NIZ KRIZNIH ŽARIŠTA UZ RUSKU GRANICU

Domazet Lošo: Na djelu je 'duboka država' koja pokušava smanjiti utjecaj Rusije u Siriji, Europi i ostatku svijeta

Autor

dd

Niz kriznih žarišta koje su stvorile pojas nestabilnosti uz rusku granicu; od niza masovnih prosvjeda u Bjelorusiji, novog  rasplamsavanja sukoba između Armenije i Azerbajdžana oko regije Nagorno-Karabaha do nemira u Kirgistanu gdje su poništeni rezultati parlamentarnih izbora i gdje su oporbene skupine nasilno preuzele vlast od aktualnog predsjednika za portal Direktno komentirao je umirovljeni admiral i geopolitički analitičar Davor Domazet Lošo.

07.10.2020. u 07:08
Ispiši članak

Admiral Lošo je prije svega napomenuo da je geopolitički pristup bilo kojoj pojavi taj da se na prvi pogled nepovezane stvari i događaji moraju gledati kao dio jedinstvene cjeline ili jedinstvenog procesa.

"I događaji u sukobu Azerbajdžan-Armenija i bjeloruski prosvjedi i nestabilna politička situacija u Kirgistanu dio su jedne priče, a to je kako granice Rusije učiniti nestabilnima, odnosno kako krize dovesti što bliže Rusiji kako bi joj ostalo što manje vremena i prostora za djelovanje na široj geopolitičkoj sceni", ističe.

Bitan čimbenik

Pojašnjava kako je Bjelorusija bitan čimbenik sigurnosti Rusije sa zapada, ona je najbliža veza s Kalinjingradskom oblasti koja je utvrda ruske projekcije moći, ne samo na Baltiku nego i na sjevernom djelu Europe.

"S druge strane je Armenija kod koje je izvedena 2018. tzv. obojena revolucija koju je izvela 'duboka država' SAD-a. Naime, vojni ugovor između Rusije i Armenije jamčio je čvrstu sigurnost jugozapadne granice  Rusije. No nakon 'obojene revolucije' Armenija se otklonila od Rusije koja joj jedina može jamčiti sigurnost. To je iskoristio Azerbajdžan koji je uz pomoć Turske  izazvao krizu oko regije Nagorno-Karabaha. S druge pak strane, kriza u Kirgistanu znači da je dovedena u pitanje tamo smještena ruska vojna baza koja je značajna za njihovu projekciju moći prema središnjem dijelu Azije; s jedne strane u Afganistanu, a s druge u Iranu", navodi taj geopolitički analitičar.  

To sve znači, dodaje, da muslimanski svijet na južnim granicama Rusije treba uvući u 'igru' kako bi Rusija bila zaokupljena što većim i različitijim krizama kako bi se pokušao smanjiti njezin utjecaj bilo da riječ o Siriji, Europi ili ostatku svijeta.    

Na naš upit tko stoji iza toga, admiral Lošo odgovara da se uvijek vraćamo na istu priču kada spomenemo SAD, ali da tu nije riječ o njihovoj službenoj politici nego o tzv. dubokoj državi.

Duboka država

"Postoje dvije politike SAD-a, to je aktualna i službena koju personificira Donald Trump, a druga je duboka država koju aktualni američki predsjednik ne kontrolira jer ne kontrolira ni federalne rezerve niti vojno-industrijski kompleks niti bankarski sustav na Wall Streetu koje su glavne poluge duboke države. I oni su ti koji 'vode igru' izvan službene politike SAD-a i politike bilo koje druge države. Oni su čimbenik sami za sebe i nikome ne odgovaraju", ističe naš sugovornik. 

Nastavlja kako su mogli imati sve pod kontrolom dok je SAD bio glavna sila svijeta te im planove sada remete Rusija i Kina i uspostava tripolarnosti svijeta.   

"Kinu su pokušali zaustaviti pandemijom korona virusa, a Rusiju pokušavaju zaustaviti nizom kriza na njezinim granicama i u tom kontekstu treba gledati  krizu u Kirgistanu koja se nadovezala neposredno nakon sukoba Armenije i Azerbajdžana te nemire i prosvjede u  Bjelorusiji", govori admiral koji smatra da im to ipak neće uspjeti jer "Rusija ima dovoljno jaku obavještajnu službu i jedina na svijetu ima hipersonično oružje koje joj omogućuje projekciju moći na bilom kojem dijelu svijeta".

Biološko ratovanje

"Ne bi me čudilo da još negdje otvore krizu, recimo u Kazahstanu, ali očigledno je da je Putin spreman. 'Obojenim' revolucijama je pročitana matrica pa se sada posegnulo za biološkim ratovanjem, a to je korona virus, uvjeren je naš sugovornik koji smatra kako neće biti eskalacije sukoba u navedenim žarištima te upozorava da će se u budućnosti sve više posezati za biološkim ratovanjima.

Upozorava i kako će puno toga ovisiti i o rezultatima američkih predsjedničkih izbora.

"Ako pobijedi Trump onda će se ići u obračun s dubokom državom koja radi nerede u cijelom svijetu, a ako pobijedi Joe Biden onda će doći do velikog sukoba globalnih razmjera, svijet će ući u jedno novo razdoblje nestabilnosti, a to će razdoblje kriza, sukoba, 'obojenih' revolucija, prevrata i pandemija završiti uspostavom višepolarnosti svijeta", prognozira Domazet Lošo te zaključuje kako je na djelu bitka za uspostavom višepolarnosti svijeta između tri tabora: SAD-a, Rusije i Kine.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.