Donosimo najčešće vrste prevara kojima je cilj doći do vašeg novca: Ovako ćete ih prepoznati

S dostupnošću i napretkom novih tehnologija, posebno digitalnih, sami prevaranti dobili su nevjerojatne mogućnosti da njihove prevare, kojima pokušavaju iskamčiti novac od ljudi, djeluju sofisticirano i uvjerljivo. Od lažnih objava na društvenim mrežama, lažnih predstavljanja u ime tvrtki pa i državnih institucija, pa do krađe lozinki za financijske račune, prevaranti su pronašli bezbroj načina da se dočepaju tuđeg novca.

Pritom koriste sve dostupne alate; telefon, poštu, e-mail, internet, društvene mreže, plaćaju oglase. Kad jednom steknu vaše povjerenje uvjeravajući vas da vam proizvod treba ili primjerice da ako ne uplatite odmah novac vaš račun će biti deaktiviran, isprazne vaš račun i nestanu. Poznat scenarij o kojemu gotovo svakodnevno izvještava policija diljem zemlje.

Scenarij koji "prodaju" svojim žrtvama stalno se mijenja, iako je metoda ista. Ovdje se možete zaštiti samo kontinuiranim propitkivanjem onoga što vam se nudi, ali i financijskom pismenošću. Jako se korisno stoga poznavati obrasce koji se ovdje stalno ponavljaju, a kojih ima sve više. 

FOTO: Unsplash

Nemojte plaćati unaprijed

Ovdje ćemo izdvojiti najčešće. Prevaranti koriste često metodu "plaćanja unaprijed" za financijske naknade ili usluge koje vam nikada neće biti pružene. Od žrtvi često traže da provedu niz transakcija za plaćanje raznih naknada unaprijed, a ove metode uključuju kreditne kartice, bespovratna sredstva, zajmove, a mogu vas uvjeriti i da ćete primiti nasljedstvo ili da ulažete u kriptovalute ili dionice.

Zatim, prevaranti se često predstave kao stručnjaci iz poznate računalne ili softverske tvrtke koji svoje žrtve uvjere da je na njihovom računalu otkriven virus te je savjetuju da će isti ukloniti uz malu naknadu. U stvarnosti nije bilo nikakvog virusa na računalu i žrtva je upravo izgubila novac koji je uplatila za navodnu zaštitu.

Tu je i dobrotvorna prijevara. Žrtvu često kontaktiraju putem e-maila, pošte ili telefona u ime neke dobrotvorne organizacije za pomoć žrtvama neke aktualne prirodne katastrofe ili pojedinca koji pak tvrdi da je vama netko poznat u nevolji. Pritom se od žrtve traži hitna donacija putem novčanog transfera. Provjerite je li zaista netko vama poznat u nevolji, a što se tiče lažnog predstavljanja u ime neke humanitarne organizacije, provjerite službene stranice. Humanitarne akcije obično se održavaju putem posebnih telefonskih linija i uplata na račun organizacije.

FOTO: Unsplash

Krađe identiteta

Također, možete se zateći u situaciji da kupujete neku robu ili uslugu na nekoj od poznatih web stranica poput e-Baya ili Alibabe i sretnete prevaranta koji se oglašava na tim stranicama pretvarajući se da su legitimni prodavači s lažnom web stranicom ili lažnim oglasom. Najčešće ćete pronaći razlike između lažne web stranice i originalne, a osim toga, prvo po čemu možete posumnjati da je vjerojatno riječ o prevari je neuobičajeno niska cijena proizvoda ili usluge.

Tu je i prevara u kojoj prevaranti najčešće pošalju SMS bakama i djedovima ili pak roditeljima u kojima se predstave kao sin/kći ili unuk/unuka tražeći novac uslijed neke nevolje na putovanju i slično. Provjerite s vlastitom djecom ili unucima jesu li stvarno u nevolji prije nego uplatite bilo kakav novac nepoznatoj osobi samo na temelju poruke.

Naravno, često komunicirana od strane stručnjaka je tzv. "phishing", u kojoj se prevaranti lažno predstavljaju kao djelatnici banke ili neke novčane institucije kako biste im ustupili svoje osobne podatke ili zaporke što će im omogućiti da počiste vaše račune. Tu su i "smishing" i "vishing" gdje prevaranti koriste SMS poruke ili glasovne pozive osmišljene da vas potaknu na hitnu akciju i opet novčane transakcije na vašu štetu.

FOTO: Marko Todorov/CROPIX

Kobni poziv ili SMS

Evo primjera: dobit ćete SMS poruku da vam je bankovni račun zaključan, a ako ga želite otključati, možete kliknuti na poveznicu koju vam dostave. U stvarnosti na poveznici se nalazi zlonamjerni softver za krađu podataka s vašeg računa.  U slučaju "vishinga", radi se o krađi identiteta pozivom u kojoj žrtvu pokušavaju navesti da otkrije svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili da im uplate novčana sredstva. Budite oprezni i ako vam netko nudi, bilo putem telemarketinga ili oglasa na internetu, besplatan ili znatno snižen oblik odmora ili ako vam netko čestita na dobitku u nagradnoj igri ili slično. Provjerite izvore, najčešće iza ovakvih ponuda stoje prevaranti.

UN-ovac, kirurg iz Turske i FBI: Suluda priča kojom su od Hrvatice iskamčili na tisuće eura

Tu je i zlatno pravilo kod procjenjivanja istinitosti sadržaja koji vam se nudi: što je priča koju vam nude luđa, veća je vjerojatnost da ona nije stvarna pa ako vam se javi djelatnik UN-a, vojnik na odsluženju misije u Afganistanu ili čovjek koji se iz Afrike brodom vraća kući, a pritom cijela priča ima romantičnu komponentu, jednostavno budite oprezni i ne uplaćujte svoj novac. Također, svaku sumnju u prevaru prijavite policiji.

*Tekst je nastao u okviru projekta '' Kako prepoznati govor mržnje, lažne vijesti i prikriveno oglašavanje?  ' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.