Dr. Lauc za Direktno: 'Imunološki zavod nekada je bio među vodećima u svijetu, ali, na žalost, on danas ne može proizvesti ni klasična cjepiva, a kamoli...'

Naime, već prvih tjedana pandemije, predsjednik Putin naredio je znanstvenim, političkim i vojnim krugovima da se uključe u borbu kako bi Rusija bila prva koja će razviti cjepivo protiv Covida-19. No, u ovoj se ''borbi'' nije se oklijevalo ići prečacima. 

Tako se još u proljeće 2020., Aleksander Gincburg, ravnatelj Instituta Gamaleja, pohvalio da su razvili dobar proizvod pa je sebi ubrizgao eksperimentalnu verziju cjepiva koje će dobiti ime Sputnjik V. Zašto baš ime Sputnjik V?

Izbor imena duboko je simboličan. Odabrano je u čast prvog satelita koji su u orbitu 1957. godine postavili sovjetski znanstvenici i tako pretekli povijesnog američkog konkurenta.  Uspješnim razvojem cjepiva protiv bolesti koja je zahvatila cijeli svijet ruski stručnjaci vraćaju se u svjetsku znanstvenu elitu, što je važno za taj sektor pogođen krizama i korupcijom nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Rusija je vrlo brzo dala do znanja da je voljna distribuirati svoje cjepivo u svijetu pokazujući da je sposobna izvoziti i druge artikle, a ne samo oružje i ugljikovodike. Sputnjik V odobren je za sada u petnaestak zemalja - od bivših sovjetskih republika kao što su Bjelorusija i Armenija, preko svojih saveznika Venezuele i Irana do Argentine, Alžira, Tunisa, Pakistana. Sputnjikom se cijepi i u Srbiji. 

Dapače, Srbija je čak obznanila da će se Sputnjik V proizvoditi i u njihovoj državi, a to i ne treba čuditi, s obzirom na stoljetnu povezanost Moskve i Beograda.

Sputnjik V ipak se širi Europom 

Zbog nedostatnih javnih znanstvenih podataka na rusko cjepivo dugo se gledalo s nepovjerenjem.  Ruski suvereni fond koji je sudjelovao u razvoju Sputnjika V, objavio je 20. siječnja da je počeo postupak homologacije pri Europskoj agenciji za lijekove (EMA).

Mađarski premijer Viktor Orban odobrio je Sputnjik za svoju zemlju, ne čekajući da to učini Bruxelles u ime Europske unije čije strukture Orban smatra presporima.

Njemačka kancelarka Angela Merkel predložila je njemačku pomoć kako bi se proveo europski postupak pa čak i za moguću "zajedničku proizvodnju" na istoku zemlje.

Nevjerojatne količine narudžbi, ali nedovoljni kapaciteti proizvodnje

Rusija je objavila da je primila prednarudžbe za više od milijarde doza, ali nema kapaciteta udovoljiti takvoj potražnji. Nijedan službeni izvor nije jasno objavio koliko je doza do ovog trenutka proizvedeno. U inozemstvo je Rusija isporučila često simbolične doze, primjerice 20.000 Boliviji ili u količinama koje nisu jasno navedene.

Prva kašnjenja bilježi Argentina koja je naručila 19,4 milijuna doza i trebale su biti isporučene do kraja veljače. Moskva je manje spremna izvoziti, a više proizvoditi cjepivo u partnerstvu s drugom tvrtkom. Tako Kazahstan, Indija, Južna Koreja i Brazil proizvode Sputnjik V, ali ga svi još ne koriste. 

Rusi razvijaju i druga cjepiva, ne osvrćući se na Zapad

Najmanje još tri cjepiva protiv Covida-19 očekuju se idućih tjedana u Rusiji. Sputnjik V, cjepivo koje se daje u dvije injekcije, trebalo bi dobiti svoju lakšu verziju, Sputnjik "light" koje se daje u samo jednoj injekciji.

U veljači treba početi masovna proizvodnja cjepiva EpiVacCorona koji je razvio je državni ruski laboratorij Vektor. Očekuje se i odobrenje za treće cjepivo, objavila je ruska vlada, a riječ je o proizvodu nazvanom CoviVac koje je razvio Institut Čumakov.

U međuvremenu, britansko-švedska AstraZeneca i znanstvenici koji su razvili Sputnjik V objavili su da rade na kombinaciji njihovih dvaju cjepiva.

Je li Imunološki zavod zauvijek izgubljena 'priča'?

Dakako, zanimalo nas je bi li se, po uzoru na primjere koje smo naveli i u Hrvatskoj moglo krenuti s proizvodnjom toliko potrebnoga cjepiva, s kojim bi se svijet počeo vraćati u normalan život?

Što je s Imunološkim zavodom, koji je bio jedan od ''pionira'' u međunarodnim okvirima, ali je posljednjih godina doslovce na koljenima? Podsjetimo, Imunološki zavod bio je svjetski nadaleko poznat i priznat, a uz ostalo, u opisu njegovih djelatnosti stoji sljedeće:

Proizvodnja imunoloških lijekova, lijekova iz ljudske krvi ili ljudske plazme i drugih bioloških lijekova, djelatnih tvari namijenjenih za proizvodnju bioloških lijekova, medicinskih proizvoda, promet na veliko lijekovima i medicinskim proizvodima, znanstvenoistraživački rad iz područja biomedicine, klinička ispitivanja i posredovanje u ispitivanjima, nastava iz područja proizvodnje i kontrole kvalitete bioloških lijekova... 

Također, Zavod može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju navedenih djelatnosti, ako se one u manjem opsegu ili uobičajeno obavljaju uz ove djelatnosti, kao što je ostava i čuvanje matičnih sojeva virusa.

Je li propuštena prilika da Imunološki zavod ''uskoči'' u ovaj međunarodni projekt izrade cjepiva, ili barem participira svojim znanjem i resursima? Ili ipak postoji i ta mogućnost?

Ravnatelju Zavoda, dr. Vedranu Čardžiću poslali smo službeni upit i pitanja, sa zamolbom za odgovore za ovu važnu temu, no, do zaključenja teksta, odnosno, njegove objave, odgovori nisu stigli. 

Stoga smo za komentar zamolili prof. dr. Gordana Lauca, osnivača biotehnološke tvrtke Genos, znanstvenika i člana Znanstvenog savjeta Vlade RH, koji se od početka pandemije gotovo redovito oglašava oko Covida-19, a zbog svojih je izjava u kojima se zalaže za blaži oblik mjera u borbi protiv pandemije, bio najkritiziraniji znanstvenik.

Dok ga jedni žestoko ''peru'' zbog svake riječi, a ukratko, dr. Lauc stalno ponavlja tezu o ''sezonalnosti korona virusa'', drugi smatraju da je upravo on glas razuma koji stišava sveopću histeriju. Posljednjih dana brojke zaraženih i preminulih u priličnom su padu, što je svakako ohrabrujuća vijest, ali, dakako, put do izlaska iz Covid ''tunela'' još je dug, a ovisi prije svega i isključivo o - cjepivu.

'Kao zgrade optećene u potresu'

''Na žalost Imunološki zavod već desetljećima propada i danas nemaju mogućnost proizvodnje niti klasičnih cjepiva, a kamoli nove generacije vektorskih, ili mRNA cjepiva. Imunološki zavod nekada je bio među vodećima u svijetu, no, na žalost to više nije i s time se trebamo pomiriti. Kao što je neke zgrade koje su oštećene u potresu bolje srušiti i sagraditi nove, tako je i Imunološki zavod vjerojatno bolje zatvoriti i graditi nešto novo iz početka'', govori za Direktno prof. Gordan Lauc. 

No, ipak, iznosi optimističnu vijest, koja je u javnosti prošla ''ispod radara''.

''Primjerice, nedavno je Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci dobio GMP licencu HALMED-a, što je dobar primjer i ostalima u akademskoj zajednici kako u suradnji s gospodarstvom mogu svoje znanje staviti u službu napretka države''.

Ima li Hrvatska ipak još ikakvu priliku u utrci za cjepiva, odnosno, bolje rečeno, borbi za suzbijanje pandemije koja je pokorila svijet? 

Može li Ministarstvo zdravstva kao krovna organizacija što učiniti po tom pitanju, kako bismo se pripremili za budućnost, u kojoj nas, na žalost, sigurno još čekaju nove nepoznate bolesti? 

Svijet treba naučiti vrlo bolnu lekciju na pandemiji Covida-19, jer, takav ''luksuz'' zatvaranja, odnosno lockdowna, kao i milijune preminulih (više od dva milijuna!) te, u ovom trenutku gotovo 105 milijuna zaraženih, ne može sebi više dopustiti.

Što se tiče odgovora iz Imunološkoga zavoda, objavit ćemo ih ako i kada stignu u posebnom tekstu.