Dokumentarac RTS-a bavio se šibenskom kapom: Pogledajte što su objavili

Na YouTube kanal puštena je treća epizoda, čiji su kadrovi snimani u Šibeniku i Muzeju grada Šibenika. U njoj kustos, šibenski etnolog dr. sc. Jadran Kale, govori o porijeklu šibenske kape.

"Zapravo bi se ona mogla zvati Matavuljkom jer ju je gotovo izumila obitelj Matavulj. To su bili prosvijećeni industrijalci svog vremena koji su, kao mnogi diljem Europe, preobražavali društva u građanstva tog doba. Ono što je pod krovom te obitelji postalo moguće je ubrzati proizvodnju ove kape koja je cijela našivena rukom ukrasima i svojom kitom", priča kustos pokazujući starinsku, ručno rađenu verziju, koja se nešto razlikuje od današnje. "Proizveli su ovu koja je postala ustvari simbolom otpora otetoj Dalmaciji", dodaje dr. Kale pokazujući šibensku kapu koja je danas uglavnom narančaste boje. Naglašava da su Matavulji pretvorili rukotvorno dobro u industrijsko, bojeći ga industrijskom bojom i šivajući modificiranim šivaćim strojem. "Opskrbljivali su seljake praktičnom odjećom, pa tako i kapama", kaže kustos, dodajući da je čak i tenisač Goran Ivanišević kod Pape išao sa šibenkom kapom, naglašavajući njezinu važnost u tom kraju.

'Prisvajaju sve ono što nisu donijeli'

Nije upitno da je obitelj Matavulj proizvodila šibensku kapu u svojoj tvornici, što se navodi i na službenim stranicama Nacionalnog parka Krka. "Svoju slavu šibenska crvena, odnosno narančasta kapa, može zahvaliti nizu društveno-političkih okolnosti. Osamdesetih godina 19. stoljeća za vlast u Šibeniku i ostatku Dalmacije borili su se narodnjaci (s narodnom kapom kao simbolom) i autonomaši (s gospodskim šeširom kao simbolom), a 20-ih godina 20. stoljeća narodna kapa postala je simbolom slavenstva u vremenu u kojem su Talijani anektirali Zadar. Njezinoj popularnosti kumovala je i djelatnost poduzeća zvanog Industrija narodnog veziva, koje je u Šibeniku 1880. godine utemeljila obitelj Matavulj. Poduzeće je proizvodilo narodne kape, dijelove narodnih nošnji, tradicijske kolače i likere. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća izrada kape pojednostavljena je zahvaljujući šivaćem stroju, zbog čega je postala viša, sličnija drniškoj kapi, koja je od šibenske bila veća, s plosnatijim vrhom i različitim detaljima u tkanju ukrasa, a slična je kapa nošena i u Kninu do sredine 19. stoljeća. U tom smislu današnja je šibenska kapa amalgam šibenske i drniške", stoji na stranicama.

Porfirije u dokumentarcu RTS-a: 'Duh kosovskog zavjeta neraskidivo je povezan s Dalmacijom'

U opisu epizode autor potpuno izvrće riječi šibenskog kustosa prezentirajući šibensku kapu kao djelo srpskog nasljeđa i kulture. "Sećamo se Sime Matavulja koji je ostavio drgocena svedočanstva o kulturi Srba u ovom gradu i novelu Bakonja fra Brne. Njegova porodica osmislila je čuvenu šibensku kapu, simbol ovoga kraja", piše RTS. Isječak iz emisije o kapi izazvao je negodovanje u Hrvatskoj. "Nikad kraja mitomaniji. Prisvajaju sve ono što niti su donijeli niti su imali", "U pravilu, vi tamo nemate ništa svoje i stalno od drugih nešto prisvajate", "Kapa je tu od davnina, ovaj ju je samo šivao", "Opet tumače povijest", neki su od komentara.