VEĆ IH ZOVU 'POBJEDNIČKI TIM'
DOZNAJEMO Objavljujemo imena kandidata za novo Predsjedništvo HDZ-a
HDZ će 11. lipnja završiti izborni krug koji se zbog pandemije protegnuo na dvije godine. U Zagrebu će se, nakon izbora užeg predsjedništva stranke te vodstva lokalnih organizacija koji su održani 2020. i 2021. godine, održati izborni stranački sabor na kojem će biti izabrano i desetero članova Predsjedništva, najvažnijeg stranačkog tijela. Novi članovi Predsjedništva trebali bi biti izabrani iz pet klastera. Vrh stranke na čelu s predsjednikom Andrejom Plenkovićem postavio je jasne kriterije pa izbor nije izazivao ozbiljnije dvojbe.
Izborni pobjednici
U novo Predsjedništvo treba ući po dvoje članova iz svakog klastera odnosno regije. Kako doznajemo iz izvora u samom vrhu stranke, najuže stranačko vodstvo priliku je odlučilo pružiti prije svih onima kojima su građani već potvrdili legitimitet na lokalnim izborima održanim prije točno godinu dana. Ništa logičnije, tvrdi naš izvor, nego da stranka u Predsjedništvo izabere one koji su dokazali da imaju potporu građana, piše Klikni.hr.
Tako će iz najsjevernijeg klastera, koji obuhvaća Međimursku, Varaždinsku, Krapinsko-Zagorsku, Koprivničko-križevačku i Bjelovarsko-bilogorsku županiju, priliku da uđu u Predsjedništvo dobiti dvojica župana, najvećih pobjednika na lokalnim izborima, Anđelko Stričak i Marko Marušić. Njih su dvojica u svojim županijama, Stričak u Varaždinskoj, a Marušić u Bjelovarsko-bilogorskoj, nakon dugo godina na vlast vratili HDZ.
Izborni rezultat bio je presudan i za kandidature u klasteru koji obuhvaća slavonske županije. Iz tog dijela Hrvatske vodstvo stranke predlaže mladog Igora Androvića koji je lani na izborima osvojio drugi mandat na čelu Virovitičko-podravske županije te Antoniju Jozić, novu županicu Požeško-slavonske županije, ujedno i prvu ženu izabranu na tu funkciju u Hrvatskoj nakon sedam godina.
Iz stranačkog klastera u kojoj se nalaze Karlovačka, Sisačko-moslavačka, Ličko-senjska, Primorsko-goranska i Istarska, kandidati za stranačko Predsjedništvo trebali bi biti sisačko-moslavački i ličko-senjski župani, Ivan Celjak i Ernest Petry. Celjak je na prošlogodišnjim izborima, unatoč aferama svog prethodnika Ive Žinića, pobijedio nezavisnog Daniela Berdaisa kojeg je podržavao i SDP, dok je Petry s trona skinuo HDZ-ovog ‘odmetnika’ Darka Milinovića. Karlovačka županija već ima zamjenika predsjednika, a Primorsko goranska podpredsjednika stranke, a obje imaju i ministre.
Pomlađivanje vodstva
Kandidati za predsjedništvo HDZ-a trebali bi biti splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban koji je na prošlim izborima osvojio drugi mandat, te šef zadarskog HDZ-a Šime Erlić (inače državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU. ), kako HDZ-ova utvrda ne bi ostala bez svog čovjeka u Predsjedništvu. Dubrovačko neretvanska i Šibensko- kninska županija pak već imaju ministre ili potpredsjednike.
Iz klastera koji obuhvaća Zagreb i Zagrebačku županiju vodstvo HDZ-a u Predsjedništvo predlaže aktualnu ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek, dugogodišnju blisku suradnicu Andreja Plenkovića, te mladog Krešu Ačkara, koji je prošle godine postao prvi čovjek Velike Gorice, unatoč aferi svog prethodnika Dražena Barišića.
Kako neslužbeno doznajemo u Predsjedništvo bi mogli biti kooptirani i predsjednici udruga odnosno zajednica gradova, županija i općina, a to su Željko Turk iz Zaprešića, Danijel Marušić iz Slavonskog Broda i Božo Lasić iz Konavla.
Po svemu sudeći, najuže vodstvo stranke za Predsjedništvo predlaže svojevrsni ‘tim pobjednika’, a njihovim odabirom HDZ bi nastavio s pomlađivanjem vodstva koje se dalo naslutiti već na samom početku izbornog procesa 2020. godine.
Dvije tisuće izaslanika
No, sama kandidatura nije gotova stvar jer se pretpostavlja kako će kandidata biti više od raspoloživih mjesta u jednom od najvažnijih stranačkih tijela. O finalnom izgledu Predsjedništva, kao i Nacionalnom odboru, novom tijelu koje predviđa novi Statut HDZ-a iz 2018., na najavljenom lipanjskom izbornom saboru u Zagrebu glasovat će više od 2000 izaslanika iz cijele Hrvatske. Masovnost sabora glavni je razlog zbog kojeg on nije održan ranije, odmah nakon izbora predsjednika Andreja Plenkovića, njegovog zamjenika Tome Medveda i četvero potpredsjednika – Branka Bačića, Olega Butkovića, Ivana Anušića i Zdravke Bušić 2020. godine. Naime, zbog tada aktualnih epidemioloških mjera nije bilo moguće na jednom mjestu okupiti toliko ljudi.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.