Dr. Sakoman: Pomoću kokaina organizirani kriminal vlada hrvatskim društvom, a policija i represivni sustav ne reagiraju

Naime, znanstvenici s kanadskog Sveučilišta McGill analizirajući uzorke otpadnih voda iz kanalizacija velikih svjetskih gradova, napravili su kartu zlouporabe narkotika. Istraživanje koje je obuhvatilo razdoblje od 2011. do 2017. godine te 120 gradova u 37 zemalja, a među njima i Zagreb, pokazalo je da je hrvatska metropola među 12 gradova u kojima je zabilježen znatan porast trenda zlouporabe kokaina.

Iz Službe za suzbijanje zlouporabe droga Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (bivši Vladin ured za suzbijanje zlouporabe droga) podsjetili su nas i na europsku studiju analize otpadnih voda provedenu u više gradova iz 2018. godine u kojoj je s uzorcima zagrebačkih otpadnih voda sudjelovao i Laboratorij za analitiku i biogeokemiju organskih spojeva s Instituta Ruđer Bošković, a koja je pokazala da se na području Zagreba (jedinog testiranog grada u Hrvatskoj) dnevno “potroši” 234.5 miligrama kokaina na 1000 stanovnika, dakle skoro tri puta više kokaina nego prije pet godina.

Zagreb je među prvih dvadesetak gradova i kada je riječ o potrošnji amfetamina i ecstasyja – dnevno se konzumira 76.1 miligrama amfetamina, odnosno 29.8 miligrama ecstasyja na 1000 stanovnika. Izmjerene količine kokaina i ecstasyja očekivano su povećane u danima vikenda, dok je zlouporaba amfetamina ravnomjerno "raspoređena“ u svim danima tjedna, pokazala je navedena studija.

'Uberizacija' trgovine kokainom

Dr. Ivana Ćelića zamolili smo da nam komentira drastičan porast potrošnje kokaina u metropoli, na što nam je odgovorio da je kokain najčešće konzumirana ilegalna psihostimulativna droga u Europskoj uniji, no da je prema Europskom izvješću o drogama u Hrvatskoj to speed (amfetamin). Tako je u 2018. godini 2,3 posto mladih u Hrvatskoj od 15 do 34 godine konzumiralo amfetamine, a 1,6 posto kokain.

"Iako je maloprodajna cijena kokaina ostala stabilna (1 gram kokaina košta između 70 i 100 eura), čistoća kokaina koji se prodaje na ulici sve je viša. S druge strane, dostupnost je evidentno lakša, jer se kokain može nabaviti preko 'darkweba', a u novije vrijeme svjedočimo pojavi tzv. 'uberizacije' trgovine kokainom, pa se u nekim europskim zemljama može naručiti i dostaviti brže od pizze", pojašnjava taj psihijatar.

Upozorava da, iako je godinama slovio kao 'droga bogatih', kokain s obzirom na dostupnost to više nije.

"Kokain više ne uzimaju isključivo menadžeri i 'zlatna mladež' nego je prisutna i među 'običnim' srednjoškolcima i studentima. Najčešće ga konzumiraju osobe od 25 do 34 godine i to oba spola. Što je osoba mlađa, vjerojatnost da će postati ovisna je veća. Uporaba kokaina često se veže uz visokorizično spolno ponašanje i često je udružena s kockanjem i kriminalnim radnjama. Mogli bismo reći da su dvije osnovne skupine konzumenata: jedni ga uzimaju da bi se zabavili, a drugi da bi riješili problem u kojem se nalaze", navodi .

Na naš upit je li zadovoljan prevencijom i poduzetim aktivnostima u cilju suzbijanja zlouporabe droga, pa tako i kokaina, dr. Ćelić nam odgovara kako treba puno više raditi na preventivnim programima, edukaciji mladih i njihovih roditelja, za što je nužna međuresorna i interdisciplinarna suradnja ljudi koji rade u školstvu, zdravstvu, socijalnoj skrbi i represivnom sustavu.

Problem ovisnosti sve veći

"Problem ovisnosti o psihostimulativnim drogama (kokain, speed, ecstasy) sve je veći u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, osobito među adolescentima i u mlađoj odrasloj dobi. Sinusoidna krivulja vezana za učestalost konzumacije psihoaktivnih tvari neprestano se mijenja, u ovome trenutku najveći problem su kanabis i psihostimulansi među koje spada kokain. Ipak, daleko najrašireniji problem jest kanabis", ističe taj stručnjak za ovisnost.

Upozorava da se na valu ozakonjenja kanabisa (marihuane) u medicinske svrhe, što podržava, pokušava 'na mala vrata' provući legalizacija kanabisa u rekreativne svrhe. Pri tom ističe da je u samo osam godina, broj psihijatrijskih hospitalizacija zbog konzumacije marihuane u Irskoj porastao za čak 185 posto.

"Jedan od razloga zašto smo u našoj Klinici otvorili Zavod za dualne poremećaje (ovisnost plus drugi psihički poremećaj), jest činjenica da smo imali veliku pojavnost slučajeva akutnih psihičkih poremećaja i istodobne zlouporabe kanabisa. Unatoč zalaganju i trudu naših stručnjaka na nacionalnoj i gradskoj razini, potrebno je razvijati koordinativni pristup kako bi se ponuda i potražnja droga smanjile", zaključuje.

Kokain - glavni izvor organiziranog kriminala

Autor Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga te brojnih programa s tog područja psihijatar prof. dr. Slavko Sakoman otkriva nam kako već nekoliko godina upozorava mjerodavne na rastući problem s potrošnjom kokaina ne samo u Zagrebu, nego i u cijeloj Hrvatskoj.

"Na žalost, na to nitko ne reagira, čak niti bivši ravnatelj Vladina Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Željko Petković, a sada pomoćnik Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pod čiju ingerenciju je potpao taj ured. Upozoravao sam ga da treba nešto hitno poduzeti i pronaći odgovor na pitanje zašto se taj porast dogodio", napominje taj hrvatski 'prvoborac' protiv zlouporabe droga koji ističe da, kada je riječ o 'crnom novcu' kojim se kupuju nekretnine, osvajaju pozicije u društvu i u sustavima moći preko koruptivnih linija, upravo je kokain glavni izvor novca za organizirani kriminal u Hrvatskoj.

"Imam pouzdane informacije iz Osijeka da dileri kokaina masovno kupuju lokale, urede i zgrade s novcem koji su zaradili na kokainu. Već prije tri godine kokain je bio raširen među Romima u zagrebačkim Sesvetama gdje su se događali obračuni i propadale bogate romske obitelji, jer su djeca postala ovisna o kokainu i sve se otelo kontroli", otkriva Sakoman i dodaje da kokainska pošast nije prisutna samo u Zagrebu, nego i u cijeloj Hrvatskoj.

Biznis neviđenih razmjera

"U Zadru postoje konzumenti koji kupuju po kilogram kokaina, to je biznis do sada neviđenih razmjera u Hrvatskoj. Možemo samo zamišljati što se događa preko ljeta na popularnom Zrću pokraj Novalje", nabraja naš drugi sugovornik koji vrlo zanimljivim drži činjenicu da zbog tog dramatičnog porasta korištenja kokaina - nema značajnijih policijskih akcija u Hrvatskoj, posebice na lokalnoj razini.

"Kada naša policija objavi da je zaplijenila tonu neke droge, to su sve zaplijene u okviru međunarodne suradnje naše policije s, primjerice, američkom DEA-om (američka policijsko-obavještajna agencija za suzbijanje droga koja je u Zagrebu otvorila regionalni ured), ili FBI-om koje zapravo stoje iza toga. No, hrvatska policija nema nikakvih ozbiljnih akcija na lokalnoj razini; od racija po noćnim klubovima do prikupljanja informacija i praćenja distribucije i preprodaje kokaina", upozorava taj psihijatar.

Nije više 'elitna' droga  

I Sakoman navodi kako kokain nije više 'elitna' droga kao nekad te da se njegova konzumacija proširila na šire mase.

"Radi se o osobama koje vikendom izlaze i koje uz alkohol vuku 'linije'. Prije su korisnici kokaina prije svega bile osobe iz sustava organiziranog kriminala, zatim odvjetnici; ljudi iz poslovne zajednice, bankari, liječnici; a sada su to mladi poslovni ljudi iz srednjeg sloja i djeca iz bivše hrvatske 'zlatne' mladeži gdje je bilo dosta kapitala od roditelja. Te su obitelji najviše propale jer su se djeca zbog ovisnosti otela kontroli", napominje.

"Pa i Romi već šmrču kokain i dilaju ga na uličnoj razini i mora se nešto hitno poduzeti. Kada dođe do drastičnog povećanja konzumacije neke droge, onda je ono glavno što se mora kontrolirati, njezina dostupnost, a kokain je u Hrvatskoj i više nego dostupan”, upozorava Sakoman koji smatra da je u ovoj priči najviše zakazala policija, odnosno cjelokupan represivni aparat.

"Treba jasno sankcionirati one koji su u postupku zbog organiziranog kriminala; od ljudi koji su umiješani u politički život pa nadalje, jer sve je to povezano. Treba nam i moćnije državno odvjetništvo i neovisnije sudstvo, jer onda takvi predmeti ne bi stajali po deset godina kako bi došlo do zastare", ističe Sakoman i dodaje da je u Zadru policija ipak učinila neke akcije, u Splitu gotovo ništa, u Puli gdje ima puno ozbiljnih kriminalaca 'nešto', dok su u Zagrebu "manje zaplijenili kokaina nego što jedan nos pošmrče".

'Nerad' zagrebačke policije

Kao primjer ''nerada'' zagrebačke policije, ali i represivnog aparata u cjelini, navodi primjer jednog lokalnog zagrebačkog distributera kokainom koji vozi ''maseratije'' po metropoli te je poznati diler i kamatar, ali ga nitko ne dira. Kako je to moguće, naivno pitamo mi, a poznati psihijatar odgovara da sustav ''zatvara oči'' jer je svoju slobodu očito platio i plaća ''crnim'' novcem.

"Nikada se u zagrebačkim noćnim klubovima i lokalima nije tako slobodno dijelio taj 'bijeli prah' kao sada. I to je jako opasno, jer se jako puno novaca slijeva u najprljaviji sloj društva koji onda putem njega gospodari cijelim društvom te kupuju nekretnine i lokale preko kojih opet distribuiraju drogu", pojašnjava Sakoman te ponavlja kako pripadnici organiziranog kriminala novcem od droge kupuju pozicije u društvu, korumpiraju sustav i radi svoje zaštite (da ih nitko ne ometa u toj raboti) i radi svog probitka.

"Kokain je trenutno najznačajniji izvor prljavog novca u Hrvatskoj te izvor brze zarade i povećanja kapitala organiziranog kriminala u Hrvatskoj", poručuje na kraju.

Poslali smo i upit Policijskoj upravi zagrebačkoj kako bi saznali koliko su droge, konkretno kokaina, zaplijenili od kada se bilježi porast njegove potrošnje te je li i koliko porasla stopa kriminaliteta vezana uz zlouporabu te droge. Do trenutka pisanja članka nismo dobili odgovor.