EKSKLUZIVNO ZA DIREKTNO

Dr. Cvitković: Hrvatska liječnička komora pretvorila se u aktivnu političku organizaciju, moj je zadatak vratiti je liječnicima

Autor

Daniela Dujmović Ojvan

Krajem ožujka raspisani su izbori za novo vodstvo Hrvatske liječničke komore. Gotovo 20-tak tisuća liječnika birat će krajem svibnja novog predsjednika (icu) i njegova (u) zamjenika (icu), a jedan od kandidata za novog čelnika je i aktualni dužnosnik Komore dr. Miran Cvitković. Taj pedijatar sa zagrebačkog Rebra koji na Odjelu za intenzivnu medicinu spašava živote mališanima, otkrio nam je zašto se odlučio kandidirati, koja je njegova vizija funkcioniranja te strukovne i staleške organizacije liječnika s javnim ovlastima te kako riješiti ključne probleme liječništva danas. 

21.04.2019. u 18:10
Ispiši članak

Izbori u Liječničkoj komori bit će posebno zanimljivi jer je u srpnju prošle godine ostala  'obezglavljena' kada je na njezinoj izvanrednoj Skupštini smijenjen dotadašnji predsjednik dr. sc. Trpimir Goluža, a njegovu je dužnost kao v.d. nastavio obnašati dotadašnji prvi dopredsjednik dr. sc. Krešimir Luetić. Zbog raskola između, do tada bliskih suradnika izniklih iz redova Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), a koji su nošeni vjetrom promjena suvereno pobijedili na izborima prije četiri godine, ta važna liječnička organizacija bez čijeg odobrenja za samostalan rad (licence) niti jedan liječnik ne može raditi u Hrvatskoj, već mjesecima egzistira kao 'čardak ni na nebu ni na zemlji', opterećena klanovskim borbama, tužbama i sudskim postupcima, što je naravno, najviše na štetu samih liječnika.  

Do sada su svoju kandidaturu javno objavili kirurg Hrvoje Tomasović za predsjednika Komore i psihijatar Herman Vukušić kao njegov zamjenik. Neslužbeno se može saznati da u utrku za predsjednika ide i aktualni v.d. Krešimir Luetić kojem bi zamjenica bila dr. Vikica Krolo (predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine); kandidaturu za predsjednicu predala je i aktualna dopredsjednica Komore i predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika dr. Ada Barić Grgurević te smijenjeni predsjednik Trpimir Goluža čiji bi zamjenik bio dječji kirurg iz zagrebačke Klaićeve bolnice doc. dr. Ante Čizmić

Jedan od kandidata za predsjednika je i naš sugovornik dr. Miran Cvitković koji na pola radnog vremena radi u Hrvatskoj liječničkoj komori na mjestu voditelja Ureda za medicinsko pravo, a kao izabrani dužnosnik Komore član je Izvršnog odbora i predsjednik Povjerenstva za ostale liječničke djelatnosti. Na KBC-u Zagreb kao specijalist pedijatar i subspecijalist intenzivne medicine, radi na Odjelu za pedijatrijsku intenzivnu medicinu Klinike za pedijatriju. 

Rođeni Zagrepčanin, diplomirao je na zagrebačkom Medicinskom fakultetu 1988. godine, otac je troje djece, a u Domovinskom ratu je kao pripadnik 144. Sesvetske brigade branio hrvatske domove na južnom bojištu.  

Ima bogato radno iskustvo iz mnogih područja medicine i zdravstva; radio je u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, na medicinskom fakultetu, u kliničkoj medicini, u farmaceutskoj industriji, u segmentu privatnog zdravstva i zdravstvenog osiguranja te u komorskom sustavu.

Osim medicine, obrazuje se i usavršava u području medicinskog prava te je pohađao i studij Medicinskog prava na Pravnom fakultetu u Splitu. Predsjednik je Hrvatske udruge za medicinsko pravo, član Upravnog odbora Hrvatskog pedijatrijskog društva i član Središnjeg etičkog povjerenstva za kliničko ispitivanje lijekova.

Uskoro su izbori za novo vodstvo Hrvatske liječničke komore, možete li nam ukratko pojasniti koji su noviteti i proceduralne razlike u odnosu na izbore od prije četiri godine?

- Po prvi se puta predsjednik i zamjenik predsjednika biraju direktno prema načelu 'jedan član = jedan glas' što predstavlja novu odgovornost za budućeg predsjednika. Zastupnici u Skupštini biraju se kao i do sada. Poseban novitet je da će ovi izbori biti elektronički, a ne dopisni kao do sada.

Premda je već skoro godinu dana jasno kako će izbori biti elektronički, u ovom trenutku nije sasvim razvidno ne samo kako će se provoditi, već i kako će se moći kontrolirati regularnost. U prilog zabrinutosti liječnika hoće li svi i na koji način moći glasovati s obzirom na to da nemaju svi mogućnost elektroničkog glasovanja, govori i činjenica da su mnogi liječnici uputili zahtjeve za dopisnim glasovanjem radi osiguranja svog glasa i očuvanja minimalnih demokratskih standarda. Naime, izbornom procedurom rok za predaju zahtjeva za dopisnim glasovanjem bio je do  19. travnja 2019. i onaj tko nije dobio i nema novu liječničku iskaznicu neophodnu za elektroničko glasovanje ili iz bilo kojeg razloga ne može glasovati elektroničkim putem, i nije znao za taj rok te nije predao zahtjev za dopisnim glasovanjem, neće  moći glasovati. 

U zadnji ste se čas odlučili kandidirati. Što Vas je na to motiviralo i kakvu podršku očekujete od kolega?

- Sudjelujući u radu Komore, već dulje vremena razmišljam o kandidaturi, a potaknut brojnim kolegama u svakodnevnom kontaktu.  Komora je bitna institucija za nas liječnike i većini nas nije svejedno kako će se ona dalje razvijati. Presudno u odluci za kandidaturu je želja i mogu reći i pritisak velikog broja članova iz redova bolničkih liječnika, liječnika primarne zdravstvene zaštite, hitne medicine, javnog zdravstva kao i drugih segmenata liječničke profesije koji žele moderno ustrojenu instituciju liječništva, oslobođenu svih afera i sukoba, depolitiziranu, na korist našoj profesiji, a ne parcijalnim ili pojedinim interesima.

Bili ste bliski suradnik smijenjenog predsjednika dr. Trpimira Goluže. Od idiličnog starta novog vodstva 'HUBOL-ovaca' spremnog na nove početke u radu i funkcioniranju Komore, priča je neslavno završila. Kako ste se vi snašli u svemu tome?

- Osobno sam isto član HUBOL-a, ali to ne mijenja moje stavove zbog kojih i imam takvu podršku članstva. Kako kažete, priča je neslavno završila za novo vodstvo 'HUBOL-ovaca', ali nije, ne smije i neće za Hrvatsku liječničku komoru. Kao član Komore ne mogu ne vidjeti činjenicu da je posljednjih godinu dana ona izložena problematičnim osobnim ambicijama pojedinaca, gdje su mnogi njihovi potezi upitne legalnosti. Međutim, kako se za niz istih dvojbenih situacija čeka pravosudni pravorijek, o tome ne volim raspravljati niti komentirati.

Na žalost, činjenica je da zaista nije dobro, kao što i nije dobro da se iz dana u dan donose dvojbene odluke iz kojih se jednostavno ne vidi da su u interesu liječničke profesije.  Mogu vjerovati kako i to pripada jednom načinu gdje je Komora iz ekstremno pasivne prerasla u ekstremno aktivnu, ali čini se, aktivno političku organizaciju te je sada došlo vrijeme za  pravu ulogu koja Komora kao institucija s javnim ovlastima u društvu treba imati. Moj je zadatak upravo to, čuvati se svakog ekstrema i politikantstva, te liječnike vratiti Komori, a Komoru liječniku odnosno našoj profesiji.


Što možete ponuditi kao novi predsjednik Komore, ako Vas izaberu? Kakva je Vaša vizija njezine uloge i načina funkcioniranja u  cilju zaštite liječničkog staleža?

- Komora je organizacija liječnika kojoj je država dodijelila javne ovlasti upravo u zaštiti liječničke profesije i liječnika, a sve u svrhu osiguranja pružanja kvalitetne zdravstvene zaštite građanima. Takva organizacija mora proaktivno sudjelovati u organizaciji zdravstvene zaštite kao partner, a ne oponent onima koji donose odluke (npr. Ministarstvo ili Vlada).

Aktivna suradnja na održivosti zdravstvenog sustava u području uloge liječnika i liječništva osnovna je zadaća svih nas liječnika, jer je naša odgovornost kao nositelja sustava najveća u odnosu na sve druge zdravstvene radnike. Zato naš proaktivni rad mora ići u smjeru predlaganja kvalitetnih rješenja problema u sustavu čuvajući pri tome dignitet liječnika i liječničke profesije. Tim pristupom i oni koji su Komori dodijelili javnu ovlast mogu usmjeriti razvoj sustava primjeren građanima.

Želimo kroz rad u potpunosti reorganizirane Komore i njenih tijela, posebno kroz veću samostalnost u radu regionalnih centara i županijskih povjerenstava, omogućiti pružanje svake pomoći i usluge liječniku, kao i konačno  aktivirati rješavanje pitanja profesionalne odgovornosti liječnika i njegove zaštite u sustavu, kao i njegovog materijalnog statusa i položaja kao zdravstvenog radnika i pripadnika liječničke profesije.

U novoj Komori ustrojit ćemo jasne i nedvosmislene vertikale u sustavu odlučivanja o pojedinim pitanjima bitnim za liječnike i liječničku profesiju, a koje dosad nisu postojale. Npr. o pitanjima liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti odlučivat će Komora upravo kroz njihova tijela u Komori, a ne kao što je do sada o istome odlučivao Izvršni odbor Komore kod kojih je od 13 članova 12 bilo iz redova bolničkih i drugih liječnika, a tek jedan liječnik iz segmenta primarne zdravstvene zaštite. Isto će vrijediti i za segment privatne prakse, bolnički segment, javno zdravstvo i ostale segmente u našoj profesiji.

Koji su danas ključni problemi liječništva kao profesije i na čemu bi kao predsjednik Komore inzistirali?

- Razvoj zdravstvenog sustava nije na kvalitetan i svrsishodan način pratio razvoj medicine i struke. Zato se danas nalazimo pred izazovima manjka liječnika i drugih zdravstvenih radnika te se suočavamo s velikim problemom funkcioniranja sustava. Brojčano, danas radi više liječnika nego prije deset godina, a funkcionalno nam nedostaje skoro 20 posto liječnika. Potrebna je zato jasna strategija i planovi razvoja zdravstva kroz deset godina.

Potrebno je isto tako utvrđivanje normi i standarda kako bi se zajedno s ta dva dokumenta mogli stvoriti planovi razvoja primarne zdravstvene zaštite, razvoja bolnica i javnog zdravstva te posebno osjetljivog pitanja hitne medicinske pomoći. Zakon jasno navodi kako su liječnici nositelji djelatnosti i stoga je nužno osigurati mogućnosti liječničkoj profesiji da oblikuje sustav primjeren našim mogućnostima i građanima. Komora ima mogućnosti iz svih područja liječništva postaviti te norme i standarde te isto tako nositi veliki dio razvoja i strategije. Sve zajedno mora biti u suradnji i partnerstvu s Vladom i Ministarstvom bez obzira koje političke orijentacije ona bila, oslobođeno politike i usmjereno u mogućnosti koje bi liječnicima osiguravali kvalitetan rad s pacijentima.

Od kada smo ušli u EU zabrinjavajući trend iseljavanja zahvatio je i liječnike što dodatno ugrožava kvalitetu zdravstvene zaštite. Kako liječnike zadržati u Hrvatskoj, ali ih i privući u zabačena mjesta Lijepe naše?

- Kada se želi 'zamutiti' situaciju tada se prvenstveno navodi plaća kao uzrok odlaska liječnika. Istina je sasvim drugačija. Plaća ima udjela u nezadovoljstvu, ali na prvom mjestu su nemogućnosti rada i napredovanja u struci. O nesigurnosti okružja svog profesionalnog rada, a pri tom nipošto ne mislim samo na svakodnevno nasilje kojem su liječnici izloženi, već na ukupnu poziciju liječnika i liječničke profesije u sustavu i društvu,  također bi se dalo posebno pričati.

Kako očekivati da će liječnik ići u samostalan rad bez stručne podrške u, kako ste nazvali, zabačena mjesta, bez mogućnosti stručnog razvoja i napredovanja, odnosno prozaično, bez mogućnosti korištenja ostvarenog godišnjeg odmora? U 21. stoljeću, doba informatike i komunikacija, razvoja cesta i putova, liječnici su u udaljenim mjestima izolirani. Kada bi se dala stručna podrška, drugačija organizacija rada, mogućnost sudjelovanja i stručnog razvoja i sve to potpomognuto opremom i financijama, postala bi to atraktivna radna mjesta za liječnike. Model je toliko jednostavan da naprosto ”boli” kako se to ne vidi. Riješile su to mnoge države koje imaju sličnu gustoću naseljenosti kao i Hrvatska pa ne moramo izmišljati već jednostavno primijeniti.

Zapamtite, kada bi se te promjene dogodile, a ja ću na mjestu prvog čovjeka liječništva na tome inzistirati, ne samo da liječnici ne bi odlazili već bi se i veliki broj njih vratio životu u svom okružju.

Koliko ste zadovoljni radom aktualne zdravstvene administracije? Koliko su uspješni u rješavanju krucijalnih problema u sustavu?

- Ne bih u ovom trenutku davao svoj sud, a pogotovo ne u dnevnopolitičke svrhe. Postoje naznake kako postoje planovi za poboljšanje, ali se još uvijek ne vide cjelovita rješenja, već je u proteklih deset godina zdravstveni sustav postao poligon političkih razračunavanja, a sve na štetu liječnika, liječničke profesije i pacijenata. Uz navedenu činjenicu, ne zaboravimo da ni Ministarstvo s druge strane nije imalo adekvatnog i spremnog partnera koji bi mu pomogao u provedbi unaprjeđenja zdravstvenog sustava.

Kao liječnik iz bolničkog sustava očekujete li širu podršku liječnika iz  primarne zdravstvene zaštite?

- Jasno sam već rekao kako se i kandidiram zbog velike podrške ne samo bolničkih liječnika već svih pa i liječnika primarne zdravstvene zaštite. Prepoznali su me ponajprije kao liječnika i kolegu, a ne kao 'bolničkog' liječnika. Dodatno sam to jasno pokazao  činjenicom da u kandidaturu ne ulazim sam nego zajedno s mojom zamjenicom dr. Meri Margreitner, specijalisticom obiteljske medicine, koja upravo dolazi iz primarne zdravstvene zaštite i ima izvanrednu podršku liječnika iz primarne zdravstvene zaštite. U  timu su i kolege iz javnog zdravstva te hitne medicine i drugih segmenata liječničke profesije, a  što je sve sigurnost i jamstvo kako će u radu Komore biti zastupljeni svi stupovi liječništva Hrvatske.

Imate li informaciju koliko se liječnika do  sada kandidiralo za čelno mjesto Komore? Izgleda da će konkurencija biti žestoka.

- Nisam opterećen drugim kandidaturama već sam usmjeren prema dobrobiti članova i interesima liječničke profesije. Moj primarni interes je sadašnjost i budućnost, a prošlost nije u mom fokusu razmišljanja. U vremenu do izbora  namjeravam članovima detaljno predočiti planove rada i razvoja Komore i tražiti njihovo povjerenje za provedbu svega što predlažem. Veliki broj članova je to prepoznao i zato očekujem podršku.

Posebno naglašavam kako imam pravo to tražiti jer je članovima poznato kako sam i do sada u svom radu uvijek  bez zadrške pružao pomoć i podršku članovima, radio za dobrobit struke i pojedinca i uvijek ispunjavao svoja obećanja. Namjeravam to činiti i u budućnosti, zajedno s hrvatskim liječnicima za korist liječništva, građana i Hrvatske. Ja vjerujem u čovjeka, u liječnika, u svoju zemlju i znam da možemo bolje. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected]o.hr, uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.