SVJEDOK

Dokapitalizacija HEP-a putem javne ponude zadnje je što Hrvatskoj treba

Autor

Direktno.hr

"HEP dugi niz godina pokušava pogurati određene projekte, prije svega proizvodne - termoelektrane, na plin, na ugljen, hidroelektrane - nezvjesno. Projekti nisu spremni i lansiranje IPO modela u ovom trenutku je potpuno deplasirano i obzirom na kratke rokove neizvedivo", podsjeća Puharić.
17.05.2015. u 21:05
Ispiši članak

Nakon što je lani privatizirala Croatiju orsiguranje po iznimno niskoj cijeni, Vlada premijera Milanovića u ovoj izbornoj godini najavljuje prodaju upravljačkih prava nad autocestama i privatizaciju HEP-a - najvrjednijih resursa koje Hrvatska ima. HEP je zbog povoljne hidrologije proteklih godina bilježi rekordnu dobit. Što ako u HEP uđe privatni kapital - na to su u emisiji "Svjedok"Gordana Malića odgovarali predsjednik Uprave HEP-a Perica Jukić, stručnjak za ekonomiju Milan Puharić, HEP-ov sindikalist Luko maroica, ekonomski analitičar Jutarnjeg lista Ratko Bošković i predsjednica ORaH-a Mirela Holy.

Dokapitaliazcija HEP-a putem javne ponude dionica (IPO) je zadnje što Hrvatskoj treba - poručio je stručnjak za energetiku Milan Puharić jer je energetika, kaže, suviše važna djelatnost za Hrvatsku, uz HEP se vežu naše najveće kompanije - Končar, Đuro Đaković, Dalekovod, kaže Puharić podsjetivši na sve ono što se dogodilo u sličnoj privatizaciji Ine.  Ekonomski analitičar Ratko Bošković navodi, međutim, da se u privatizaciji Ine paket od 25 posto dionica prodavao jednom vlasniku, dok bi u slučaju HEP-a to mogli napraiviti i mirovinski fondovi, mali dioničari ili neki drugi investicijski fondovi. "U elektroeneretskom sektoru može doći velik broj ponuđača, velik broj ponuda, velika trgovina što s naftom ipak nije bio slučaj."

Predsjednik Uprave HEP-a Perica Jukić tvrdi da je IPO sasvim normalna pojava koja se danas pojavljuje u kompanijama. IPO bi bio da se ispita koliko HEP danas vrijedi na tržištu, da se sredi stanje unutar tvrtke, da se prihodovna i rashodovna strana kvalitetno prikažu, kao što su termoelektrane koje danas gomilaju negativne financijske tokove", kaže Jukić.

"Eventualna dokapitaliazcija HEP-a po IPO modelu neosporno je jedan od oblika privatizacije. Radnici HEP-a protive se bilo kakvoj privatizaciji posebno obzirom na hrvatska iskustva privatizacije", kaže Luko Maroica iz HEP-ovog sindikata. Također tvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za provedbu IPO-a, prije svega utvrđivanje stvarnog imovinskog stanja kroz vlasničke knjige. "Mislmi da u ovom trenutku nisu svi papiri čisti da se može provesti kvalitetna dokapitaliazcija po IPO modelu."

Bošković međutim tvrdi da je IPO jedan jako dobar način privatizacije državnih poduzeća. "Sad je za HEP dobar trenutak da se to napravi. IPO bi dao jedan jako dobar impuls tržištu kapitala koje je jako palo u ovoj krizi. To je dobra mogućnost za investiranje mirovinskim fondovima, struja je perspektivni biznis za razliku od autocesta gdje mirovinski fondovi ne bi trebali ulagati."

"U što bi se potrošio taj novac koji bi se dobio od prodaje 25 posto dionica HEP-a?"pita se Puharić i dodaje se IPO ni od jednog izvora bliskog Vladi ili parlamentu nije pojavio kao jedan oficijalni predmet razmatranja. Jukić pak tvrdi da je Uprava HEP-a odlučila ispitati jednu takvu mogućnost, ali sam u okvirima fesibilnosti kako bi se odabrao najbolji kodel da se dalje ide u treću fazu.

"HEP dugi niz godina pokušava pogurati određene projekte, prije svega proizvodne - termoelektrane, na plin, na ugljen, hidroelektrane - nezvjesno. Projekti nisu spremni i lansiranje IPO modela u ovom trenutku je potpuno deplasirano i obzirom na kratke rokove neizvedivo", podsjeća Puharić.

"Cijeli projekt TE Plomin C je jako šlampav, poptuno amaterski pripremljen i ne bi bio u interesu Republike Hrvatske", poručuje Mirela Holy. "HEP bi trebao od tvrtke Marubeni otkupljivati struju po dvije cijene - ovisi otkupljuje li struju dugoročno, onda bi cijena bila 70 eura po megavatsatu ili polovicu razdoblja po cijeni od 120 eura po megavatsatu. U ovom trenu tržišna cijena iznosi 35 eura", podsjeća Holy, dodavši da bi ugovor bio izuzetno štetan i možda bi doveo do uništenja HEP-a. Jukić međutim navodi da bi HEP nakon 20 godina struju otkupljivao po cijeni ispod 37 eura što je, kaže, prihvatljivo.

"Taj dugoročni otkup energije je zabranjen u Europi. Europska komisija eksplicite ne dozvoljava dugoročni ugovor zato što to narušava tržište električne energije", pojašnjava Puharić i pita se što ako EK ne da zeleno svjetlo za takav ugovor za Plomin C, onda bi to bili, dodaje, uzalud potrošeni silni novci.

Holy navodi i da je Plomin C i u ekonomskom smislu loše riješen, zatim da je sporna lokacija (uz samo odlagalište šljake koje nije sanirano) te da se još mora izgraditi dalekovod, donosno da je riječ o ogromnoj investiciji koja bi išla na ruku samo privatnom partneru, a ne građanima.

"Radničko vijeće je naručilo od Ekonomskog fakulteta izradu studije o potrebi provedbe dokapitalizacije, narednih dana će biti dostupna. Nadamo se da ćemo dobiti stručni nalaz o potrebi provedbe dokapitalizacije" kaže sindikalist Maroica napomenuvši da se HEP može privatizirati samo na temelju posebnog zakona o privatizaciji HEP-a očemu zasad nema ni prijedloga tog zakona. "HEP stalno angažira puno konzultanata i troše se novci za različite studije koje se naknadno otpisuju. Prije dvije godine otpisano je nekoliko stotina milijuna kuna za neiskorištene studije", kaže Maroica dodavši da nitko za to ne snosi posljedice.

"To je pitanje odgovornosti HEP-ova menadžmenta. Treba hrabrosti i znanja njih kao menadžera, pa su se odlučili na drugu vaijantu - angažiraju konzultante koji dajju mšljenje, a oni na temelju tih mišljenja donose odluke. Taj je model za Hrvatsku sraman jer Hrvatska ima stručne ljude koji rade diljem svijeta. Konzultanti će svoje usluge izvršiti, otići, a znanje neće ostaviit", ističe Puharić, dodavši da je HEP u dvije godine dosta kupaca, više od 15 posto među kućanstvima i 20m posto među poduzećima što je alarmantno. "Izgubili su kupce u vremenu vrlo dobre hidrologije", zaključuje Puharić.  

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.