Dokaza je svakog dana sve više, muku muči i Hrvatska: 'Europa mora uzvratiti u ovoj borbi'

Rasprava o lažnim vijestima, dezinformacijama i rastućem populizmu na području Starog Kontinenta dobila je zamah i na razini Europske unije, a ovaj tjedan to je bila tema i u Strasbourgu. Svakog dana stižu dokazi o inozemnim manipulacijama informacijama, a Europska unija mora odgovoriti na njih jer je "situacija ozbiljna", rekla je u ponedjeljak Vera Jourová, povjerenica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost.

Ključno je stoga, poručila je, jačati javne medije i njihovu neovisnost. Upozorila je na svu ozbiljnost situacije: "Rat Rusije protiv Ukrajine je i globalni informacijski rat, a Europska unija mora uzvratiti u toj borbi". Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu rekla je kako svakog dana stižu "novi dokazi o inozemnoj manipulaciji informacijama kako bi se napale naše demokracije". 

"Borba protiv dezinformacija i zaštita medijskih sloboda dvije su strane iste kovanice te je stoga za zdrav medijski prostor nužno štititi novinare, njihovu neovisnost i uvjete za rad", kazala je Jourová. Još jednom je naglasila da su u tom procesu ključni javni mediji, koji, prema češkoj političarki, ne smiju postati "stranački" mediji i moraju imati "adekvatno financiranje kako bi mogli izvršavati svoju funkciju".

FOTO: Europska komisija

'Dezinformacije su moćno oružje za političke, ekonomske i društvene ciljeve'

Ne navodeći konkretne primjere, upozorila je da je rad javnih medija već sada ugrožen u nekoliko država članica Europske unije. U raspravu se uključila i hrvatska europarlamentarka iz redova HDZ-a Sunčana Glavak. "U vremenu rastućeg populizma, dezinformacija i lažnih vijesti, uloga javnih medija i medijskog pluralizma nikada nije bila važnija", složila se s povjerenicom Europske komisije.

"Dezinformacije su moćno oružje za političke, ekonomske i društvene ciljeve i imaju posljedice na društvenu koheziju", istaknula je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu. Navela je zabrinjavajući podatak prema kojemu čak 88 posto građana Europske unije smatra da su lažne vijesti problem u njihovoj zemlji, a njih 83 posto vidi ih kao prijetnju demokraciji.

Televizija, pritom, navodi Glavak, ostaje najpouzdaniji izvor vijesti za 49 posto Europljana, dok samo njih 14 posto vjeruje društvenim mrežama. Ipak, hrvatska je europarlamentarka upozorila na zastrašujuću brzinu širenja lažnih vijesti koje sada postaju viralne do šest puta brže, navodeći da se lažne vijesti najčešće odnose na nekoliko ključnih područja poput politike, migracija, zdravstva, sigurnosti i sukoba.

FOTO: Ured zastupnice Sunčane Glavak u Europskom parlamentu/EPP

Treba nam bolje informirano društvo

"Suočavanje s lažnim vijestima, populizmom i dezinformacijama zahtijeva višeslojni pristup u kojem svi akteri imaju svoju ulogu. Javni servisi, medijski pluralizam i neovisno novinarstvo predstavljaju njegove ključne elemente jer osiguravaju dostupnost točnih informacija, različitih perspektiva i kritičkog izvještavanja", mišljenja je HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu.

"Jačanjem tih elemenata Europska unija može osigurati bolje informirano društvo koje je otpornije na manipulacije i spremnije za obranu demokratskih vrijednosti", zaključila je Glavak. Podsjetimo, kao članica Posebnog odbora za vanjsko uplitanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje, eurozastupnica Sunčana Glavak je radila na dva izvještaja, a kao jedan od prioriteta u novom mandatu ističe upravo kontinuiranu borbu protiv dezinformacija.

Lažne vijesti i koordinirane kampanje dezinformiranja postale su posljednjih godina instrumenti političkog uplitanja, kao što je istaknuo posebni odbor Europskog Parlamenta koji je razmatrao to pitanje u devetom mandatu. Europski izbori u lipnju 2024. i nekoliko nacionalnih izbora bili su meta incidenata manipulacije informacijama, navodi se na službenim stranicama Parlamenta.

FOTO: EPA/Olivier Matthys

Europa reagirala nizom zakonodavnih akata

Dezinformacije su također bujale oko ruske invazije na Ukrajinu i pandemije Covida-19. Predsjednica Komisije, podsjetimo, Ursula von der Leyen najavila je Parlamentu u srpnju da će se raditi na novom europskom demokratskom štitu za suzbijanje stranih manipulacija informacijama i uplitanja u demokratske procese.

Goran Navojec postao neočekivana žrtva: 'Tragična vijest' nije istinita

Europski parlament, inače,  donio je niz zakonodavnih akata za zaštitu građana EU-a od dezinformacija i stranog uplitanja, uključujući direktivu protiv SLAPP tužbi, ali i Zakona o slobodi medija. Potonji ima za cilj zaštititi uredničku slobodu od političkog uplitanja i snažnije zaštititi novinare iz EU-a i njihove izvore.

*Tekst je nastao u okviru projekta '' Kako prepoznati govor mržnje, lažne vijesti i prikriveno oglašavanje?  ' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.