Donosi velike promjene u zdravstvu, a mnogima predstavlja strah: Izumire li liječnička struka?

O navedenoj temi razgovarali smo sa suosnivačem Globalnog instituta za etiku umjetne inteligencije Acom Momčilovićem. "Umjetna inteligencija (AI) značajno mijenja zdravstvo na globalnoj razini, uključujući i Hrvatsku. Primjena AI u medicini omogućuje bolje dijagnostičke alate, personalizirano liječenje i efikasniju organizaciju zdravstvenih usluga", kazao je za portal Direktno. Istaknuo je kako u hrvatskim bolnicama, kao što je i KBC Split, AI pomaže u preciznijim i manje invazivnim zahvatima, što može smanjiti vrijeme oporavka pacijenata i poboljšati ishode liječenja.

Poručio je da AI može pomoći zdravstvenom sustavu na više načina, a jedno od tih područja je skrb za pacijente. "AI se primjenjuje za automatiziranu i asistiranu dijagnozu i liječenje, prioritetizaciju pacijenata u stvarnom vremenu i trijažu, upravljanje trudnoćom te zdravstvene asistente i osobne trenere. U dijelu dijagnostike, AI doprinosi rezultatima dijagnostike bez pogrešaka, za što postoje brojna istraživanja iz raznih segmenata, inteligentnoj analizi simptoma, prediktivnoj i ranoj dijagnostici, pomoći u radiologiji te dijagnozi putem medicinskih slika", rekao nam je.

Istraživanje i razvoj je Momčilović istaknuo kao ogromno područje u koje se investiraju milijarde dolara. "AI se koristi za rudarenje podataka i analitiku, otkriće novih lijekova, dizajn lijekova, otkrivanje pandemija te razvoj cjepiva ili recimo predviđanja koja će kombinacija lijekova najbolje djelovati na koju skupinu pacijenata. Gotovo da nema internacionalne farmaceutske kompanije koja se ne hvali značajnim poboljšanjima u nekome od navedenih segmenata. Ja sam na nekim projektima surađivao s nekima i vrlo je zanimljivo pratiti koliko takva istraživanja dobivaju na važnosti i fokusu", naglasio je Momčilović.

FOTO: Unsplash

Predstavlja li AI pomoć ili prijetnju zdravstvenom osoblju?

Konačno, kaže, AI ima važnu ulogu i kao pomoć samim liječnicima, uključujući kirurške robote, personalizirane lijekove i njegu, klinička ispitivanja, alternativnu dijagnozu i reviziju propisivanja lijekova, te vrlo važno, automatizaciju mnogih administrativnih zadataka i ubrzanje komunikacije kako bi se oslobodilo njihovo vrijeme i što više usmjerilo na pacijente. "Tu također spada i optimizacija upravljanja resursima: AI može analizirati uzorke korištenja opreme i prostora u bolnicama te predlagati poboljšanja u rasporedu kako bi se maksimizirala upotreba resursa i smanjili troškovi", istaknuo je.

Postavlja se pitanje predstavlja li AI pomoć ili prijetnju zdravstvenom osoblju? "Moje je mišljenje da AI u zdravstvu i medicini predstavlja jedan od najpozitivnijih primjera te tehnologije. U konačnici će pomoći krajnjim korisnicima - svim ljudima, a siguran sam i svim zaposlenicima toga sustava. Ogroman doprinos očekujem i na području znanstvenih istraživanja gdje smo već vidjeli ogromne doprinose (3d struktura proteina prije par godina)", kazao je.

Istaknuo je da se umjetna inteligencija općenito smatra kao pomoć zdravstvenom osoblju. Kao razlog tome naveo je to što omogućuje brže i preciznije dijagnostičke postupke, personalizirane terapije i optimizaciju resursa. "Iako postoji bojazan da bi AI mogla predstavljati prijetnju u smislu smanjenja potrebe za određenim poslovima unutar zdravstvenog sektora, u praksi, AI služi kao alat koji potencira i proširuje kapacitete ljudskog osoblja, umjesto da ih zamjenjuje. Barem u ovom prvom razdoblju", poručio je Momčilović.

Vjeruju li pacijenti više čovjeku ili robotu? 

Što se tiče povjerenja pacijenata, naš sugovornik je istaknuo da ono često zavisi od konteksta i osobnih uvjerenja. "Većina pacijenata još uvijek pokazuje veće povjerenje u ljude, posebice kada je riječ o važnim medicinskim odlukama jer ljudski liječnici mogu pružiti empatiju i razumijevanje koje AI trenutno ne može. Roboti i AI algoritmi mogu pružiti pomoć u analizi podataka i izvođenju preciznih zahvata, no krajnju odluku i odgovornost još uvijek nosi liječnik. Naravno, to je samo trenutno stanje stvari", rekao je za naš portal.

Istaknuo je da je prije godinu dana radio malu anketu među ljudima koji traže psihološku pomoć gdje se pokazalo da su tada ipak više vjerovali pravim savjetovateljima i psiholozima. "Ali i te stvari će se s vremenom i dostupnosti i kvalitetom mijenjati. Ne treba ni zaboraviti ogroman dio populacije koji uopće ne može birati, nego će im neki AI sustavi biti jedini dostupni, i samim time – najbolji", poručio je.

U splitskom KBC-u asistira robot: Obavio već desetak operacija

Tvrdi da za sada AI ne predstavlja kraj liječničkoj struci. "Iako automatizacija i robotika preuzimaju neke aspekte dijagnostike i liječenja, liječnička struka se istovremeno adaptira i evoluira. Liječnici će vjerojatno još neko vrijeme biti potrebni za interpretaciju rezultata koje AI pruža, donošenje složenih medicinskih odluka koje zahtijevaju ljudski sud i pružanje kompletne skrbi pacijentima. AI može biti iznimno korisna u poboljšanju kvalitete liječničkog rada, ali ne može u potpunosti zamijeniti ljudsku komponentu u zdravstvu", zaključno je poručio.