o etnografskoj baštini

Donosimo stare hrvatske običaje vezane uz proslavu Božića

Autor

mpd

Božić se kao kršćanski blagdan u svakom narodu obilježava na poseban način čineći dio njegove etnografske baštine. Mnogo je starih običaja u hrvatskom narodu vezano uz Božić.

23.12.2017. u 22:40
Ispiši članak

Dan prije Božića nosi naziv Badnjak prema panju ili panjevima koji se na taj dan unose u kuću i stavljaju na ognjište, a neki taj naziv dovode u vezu s riječju bdjeti jer se tada bdije pobožno iščekujući Kristovo rođenje. U nekim se krajevima u kuću unosi jedan, a u nekima tri panja. Tri su panja simbol Svetog Trojstva, a njihovim se žarom pripaljuju sve svijeće u kući. Panjevima koji tinjaju obično bi se dodavalo malo hrane s blagdanskog stola i vina koje se pilo. Vjerovalo se da će vatra velikih panjeva donijeti dobro cijelom domu i svim ukućanima.

Slama se kao znak Božića održala znatno duže od panjeva. Postavljala se pod stol uz zvukove božićnih pjesama. Na slami se sjedilo i pričalo sve do odlaska na polnoćku, a često se na njoj i spavalo. Danas se malo gdje u Hrvatskoj zadržala takva tradicija, ali je ostao običaj postavljanja jaslica koje vjernicima približavaju događaj Božića, rođenja Isusova. Najstarije se hrvatske jaslice nalaze se u vrtnoj kapeli franjevaca na otočiću Košljunu uz otok Krk, koje je načinio nepoznati majstor još u 17. stoljeću, a u kućama se jaslice postavljaju tek od 19. stoljeća.

Kad se unese slama i badnjaci, započinje bdijenje. Domaćin pozdravlja ukućane pozdravom koji naviješta skori Božić: Hvaljen Isus! Na dobro vam došla badnja večer! Na taj pozdrav slijedi odgovor: I s tobom zajedno! 

Na Badnjak se u kuću unosi i kiti božićno drvce. U prošlosti je to bio poganski običaj, ali ga kršćani prihvaćaju i to postaje tradicionalni božićni običaj. Ukrašavanje božićnog drvca počelo je najvjerojatnije u Njemačkoj u 17. stoljeću, a u Hrvatskoj se drvca počinju kititi u 19. stoljeću, iako su se i prije toga hrvatski domovi oko Božića kitili zelenilom, voćem, slasticama i svakojakim ukrasima koje su najčešće djeca izrađivala.

Drvca su najčešće crnogorična, nekada kićena jabukama, narančama, šljivama i kruškama, pozlaćenim orasima i lješnjacima te slasticama od šećera i papira ili staklenim figurama ako ih je tko imao. Usto, stavljani su papirnati lančići u bojama, zlatne i srebrne niti te lampioni i svjećice koje su se palile u najsvečanijim trenutcima. Danas se drvca ponegdje kite i puno prije samog Badnjaka, a nalaze se u gotovo svakom domu, trgovačkom centru i na gradskim trgovima, ukrašena modernim ukrasima i lampicama.

Iako Crkva ne propisuje post i nemrs na Badnjak, narod se toga pridržava. Za ručak se tradicionalno sprema bakalar ili neka druga riba, a fritule su gotovo neizostavne.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.