DOZNAJEMO: HEP još nije podnio zahtjev za povećanjem cijena grijanja, a ovo je još jedan razlog zašto su nas drastične cijene energenata dočekale nespremnima

Podsjetimo, Jutarnji list je prošlog vikenda pisao kako je Toplinarstvo potvrdilo da će ići prema HERA-i sa zahtjevom povećanja cijena, a u kontekstu poskupljenja energenata uslijed rata u Ukrajini, koji se nadovezao na Covid krizu.

Cijene energenata, pa tako i plina na tržištu enormno rastu, a prema posljednjim najavama, cijene prirodnog plina za kućanstvo od 1. listopada ove godine će biti višestruko veća, po nekim procjenama čak i do šest puta viša od trenutne, zbog čega neki opskrbljivači, poput riječkog Energa, već pripremaju obavijesti za kupce u kojima će im ponuditi mogućnost promjene opskrbljivača ili prelazak na opskrbu plinom u obavezi javne usluge, odnosno po reguliranoj cijeni, kako je pisao Novi list.

Međutim, upravo je plin gorivo s udjelom većim od 90 posto u proizvodnji toplinske energije, dok ostalo otpada na loživo ulje i obnovljive izvore energije.

Najavili prilagodbe u poslovanju

Kolika će biti cijena za krajnje potrošače nije poznato, a upit oko svega smo poslali i samom HEP-u. Zanimalo nas je o kojem povećanju cijena je riječ i kada se može očekivati potvrda o povećanju cijena.

"Odluke o visini tarifnih stavki za proizvodnju i za distribuciju toplinske energije donosi Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) na temelju utvrđenih metodologija. Očekuje se da će se konačne cijene za krajnje kupce toplinske energije u Hrvatskoj uskladiti s najavljenim novim paketom mjera Vlade RH", odgovorili su nam na naš upit.

"HEP-Toplinarstvo će u skladu s donesenim Smjernicama za uštedu energije u Republici Hrvatskoj u okviru svojih mogućnosti napraviti sve potrebne prilagodbe u svojem  poslovanju. Ovim putem ističemo kako će se provođenjem projekta 'Revitalizacija vrelovodne mreže na području grada Zagreba' povećati energetska efikasnost toplinskog sustava i smanjiti toplinski, transmisijski i hidraulički gubici, koji direktno utječu na potrošnju toplinske energije u distributivnoj mreži, što su ujedno i glavni ciljevi provođenja ovog projekta, uz smanjenje emisija onečišćujućih tvari u okoliš i smanjenje broja hitnih intervencija u sustavu", podsjetili su.

"Nadalje, ističemo kako su temperature grijanja prostora, režim grijanja (početak/završetak) i temperatura potrošne tople vode definirani i propisani Općim uvjetima za opskrbu toplinskom energijom u čl. 23. i 24. i Općim uvjetima za isporuku toplinske energije u čl. 9. i 10. te postupamo po navedenim propisima. HEP-Toplinarstvo kontinuirano prati sve izmjene zakonskih i podzakonskih propisa iz područja toplinske energije te će prilagoditi svoje poslovanje, ako dođe do promjene istih".

Ministarstvo: Očekujemo pridržavanje preporuka

Naime, zanimalo nas je na koji način će na rad HEP-a utjecati Smjernice za uštedu energije koje je Vlada donijela 28. srpnja pa smo Ministarstvu gospodarstva poslali upit postoje li razgovori s distributerom toplinske energije po pitanju ograničenja temperature dostavljene toplinske energije krajnjim potrošačima, međutim, u Ministarstvu su nas samo uputili na objavljene smjernice i poručili: "Očekujemo da će se javna tijela i ostali subjekti pridržavati preporuka u cilju učinkovitog korištenja i smanjenja troškova energije".

Međutim, u navedenim Smjernicama energetski subjekti nisu dobili nikakve konkretne upute o ograničavanju temperature topline koju dostavljaju svojim kupcima, već su one općenite prirode. Pritom dodajmo da za nepoštivanje Smjernica realno nema sankcija, kako za građane, tako ni za poslovne subjetke, ali ni one enrgetkse.

Energetskim subjektima se tako savjetuje da svoje kupce u svim kategorijama upute u mogućnosti za poboljšanje energetske učinkovitosti i smanjenje potrošnje energije putem informativnih materijala i aktivnosti, da posebnu pozornost posvete velikim kupcima te utvrde mogućnosti ostvarenja ušteda prirodnog plina, ali i električne energije u njihovim objektima, kako suradnjom na provedbi tehničkih mjera, tako i ugovornim odnosima kojima će potaknuti njihovu provedbu (kupnja ušteda radi zadovoljavanja obveze). Također se navodi da iskoriste mogućnost uvećanih ušteda energije za mjere provedene kod ugroženih kupaca te provedu aktivnosti za smanjenje potrošnje prirodnog plina i električne energije upravo kod tih kupaca. 

U tom smislu i iz HEP-a navode sljedeće:

"Sukladno Zakonu o energetskoj učinkovitosti, HEP-Toplinarstvo kontinuirano svake godine uz račun dostavlja savjete za racionalno korištenje toplinske energije svojim kupcima. Informacije o racionalnom korištenju toplinske energije dostupne su i na našoj web stranici. Krajnji kupci mogu racionalnim korištenjem toplinske energije doprinijeti uštedi energenata, očuvanju okoliša i energetskoj učinkovitosti, ali i smanjenju iznosa svojih računa za grijanje. Ističemo kako ćemo sukladno donesenim Smjernicama za uštedu energije u Republici Hrvatskoj povećati aktivnosti u informiranju naših kupaca za postizanje uštede energije".

Enormni gubici zbog dugogodišnjeg neulaganja

Međutim, činjenica je da kada govorimo o poskupljenju energenata, posebno toplinske energije, Hrvatska u svojoj mreži ima enormnih gubitaka. Posljednje dvije godine HEP Toplinarstvo krenulo je s EU projektom zamijene vrelovodnih cijevi u Zagrebu, što će, navode, povećati efikasnost toplinskih sustava, ali i smanjiti gubitke energije u infrastrukturnoj mreži.

Ipak, činjenica je da Hrvatska kaska za modernim svijetom kada je riječ o ulaganjima, odnosno obnovi infrastrukturne mreže kada govorimo o energentima.

Ako se sjetimo kako je neslavno propao projekt ugradnje razdjelnika u zgrade koji se griju iz HEP-ovih toplinskih stanica, o kojem vjerojatno svaki građanin ima svoje mišljenje i drugačije iskustvo, ipak treba naglasiti kako taj projekt manje ili više, nije pokupio slavu kako su mnogi očekivali (po modelu plati koliko potrošiš). Naime, sličan scenarij ovih dana možemo vidjeti s novim modelom odvoza otpada, kojim se cijeli proces stavlja na leđa građana, bez da imamo napravljen sustav koji će znati što će raditi s otpadom, kojeg će građani uz prijetnje kazni morati odvajati. Naime, smisao razdjelnika u stanovima zaista je bio plati koliko potrošiš, međutim onaj dio "plati" imao je smisla ako su razdjelnike ugradili svi u zgradi, ako je energetska učinkovitost zgrade visoka (novi prozori i nova fasada koja omogućava minimalan gubitak toplinske energije, ispravni radijatori i cijevi, toplinske podstanice o kojima se vodi računa, obnavlja ih se itd., a onda naravno i nove cijevi zbog čije zamjene posljednje dvije godine građani određenih zagrebačkih četvrti ostaju po dva, tri tjedna bez tople vode).

Kako to naravno u Hrvatskoj nije bio slučaj, i sama efikasnost razdjelnika prilikom uštede energije, ali i samih računa, uvelike je varirala od kućanstva do kućanstva, odnosno od zgrade do zgrade. Drugim riječima, samo ulaganje u širu obnovu toplinske mreže kod nas nikada nije zaživjelo, a pitanje je hoće li se konačno to pokrenuti sada.

Energetski vampiri

S druge strane, Zakon o tržištu toplinske energije koji je svoje posljednje izmjene doživio 2019. godine, toplinske podstanice koje se nalaze u zgradama, prepoznaje kao izuzete iz vlasništva Toplana, odnosno, o njima se brinu same zgrade, odnosno stanari.

Upravo su te podstanice najveći "energetski vampiri" s obzirom da je briga o održavanju na samim suvlasnicima zgrada, a onda tu opet dolazimo do problematike posljedica dugogodišnjeg neulaganja, tako da je na kraju dana svejedno koliko topline se šalje prema krajnjim potrošačima i na kojoj temperaturi, kada se i dalje veliki gubici toplinske energije i dalje manifestiraju kroz cijelu infrastrukturnu mrežu. Navedene stanice vape za ulaganjima, a poznato je s kojim sredstvima zgrade u državi, posebno one stare, imaju novca na računu.

Tu dolazimo do najvećeg problema implementacije smjernica koje je Vlada potpisala u srpnju ove godine s ciljem smanjenja potrošnje energije. One zaista puno znače kod uređenih stambenih i poslovnih prostora, s energetskim certifikatima te novijom energetskom infrastrukturom, međutim, kod starih zgrada, a posebno onih oštećenih u potresu, dolazimo do zida, jer godine i godine neulaganja u energetsku obnovu, kao i u samu energetsku mrežu, itekako će nam doći na naplatu kada ćemo ove zime plaćati račune za grijanje.