DONOSIMO DETALJE Po Anu Karamarko došli su u 7 sati, sporan je bio softver...

Među osumnjičenima je i supruga bivšeg predsjednika HDZ-a Ana Karamarko kojoj je u srijedu prijepodne pretražen ured na zagrebačkoj Novoj Vesi.

Nakon toga pretražili su joj i stan, a pretragama je nazočio i njezin odvjetnik Ivo Farčić, koji je tek kratko kazao da o detaljima ne bi govorio dok ne dozna za što se točno njegovu klijenticu sumnjiči. Po onom što je do sada poznato, Ana Karamarko osumnjičena je za gospodarski kriminal koji nije počinjen u sastavu zločinačkog udruženja.

U policiji kažu da će tijekom dana 31 osumnjičenik biti predan pritvorskom nadzorniku. Šest osumnjičenika je trenutačno nedostupno redarstvenim vlastima, kažu u policiji. Jedan osumnjičenik se od ranije nalazi u zatvoru, a neslužbeno se doznaje da je riječ o Iliji Ageljiću (51), za kojim se zbog gospodarskog kriminala godinama tragalo sve do ožujka ove godine kada se sam predao. 

 Među uhićenima su i Tomislav Pavković (44) i Oliver Kolobarić (41), koje su istražitelji označili kao mozak ove operacije. Njih se sumnjiči da su ostale organizirali u zločinsko udruženje u sklopu kojeg je počinjeno više djela gospodarskog kriminaliteta, od utaje poreza preko zloporaba u gospodarskom poslovanju pa sve do pranja novca. Djela za koja ih se sumnjiči počinjena su od početka 2017. do kraja 2019. po već viđenom obrascu kada su kružne prijevare u pitanju.

Pavković i Kolobarić osumnjičeni su da su na području Zagreba, Velike Gorice i Splita osnivali trgovačka društva. Kolobarić, prema podacima iz sudskog registra, ima ili je imao više takvih tvrtki koje su u tom razdoblju osnovane s temeljnim kapitalom od 20.000 kuna, a posljednja, koja je još aktivna, je Trenirka i to d.o.o. U većini tih tvrtki Kolobarić je bio direktor i jedina ovlaštena osoba za zastupanje, a tvrtke je znao i preprodavati drugim osobama, poput Ageljića. Inače, sumnja se da su Pavković i Kolobarić u devet tvrtki koje su sada pod istragom za direktore postavljali druge osobe, a za to su im plaćali naknadu. Takve tvrtke potom su služile kao paravan za slanje lažnih faktura za neobavljene usluge ili neisporučenu robu, piše Večernji list.

Dala je iskaz da nije kriva

Kako doznajemo, policija je po Anu Karamarko došla u 7 sati ujutro, nakon čega su se uputili u njezin ured. Neslužbeno, zanimala ih je faktura od 400 tisuća kuna za implementaciju kompjuterskog softvera.

Nakon toga uputili su se knjigovotkinji, a prema prvim neslužbenim informacijama, softver je pravilno implementiran, a papiri čisti, što tvrdi i njezin odvjetnik Ivo Farčić.

Ana Karamarko u Državnom odvjetništvu dala je iskaz da je nevina, nakon čega je prebačena na Oranice, gdje čeka završetak ispitivanja svih osumnjičenih.

Farčić je nakon njezinog svjedočenja pojasnio je za što je sumnjiče. "Riječ je o zlouporabi povjerenje u gospodarskom poslovanju. Porekli smo odgovornost. Iznijeli kratku obranu, ali nije se ulazilo u detalje zbog same prirode optuženja", rekao je Farčić.

Potvrdio je da je kazala da se ne osjeća krivom, ali nije detaljnije odgovarala na pitanja. "Rekla je u kratkim crtama, ali ne možemo očekivati da netko iz glave govori detalje o poslovnim događajima iz računovodstva i nekakog brojčanog prikaza kojeg nitko od nas ne može imati u glavi", kazao je Farčić. 

Otkrio je da je Karamarko 21. osumnjičenica u ovom slučaju. "Ne ulazi u grupu organizatora. Ona je 21. od 38", rekao je Farčić te otkrio da se njoj na teret stavlja iznos oko 400.000 kuna. "Ne stavlja joj se na teret prisvajanje toga, nego da je neosnovano platila takav iznos", rekao je Farčić. 

Odvjetnik je kazao da je malo nekorektno što je samo ime Ane Karamarko izašlo u medije. "To je vjerojatno razlog što me mnogo ljudi nazvalo nazivajući to 'igrom prijestolja'. Nelogično je da od 38 osumnjičenih, javno se objavi ime Ane Karamarko koja je na drugom dijelu ljestvice, dakle 21.", kazao je Farčić. 

Na pitanje o političkoj dimenziji slučaja i navodima da se proteklih dana spominjalo da će Tomislav Karamarko izaći na izbore, Farčić je kazao da ništa ne zna o toj dimenziji. "Jedino znam da postoji politička dimenzija. Dio javnosti to prati kao predizborni postupak i na prvi pogled gledajući, ima puno argumenata za to. Vidjet ćemo kako stoji stanje u spisu i hoće li taj trenutak i tu pompu opravdati sam sadržaj spisa", zaključio je Farčić.

Nakon završetka ispitivanja oko 21 sat puštena je na slobodu i za nju istražna tijela neće tražiti istražni zatvor. 

Uhićen i upravitelj Dimnjačarske obrtničke zadruge

Osim nje, kako se neslužbeno doznaje, uhićen je i upravitelj Dimnjačarske obrtničke zadruge Grada Zagreba Nenad Zrinski. Njemu se na teret stavlja da je 2018. i 2019. iz svojega obrta Ferenc vršio fiktivna plaćanja pritom oštetivši državu za 432.000 kuna poreza, a fakture su između ostaloga glasile upravo na dimnjačarske usluge.

Zrinski je u prvi plan javnosti dospio nakon potresa u Zagrebu. Tada je Dimnjačarska obrtnička zadruga (DOZ), kojoj je Zrinski upravitelj, uputila dopis Gradskoj plinari u kojem tvrde kako niti jedan dimnjak u užem i širem središtu Zagreba građen od opeke nije siguran za uporabu. Učinili su to bez ikakvih prethodnih ispitivanja svakog pojedinačnog dimnjaka, koje u samo dva dana, sve i da su to htjeli, nisu mogli ispitati.

Pet dana nakon potresa, 27. ožujka, napisao je i potpisao "Izvještaj o stanju dimnjaka na području Grada Zagreba nakon potresa". U njemu navodi da Dimnjačarska obrtnička zadruga kojom upravlja ima dovoljno kompetentnih dimnjačara koji mogu obaviti preglede i reatestiranje dimnjaka, ali kako to ne mogu obaviti sve dok je na snazi ograničenje kretanja zbog pandemije.

Dimnjačarska obrtnička zadruga u koju se udružilo 25 zagrebačkih dimnjačarskih obrtnika i jedna dimnjačarska tvrtka koja je u vlasništvu upravo Nenada Zrinskog, dobila je 2015. od Grada Zagreba koncesiju na 15 godina za čišćenje i održavanje zagrebačkih dimnjaka. Ugovor im istječe 2030., i do tada, kad su u pitanju zagrebački dimnjaci, imaju monopol. To znači da nitko s područja Zagreba ne može angažirati dimnjačarsku tvrtku iz nekog drugog hrvatskog grada.

Zanimljivo je, međutim, da su uvjeti koje je Grad Zagreb 2015. u javnom pozivu za sklapanje koncesijskog ugovora definirao postavljeni tako da je koncesiju za održavanje dimnjaka u Zagrebu mogla dobiti samo pravna osoba koja zapošljava najmanje 60 dimnjačara. Taj uvjet nije zadovoljavala nijedna dimnjačarska tvrtka u Hrvatskoj osim Dimnjačarske obrtničke zadruge koja je osnovana u rujnu 2014., samo nekoliko mjeseci prije nego što je zagrebačka gradska Skupština objavila natječaj za koncesiju, piše Jutarnji list.