovoj stavci su porasli i preko 50%. U Sinju čak 22 milijuna kuna već u prvih 11 mjeseci 2018., isto tako u Vrgorcu povećanje ovog prihoda JLS je bilo 7,5 mil kuna.

Poduzetnici su odgovorili jako pozitivno na dosadašnje izmjene povećanjem plaća i novim zapošljavanjem (ne samo smanjenom nezaposlenošću kako mnogi žele tumačiti već je broj zaposlenih porastao). Za vrijeme ove Vlade prosječna plaća porasla je za 639 kuna i iznosi 6281 kunu. To nam itekako govori da su napravljene velike promjene.

Oporba spominje nekad razne ljestvice/bodovanja koja mjere i porezno rasterećenje - a kada smanjujemo poreze građanima i gospodarstvu oporbu boli briga i za poduzetnike i za građane ako se time zadire u proračun javnog sektora kojim upravljaju na lokalnoj ili regionalnoj razini! Investicije u 2017. su bile 1,84 milijardi eura, najviše od 2009., a u izvještajima za 2018. godini se očekuju najviše ikad. U 2019. očekuje se i 'investicijski' rejting.

Neki govore kako je Hrvatska usvojila akcijski plan administrativnog rasterećenja, ali smatraju da Porezna uprava konstantno želi uvoditi nova opterećenja. Zar to nije nesrazmjer između namjera Vlade i Porezne uprave?

Ne uvodi Porezna uprava nova opterećenja, administrativno rasterećenje i akcijski plan unatoč svim teškoćama oko Agrokora i Uljanika, uključujući i cikluse porezne reforme idu naprijed. Uvažavajući da je privatni sektor jedan od ključnih nositelja ekonomskog razvoja, Vlada je među prioritetne ciljeve ubrojila stvaranje stimulativnog poslovnog okruženja za rast i razvoj konkurentnih i inovativnih poduzeća.

Što bi izdvojili kao najveći problem hrvatskog gospodarstva?

Veliki udio trgovine u gospodarstvu, odnosno uvozna ovisnost, mali udio domaćeg proizvoda u turizmu! Potaknimo mlade i male, ali u inovativnim i proizvodnim djelatnostima.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.