KAKO IZDRŽATI SAMOIZOLACIJU

Dr. Leskur za Direktno: 'U ovom teškom vremenu ne treba osuđivati druge, niti ih sputavati u izražavanju osjećaja, ali nitko ne smije povrijeđivati druge'

Autor

Andrea Latinović

Kako izgleda samoizolacija u kojoj se našla čitava država, kao i trećina svijeta, a pritom ostati sabran, pribran i racionalan? Kako se othrvati mračnim, negativnim mislima i teškom pesimizmu koji nas je gotovo ''zavio u crno'' posljednjih nekoliko tjedana, a sada, nakon žestokoga potresa u Zagrebu, još i dublje? Virus koji se nevjerojatnom brzinom širi svijetom, stalno podrhtavanje tla, recesija na vidiku, vjerojatno najveća u povijesti do sada, samo je dio briga koji zaokupljaju više od polovice svijeta. 

29.03.2020. u 15:59
Ispiši članak

A pritom smo, osuđeni na privremenu samoizolaciju i prekid socijalnih i društvenih kontakata, kako bismo zaštitili goli život, zarobljeni u mnoštvu misli koje nas razaraju.

Obično se kaže da se u krizi vidi tko kako funkcionira- kod nekih ona izvlači najbolje iz njih, kod drugih- ono najgore.

Stoga smo razgovarali sa svjetski priznatim, ali i jednim od najuglednijih hrvatskih psihijatara, dr. Antom Leskurom, specijalistom- psihijatrom koji je više od deset godina vodio europski program prevencije zlostavljanja na radnom mjestu, specijaliziravši se za mobbing, ali i za krizna psihološka stanja.

Odnedavno je dr. Leskur u mirovini, ali i dalje će sudjelovati u zdravstvenom sustavu, baveći se problemima ljudi koji su u zatvorima te njihovim psihičkim stanjima.

Stoga je dr. Leskur, upravo zbog svoga iskustva, s obzirom da mnogi samoizolaciju doživljavaju kao svojevrstan zatvor, apsolutno kompetentna osoba za razgovor.

Kako podnositi izolaciju, kretanja, svakodnevnih navika?

''Naglo, kroz nekoliko tjedana, našli smo se u ograničenim okvirima života, nekretanja i mnogo čemu što nam je do nedavno bilo nezamislivo. Otvaraju se mnogobrojne alternativne mogućnosti za koje je dobro da ih vidimo kod sebe, ili se nadahnemo od dobrih načina koje drugi upražnjavaju'', započinje svoje objašnjenje dr. Leskur.

Kaže kako je ''često na malom prostoru više osoba i to izaziva dodatnu mogućnost frustracije, razdražljivosti'', pa odgovara na sljedeće pitanje: ''Kako bolje reagirati i živjeti tako da doprinesemo sebi i okolini?''.

Ne treba dolijevati ulje na vatru

''Dobro bi bilo ne reći nekome, 'da prestane biti nervozan', nitko to neće biti manje zato što smo mu kao nešto savjetovali, dapače, s time dolijevamo ulje na vatru. Izbjeći poruke, govor i komunikaciju 'na ti', odnosno, sve ono što nekoga etiketira, obilježava; bolje je početi govoriti na način kako se 'ja osjećam, ja mislim, meni se čini…', govori dr. Leskur za Direktno.

Savjetuje i sljedeće:

''Treba izbjegavati govoriti drugome kakav bi trebao biti, što činiti, zamjerati nekome njegove osjećaje i raspoloženje, izbjegavati uspoređivanje, navođenje primjera i načina koje bi 'netko trebao slijediti', jer, zapravo, nitko ne voli suvišnu pomoć, ako je ne pita i ne traži, a posebno ne savjetovanje, pametovanje, dociranje…".

Ono što je vjerojatno najkorisnije jest - ostaviti osobi njezine mogućnosti razmišljanja, osjećanja, radije više slušajmo, nego govorimo.

''U komunikaciji ne treba koristiti mobitel i druge načine za svađu, za konflikte, za pojašnjavanje s negativnim konotacijama, već ta sredstva treba koristiti za afirmativno, pozitivno, napredak, izreći nekome nešto iskreno i lijepo, što svatko od nas ima", dodaje naš sugovornik.

Puno je načina za upotpuniti vrijeme koje provodimo u izolaciji

''Primjerice, možemo uređivati  po stanu, kući, dvorištu, ono što prije nismo stizali. Za one koji su skloni fizičkoj aktivnosti, neka pogledaju kakve su mogućnosti u okviru stana, iako je lakše onima koji imaju dvorište ili livadu uz kuću. Dobro je učiniti fizički napor uz stepenice, više katova, kome to srce dopušta, s time da nije prevelika koncentracija osoba.

Oni kojima je blisko trčanje, mogu također za to iskoristiti stube kuće, zgrade, kvarta. Isto tako koristiti mogućnost bicikliranja, s tim da je u prirodi i s odgovarajućom trajnom distancom od drugih'', navodi dr. Leskur.

Zatim savjetuje i ovo:

''Kod ljutnje, ili napetosti dobro je 'odvesti' od sebe naglo nastalu srdžbu, bijes, ali da je to na način da ne povrijeđujemo druge, ni vikanjem, ni uvredama, niti fizički; možemo bijes pokazati na knjizi koja nam više nije važna, da je poderemo, ili na nekom starom papiru, novinama, ili boksanjem drugog neutralnog predmeta, npr. jogi madraca... Važno je ne povrijeđivati druge, što nam poslije može biti žao, a s time nećemo doprinijeti sebi''.

''Može se gledati i učiti od mnogih drugih koji se snalaze u ovim okolnostima i vide ih kao novu, drugačiju mogućnost, a ne kao odricanje... Dakle, dobro je čitati duhovnu literaturu, moguće Bibliju kojima je to blisko, ili drugu vjersku knjigu, ili se nadahnjivati drugom literaturom isposnika, pustinjaka, duhovnika koji su namjerno otišli u izolaciju da bi došli do osobnog nadahnuća, snage, mudrosti.

Nakon što je naša pozornost bila previše okupirana, vanjskim, materijalnim, gužvom ljudi, aktivnosti, ovo je prilika okrenuti se i poboljšati sebe, približiti se svojim  bližnjima da ih čujemo, osjetimo njihovu suptilnost potreba, mišljenja, osjećaja. Dakle, uzmimo sve zaista kao priliku'', smireno upućuje dr. Ante Leskur i zaključuje: ''Druga su pitanja za one koji su ograničeni u svom poduzetništvu, gospodarskoj aktivnosti... Njima ne trebaju floskule tješenje ili slično, ako ništa drugo počujmo ih, da osjete da suosjećamo i da smo spremni pomoći u okviru mogućnosti''.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.