IZREČENA PRESUDA ZA RATNI ZLOČIN
DOZNAJEMO Soldatoviću za ratni zločin u Bogdanovcima 15 godina
Na Višem sudu u Beogradu, na Odsjeku za ratni zločin, u utorak je nepravomoćno donešena presuda od 15 godina zatvora Bošku Soldatoviću optuženom za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, odnosno, ubojstvo devet civila u Bogdanovcima 1991. godine.
Tijekom Domovinskog rata, uz Vukovar, i Bogdanovci su bili simbolom otpora velikosrpskom agresoru, a u obrani sela sudjelovalo je tek dvjestotinjak branitelja među kojima su, osim Bogdanovčana bili i pripadnici Zbora narodne garde, specijalne policije, MUP-a i HOS-a.
Ukupno ih je poginulo ih je 129, 40 branitelja i 89 mještana.
Do 10. studenoga 1991. malobrojni, slabo naoružani i iscrpljeni branitelji i mještani Bogdanovaca herojski su branili selo i pružali očajnički otpor višestruko nadmoćnijem neprijatelju, osobito otkako su se Bogdanovci nakon okupacije sela Marinaca i Cerića našli u potpunom okruženju. Svakim danom broj poginulih i ranjenih branitelja i civila se povećavao zbog čega se postupno raspadala linija obrane, a zalihe naoružanja, osobito protuoklopnih sredstava i medicinske opreme gotovo su nestale. Tijekom posljednjeg, silovitog napada JNA potpomognute četnicima i srpskim paravojnim jedinicama iz svih smjerova tenkovima i artiljerijom, postaje jasno kako je obrana sela neminovno slomljena, pa preostali branitelji s dijelom civila u više grupa kreću u pokušaj proboja u različitim smjerovima kroz neprijateljske redove, pri čemu je veliki broj njih smrtno stradao, no dio ih je ipak uspio izaći na slobodni teritorij.
Na žalost, jedan dio branitelja i civila nije uspio krenuti u proboj, neki zbog položaja gdje su se u trenutku napada nalazili, a veliki dio njih zbog zdravstvenog stanja ili starosti.
Toga dana, nakon sloma obrane Bogdanovaca te ulaska okupatorske vojske u selo, protivno svakoj ljudskosti i humanosti, počinjen je jedan od najvećih ratnih zločina u Domovinskome ratu, a o kojemu se u široj hrvatskoj javnosti malo govori i malo zna.
Nakon zarobljavanja i zlostavljanja deset mještana, devet njih je strijeljano, a pošteđena je jedino žena koja je prošla stravične torture. Bezumno i bezrazložno ubijeno je pet žena, Ljulje Barlecaj, Mrike Barlecaj, Manike Lleshaj, Vera Barlecaj i Đulja Barlecaj. Najstarija, Đulja Barlecaj, imala je 94 godine, rođena je 1897. godine. Ubijeni su i Kristo Lleshaj, Pren Krasnići te Nikola i Zef Paljušaj.
Nemilosrdno su pobijeni isključivo zbog toga što su bili albanske nacionalnosti. Detalje događaja, saznajemo i iz jednog od svjedočenja preživjele: "Sa susjedima Hrvatima lijepo i složno smo živjeli i nikada od nikoga, otkako smo doselili, nisam čula jednu ružnu riječ. 50 dana proveli smo u podrumu. Mi se Albanci nismo osjećali sigurnim u svojim kućama, pa smo otišli u sklonište u blizini. Kada su stigli 'oslobodioci' srpska vojska i dobrovoljci, tražili su da se predaju i svi su izašli iz podruma.
Pred našim očima, tukli su tri sata starce na tako svirep način uz psovke i vrijeđanja, da je bilo stravično vidjeti kako plaču kao mala djeca. Skinuli su mi prsten s ruke, pitali od koga smo pobjegli s Kosova, kada smo došli, zašto, psovali nam albansku majku".
Nakon što su nekoliko sati proveli u prostorijama tadašnje općine, zarobljeni pripadnici albanske nacionalne manjine izvedeni su i postrojeni pred zid, upravo gdje se danas nalazi Spomen soba ubijenim Bogdanovčanima i tamo su strijeljani.
Za navedeni zločin optužen je Boško (Milomira) Soldatović, a optužnicu protiv Soldatovića srpsko Tužiteljstvo za ratne zločine podiglo je 21. prosinca 2018.
Prateći glavnu raspravu u Beogradu, 16. siječnja 2020. godine, srpski mediji su izvijestili: "U optužnici se navodi da je Soldatović 11. studenog 1991. godine, u mjestu Bogdanovci u Hrvatskoj, kao pripadnik čete Vojne policije Druge proleterske gardijske mehanizirane brigade JNA, prema civilima koja nisu sudjelovala u neprijateljstvima, 'u odnosu na koja se mora postupati u svakoj prilici čovječno bez ikakve nepovoljne diskriminacije zasnovane na etničkoj pripadnosti', izvršio ubojstva. U optužnici se ukazuje da je Soldatović tokom podnevnih sati, u dijelu Bogdanovaca u kojem su snage JNA uspostavile kontrolu, bez ičije naredbe ili odobrenja i bez ikakvog razloga, u blizini zgrade Mjesne zajednice, ubio devet civila, mještana nesrpske nacionalnosti usmrtivši ih na licu mjesta. Ubijeni civili bili su albanske nacionalnosti. Odgovarajući na pitanja tužitelja, Soldatović je izjavio da uopće nije bio na mjestu gdje su ubijeni civili, kao ni da nije ni čuo za ta ubojstva. Rekao je da u Bogdanovcima nije imao kontakte s civilnim stanovništvom. Tvrdi da se ne sjeća imena i prezimena nikoga iz svoje jedinice".
Međutim, na raspravi održanoj 2. lipnja ove godine, svjedočili su Dušan Vukajlović i Lazar Aleksić. Prema izvješću srpskih medija, Vukajlović je izjavio:
"Svedok Vukajlović, koji je bio u toj brigadi, detaljno je opisao što se sve događalo tih dana, odnosno prije i posle ubojstva civila. Rekao je, između ostalog, da su srpske snage nakon napada na Bogdanovce obilazile kuće i izvodile civile u centar sela. Dodao je da je grupa civila, njih oko sedam do devet starijih, više muškaraca nego žena, dovedena kod zgrade Mjesne zajednice. Rekao je da ih je imao u vidnom polju, da je bio do 10 metara od njih s lijeve strane i da je najprije čuo repetiranje, pa paljbu. Vukajlović je naveo da se okrenuo i vidio kako se civili teturaju i padaju, i naglasio da je jasno vidio osobu koja je na njih pucala, ali da nije znao kako se zove i preziva. Naknadno je saznao da su tu osobu zvali 'Sole', što i jeste nadimak optuženog. Rekao je da je tu osobu sreo nakon nekoliko dana, točnije 18. studenoga, dok su 'čistili teren', kao i da mu je neko rekao da se preziva – Soldatović".
Lazar Aleksić je izjavio "…da nije ništa vidio, odnosno da nije vidio da ih je ubio Soldatović. Naveo je da je civile iz zgrade upravo izveo optuženi i da ga je čuo kada im je rekao da kleknu, ali sam čin ubojstva nije vidio, jer je okrenuo leđa. Naglasio je da se pričalo da je ubojstva izvršio Soldatović".
Tijekom jednoga od suđenja u Beogradu, svjedok događaja ispričat će i praunuku Đulje Barlecaj: "Sjećam se njihovih izloženih tijela i kolica koja su stajala pored sitne starice. Od starosti i iznemoglosti nije mogla hodati, pa su je njezini, od podruma gdje su bili smješteni, do centra sela gdje su ih potjerali, u njima dogurali".
Tužiteljstvo za ratni zločin Srbije, za počinjeni zločin, za Boška Soldatovića tražilo je 20 godina zatvora, dok je obrana zatražila oslobađajuću presudu.
Danas, 8. prosinca 2020. godine na Višem sudu u Beogradu - Odsjek za ratni zločin, Boško Soldatović - kao pripadnik čete Vojne policije Druge proleterske gardijske mehanizovane brigade Jugoslovenske narodne armije (JNA) proglašen je krivim za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, odnosno, ubojstvo devet civila u Bogdanovcima 1991. godine te mu je dosuđeno 15 godina zatvora.
Pripadnika albanske nacionalne manjine prije Domovinskog rata, u Bogdanovcima je bilo približno 160, rimokatolici, od ukupno 1113 stanovnika, prema popisu iz 1991. Strijeljano ih je devetero, kao branitelji - ubijena su dvojica, a ranjeno još četvero.
Albanska nacionalna manjina dala je značajan doprinos obrani Hrvatske. U Domovinskom ratu bilo ih je 2800 dragovoljaca i 350 mobiliziranih. Poginulo je 87 branitelja Albanaca, 304 su ranjena, a 229 ih je umirovljeno kao vojni invalidi. Vukovar i okolicu branilo je oko 200 Albanaca dragovoljaca, dok je Hajdar Dodaj, pripadnik 204. vukovarske brigade HV-a, bio svjedok Haškog suda gdje je govorio o zločinima u srpskim koncentracijskim logorima gdje je nestalo 36 zatočenih Albanaca.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.