Hrvatsko katoličko liječničko društvo

Dr. Ivan Ćelić za Direktno o izazovima pred kojima se nalaze katolički liječnici u Hrvatskoj

Autor

Marijan Opačak

Pod nazivom "Svetost života i medicinska profesija od Humanae Vitae do Laudato Si" u Zagrebu će se od 30. svibnja do 2. lipnja održavati 25. jubilarni kongres Svjetskog saveza katoličkih liječnika (World Federation of Catholic Medical Associations - FIAMC).  

31.05.2018. u 16:54
Ispiši članak

Teme kongresa bave se etičkim i moralnim aspektima medicinske profesije u današnjem svijetu visoko tehnologizirane medicine. Osim programa za liječnike, tu su i programi za doktore dentalne medicine, farmaceute i medicinske biokemičare, koji zajedno dijele izazove koji stoje pred medicinskom strukom danas.

Tom prigodom razgovarali smo s dugogodišnjim tajnikom i članom Hrvatskog katoličkog liječničkog društva, dr. Ivanom Ćelićem, psihijatrom za ovisnosti o sintetičkim drogama na Klinici za psihijatriju Vrapče i saborskim zastupnikom HDZ-a, koji će otvoriti kongres kao osobni izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.  

U Hrvatskoj će se održati jubilarni 25. kongres Svjetske federacije katoličkih liječničkih društava. Hrvatska je dio svjetske federacije, koliko dugo postoji i djeluje Hrvatsko društvo liječnika katolika?

Hrvatsko katoličko liječničko društvo (HKLD) osnovano je 16. veljače 1991. godine. Statut HKLD-a bio je prvi odobreni statut jednog laičkog udruženja u čijoj izradi je aktivno sudjelovao kardinal Josip Bozanić, koji je u to vrijeme kao krčki biskup obnašao funkciju predsjednika Vijeća HBK za laike. Od samog početka HKLD je sastavni dio FEAMC-a (Europske federacije katoličkih liječničkih društava) i FIAMC-a (Svjetske federacije katoličkih liječničkih društava). Vrijedi istaknuti kako je dugogodišnji duhovni asistent FEAMC-a pomoćni zagrebački biskup (u miru) mons.dr. Valentin Pozaić.

Vi ste deset godina bili glavni tajnik HKLD-a. Koliko je društvo imalo liječnika tad i koliko ih ima danas?

Prva predsjednica HKLD-a bila je prim.dr. Margarita Peraica, spec. školske medicine koja je neumorno radila na preventivnim programima te se i za vrijeme komunizma okupljala s ostalim kolegama liječnicima koji su činili jezgru za nastanak Društva. Premda sam trenutno samo “član na papiru” zbog aktivnoga političkog angažmana, rado se prisjećam svojih 10 godina na mjestu glavnog tajnika HKLD-a gdje sam imao prigodu upoznati divne ljude širom Lijepe naše, osnivajući podružnice od Vinkovaca do Dubrovnika. U tom vremenu nemoguće je zaobići akademika Antona Švajgera, kojeg se brojne generacije sjećaju kao uzornog sveučilišnog profesora histologije i embriologije na zagrebačkom Medicinskom fakultetu koji je, nažalost, prerano preminuo. Danas društvo broji 23 podružnice s preko 2000 članova. Osobito smo ponosni na vrlo brojnu Sekciju mladih HKLD-a koja okuplja studente, uglavnom završnih godina, kao i mlade liječnice i liječnike, stomatologe, farmaceute.

Vi ste dr.medicine psihijatar, pretpostavljam kako u društvu ima liječnika, doktora medicine iz svih specijalizacija?

U HKLD-u sam bio aktivan još od studentskih dana, tako da moja specijalizacija nema izravnih korelacija s pripadnošću društvu. Kad bi gledali raznolikost sastava članstva, od znanstvenika do kliničara svih mogućih specijalizacija, mislim da bi mogli otvoriti renomiranu zdravstvenu instituciju s brojnim sveučilišnim nastavnicima sa sva četiri hrvatska medicinska fakulteta.

Djeluje li u društvu i drugo medicinsko osoblje ili oni imaju svoja udruženja?

Više od 90% članica i članova su osobe sa završenim medicinskim fakultetom, no radimo na tome da nam se priključe i drugi visokoobrazovani djelatnici u zdravstvu. U tom smislu osnovane su i zasebne Sekcije farmaceuta i medicinskih biokemičara te Sekcija doktora dentalne medicine koji u Zagrebu redovito organiziraju stručno-etička predavanja kao i duhovne sadržaje.

Koja su područja vašeg djelovanja? Javnost vas često samo prepoznaje po prizivu savjesti pri pobačaju, no što je raison d'etre vašeg društva i koji su mu ciljevi?

Glavni cilj Društva kojeg članice i članovi HKLD-a prihvaćaju svojim učlanjenjem jest promicanje kršćanskih načela u zaštiti zdravlja naroda i čuvanje ljudskoga života od začeća do prirodne smrti. Mi se aktivno zalažemo za kulturu životu, promičući načela civilizacije ljubavi. Odgovarajući na današnje izazove na temelju znanstvenih spoznaja zauzimamo se za primjenu razumnih i najboljih postupaka u čuvanju zdravlja, sprječavanju, prepoznavanju i liječenju bolesti te oporavku bolesnika. U središtu našeg interesa je čovjek u potrebi, čovjekovo dostojanstvo je osobito ugroženo kada se razboli i kao takav nerijetko postane ovisan o tuđoj pomoći.

O kojim temama namjeravate raspravljati na Kongresu?

Imamo čast što se jubilarni 25. kongres FIAMC-a pod naslovom "Svetost života i medicinska struka od enciklika 'Humanae Vitae' do 'Laudato Si' održava u Zagrebu, što je veliko priznanje radu HKLD- a. Svetost života i ljudskog dostojanstva, prigovor savjesti u znanosti i kliničkoj praksi, osobito u perspektivi novih tehnologija, etički i pravni aspekti zaštite nerođenog djeteta, neke su od tema o kojima će se razgovarati na kongresu.

Koji su planovi HKLD-a i što možemo očekivati od vas ubuduće?

Kao i do sada, HKLD će nastaviti promicati katoličke moralno-etičke stavove u medicinskoj znanosti i praksi. Osim kontinuirane edukacije, osobito iz područja medicinske etike, za zdravstvene djelatnike, članice i članovi HKLD-a nastojat će davati svoj doprinos hrvatskome društvu u predanosti svome zvanju, nastojeći bolesnicima pružiti najbolju moguću zdravstvenu skrb koja je u danome trenutku dostupna. Danas je ljudsko dostojanstvo ugroženo, osobito u najranjivijim trenucima ljudskog života, pa je osim teoretiziranja i, često, sterilnih ideoloških rasprava koje raspiruju podjelu u našem društvu bolje konkretno djelovati, jer ćemo tako poboljšati kvalitetu života osobi s imenom i prezimenom.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.