Dr. Draženović: Nemamo strategiju za borbu protiv gripe, možemo samo moliti Boga da dođe proljeće

Najviše oboljelih zabilježeno je u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji te Brodsko-posavskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Osječko-baranjskoj županiji.

Osim po intenzitetu obolijevanja, koji je naglo porastao u drugoj polovici siječnja, ova sezone gripe razlikuje se i po vrsti cirkulirajućih virusa. Dominira virus gripe A H1N1, dok je prošle sezone prevladavao virus tipa B. 

Hara inačica svinjske gripe

Dr. Draženović napominje kako iza čak  97 posto ovogodišnjih prijavljenih slučajeva gripe stoji virus tipa A podtip H1N1, odnosno virus koji je prije deset godina izazvao pandemiju svinjske gripe. "Možemo zapravo govoriti o varijanti svinjske gripe iz 2009. godine jer se virus gripe stalno mijenja, već onaj s početka siječnja nije isti kao ovaj koji sada cirkulira", pojašnjava jedan od naših vodećih epidemiologa.

Bolest velikih brojeva

Napominje kako je riječ o mikroorganizmima koji su izrazito otporni jer se stalno mijenjaju i to je njihova prednost u odnosu na nas ljude.

"Kada mislimo da smo nešto riješili, on se promijeni i tako se vrtimo ukrug. Često u jednoj sezoni haraju tri različita soja virusa i to samo u Hrvatskoj. Svake godine imamo epidemiju i gripa je uistinu 'bolest velikih brojeva' gdje možda smrtnost nije tako velika, ali ako godišnje oboli 200 tisuća ljudi, što je prosjek u Hrvatskoj, onda je i dosta smrtnih slučajeva", ističe.

Specifičnost tzv. svinjske gripe, odnosno njezine ovogodišnje inačice je ta što udara na donji respiratorni sustav i češće su upale pluća i komplikacije, čak ih je 30 posto više nego u prošloj sezoni gripe, navodi taj epidemiolog. 

Iako se službeno barata brojkom od 28.664 oboljelih od gripe, taj je broj barem četverostruko veći. "Samo prošli tjedan imamo prijavljenih 11.100 oboljelih od gripe na razini Hrvatske", otkriva dr. Draženović. 

Na polovici epidemije

Pojašnjava kako kod gripe ne možemo govoriti o vrhuncu nego o platou koji traje od osam do deset tjedana te da smo sada otprilike na polovici epidemije.

"Još će barem četiri tjedna trajati plato epidemije gripe", prognozira.

"Za gripu je karakteristično što nema lijeka i to nam je najveći problem. Najmanje 300 ljudi godišnje u Hrvatskoj umre od gripe, taj je broj sigurno i veći, ali toliko ih u prosjeku uspijemo pobrojati kroz sustav jer se sve smrti uzrokovane gripom ne vode tako, nego se uzroci često pripisuju zapravo njezinim komplikacijama", pojašnjava.   

Epidemija je ove godine veća i snažnija od proteklih godina i s jačim intenzitetom je krenula od nove godine. 

Neodgovorne izjave uzrok neosnovanom strahu od cijepljenja

Dr. Draženović upozorava na veliki problem u borbi protiv epidemije gripe, a to je slaba procijepljenost od nje.

"Na začelju smo Europske unije. Od 2009. kada su krenuli priče o pandemiji gripe i cijepljenju procijepljenost je kod nas pala za čak dvije trećine. Neosnovanom strahu od cijepljenja pridonijele su neodgovorne izjave za koje nitko ne odgovara u javnom prostoru, a koje su se mogle čuti i u Hrvatskom saboru i onda imamo ovako lošu situaciju", nezadovoljan je stručnjak te ističe kako je cjepivo protiv gripe najsigurnije na svijetu. 

"Cjepivo protiv gripe je najveće tehnološko dostignuće  u modernoj medicini. Svake se godine priprema za cijeli svijet, odnosno prilagođava sojevima virusa za koje se predviđa da će dominirati u toj sezoni. Godišnje se cijepi i do milijardu ljudi i nikada nisu prijavljene ozbiljnije nuspojave", tvrdi. 

Gubitak od 100 milijuna eura godišnje

Dodaje kako je situacija s gripom  uistinu 'never ending story' te s njom u Hrvatskoj svake godine imamo ogromne probleme.

"Gripa nije samo zdravstveni problem jer zbog nje gubimo  najmanje milijun radnih dana godišnje. To vam je u troškovima, a tu ne računamo smrtne ishode, gubitak od najmanje 100 milijuna eura godišnje", upozorava dr. Draženović na ekonomske posljedice o kojima malo tko piše i govori. 

"Riječ je o katastrofalnim posljedicama, ali mi još uvijek nemamo nikakav plan niti strategiju. Stoga svake godine možemo samo stenjati i moliti Boga da dođe proljeće", slikovit je naš sugovornik opisujući nedostatak alata za borbu protiv gripe. 

Nedostatak strategije

Naime, svaka učinkovita borba pa tako i borba protiv gripe zahtijeva dugoročnu politiku i strategiju koje Hrvatskoj u nizu područja nedostaju.

"Mi se još nismo adekvatno organizirali kako bi se uspješno borili protiv gripe. Treba nam dugoročni plan u okviru kojeg bi se svake godine radilo za početak na promociji cijepljenja protiv gripe jer procijepljenost u rizičnim skupinama kod nas iznosi tek 30 posto za razliku od 75 posto u EU. Rizičnu skupinu u Hrvatskoj čini milijun i 200 tisuća ljudi. Imamo 800 tisuća starijih osoba, oko 200 tisuća dijabetičara, oko 200 tisuća bolesnika s astmom, a sve su to ljudi koji umiru od gripe", jasan je doktor.  

Upozorava kako nam zbog niske procijepljenosti i među zadnjima stiže cjepivo, što dovodi do drugih komplikacija jer već dolazi sezona prehlada i viroza što često odgađa cijepljenje pa epidemiju dočekujemo necijepljeni i nespremni.