DOZNAJEMO: MOŽEMO PREDLAŽE KOMUNISTIČKA IMENA Ulica u Zagrebu zvat će se po jedinoj premijerki SFRJ? 'Pa ovo je apsurdno i potpuno ludo!'

Prije nekoliko dana u Gradsku skupštinu poslan je prijedlog za promjenu imena četiriju ulica koje se nalaze na području Ivanje Reke, koja je dio gradske četvrti Peščenica - Žitnjak. Riječ je o ulicama Filipa Lukasa, Vladimira Arka, Antuna Bonifačića i nadbiskupa Ivana Šarića, koji su, kako se navodi u zahtjevu za promjenom imena, bili "istaknuti suradnici nacifašističkog, marionetskog i anticivilizacijskog režima NDH".

I dok se još uvijek raspravlja o tome je li takva odluka ispravna, portal Direktno doznao je da je Vijeće Gradske četvrti Gornji Grad - Medveščak, u kojemu uvjerljivu većinu čine zastupnici Možemo!, a među kojima je i saborska zastupnica Urša Raukar Gamulin, predložilo da se u Fond imena iz kojeg se imenuju javne površine na području Grada Zagreba uvrste političarke Milka Planinc i Anka Berus te slikarica Nasta Rojc. 

Pitali smo Hermana i Peternela što misle o inicijativama

Za komentar na takvu situaciju, gdje se uklanjaju ulice nazvane po dužnosnicima NDH, a nastoje "progurati" istaknuta imena iz bivše države, portal Direktno nazvao je predsjednika zagrebačkog HDZ-a Mislava Hermana i šefa zagrebačkog Domovinskog pokreta Igora Peternela. Heman ističe da bi najprije trebalo provjeriti koja je bila uloga navedenih osoba u bivšim državama, a ako se ispostavi da su bilo kako bili vezani za određeni totalni režim, trebalo bi se, smatra, distancirati od njih. 

"Koliko je meni poznato, na adrese Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Filozofskog fakulteta u Zagrebu, među ostalima, upućen je zahtjev da se odredi koja je bila uloga navedenih osoba u NDH i je li potrebno mijenjati imena ulica. Što se tiče istaknutih imena dužnosnika Jugoslavije, ja bih postupio na isti način. Neka oni koji se time bave ocijene jesu li oni zaslužili da nose imena zagrebačkih ulica ili ne", suzdržan je Herman. 

'Banalno, apsurdno i potpuno ludo'

Puno rječitiji bio je Igor Peternel, kojemu je, ističe, uopće nevjerojatno što se zagrebačka vlast bavi time pored svih problema s kojima se grad suočava. "Ovo je navodno komunalna vlast koja ima jako puno problema u provođenju funkcioniranja Zagreba. Ulice im se raspadaju, a oni se bave imenima ulica koje razne gradske vlasti ranije nisu dirale. Nevjerojatno", kazuje nam Peternel.

Sporno mu je i što su "ustašama" proglašeni ljudi koji su, kaže nam, "samo obavljali svoj posao, a nisu provodili nikakve ideologije". "Njih miču, a stavljaju koga, Mirku Planinc, koja je rušila Hrvatsko proljeće? Nevjerojatno, šokiran sam. Ova vlast čak ne zna ni ideološki provocirati. Ovo je banalno, apsurdno i potpuno ludo i na kraju će sami sebe udaviti u svemu tome", zaključuje šef zagrebačkog DP-a za Direktno.

Tko su Milka Planinc i Anka Berus?

Podsjetimo, Milka Planinc (1924. - 2010.) bila je istaknuta političarka u razdoblju bivše države. Nakon završetka Drugog svjetskog rata Planinc se pridružila Komunističkoj partiji Jugoslavije i bila je aktivna u pokretu otpora tijekom rata. Tijekom svoje političke karijere obnašala je niz visokih funkcija u SR Hrvatskoj i jugoslavenskoj vladi, uključujući i funkciju predsjednice Saveznog izvršnog vijeća (SIV-a) od 1982. do 1986. godine. Ona je, inače, jedina žena u povijesti koja je de facto bila premijerka jedne socijalističke zemlje, a mnogima je ostala u sjećanju po nepopularnim mjerama štednje, npr. naftnih derivata - par -nepar, kada su vozila ovisno o posljednjem broju na registraciji mogla voziti pojedine dane u tjednu.

Anka Berus (1903. - 1991.) bila je poznata partizanka, komunistkinja te visoka državna dužnosnica u NR Hrvatska. Bila je prva žena ministar u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata, od 1945. do 1953. godine, a zbog svog ilegalnog rada i članstva u Komunističkoj partiji dva je puta zatvarana. Borila se u partizanima od 1942. godine, a istodobno njezin brat Lav Znidarčić, kao katolički intelektualac, završio je u komunističkim kazamatima (Stara Gradiška). Berus je posebno bila poznata po brutalnosti i likvidacijama hrvatskih nacionalista nakon Drugog svjetskog rata.