Dok u ostatku Hrvatske vlada kaos, oni su našli rješenje: 'Ljeti radimo i u tri smjene'

Kako je za portal Direktno rekao direktor Robert Podrug, CGO Bikarac ukupnog je kapaciteta obrade 20.000 tona otpada godišnje i opslužuje 110.000 stanovnika. Na Bikarcu je izgrađeno postrojenje mehaničko-biološke obrade otpada. Sada planiraju gradnju energane za obradu mulja iz pročišćivača otpadnih voda te je u planu proizvoditi gorivo iz otpada.

"Proizvodili bismo električnu energiju i toplinsku energiju koja je nusproizvod. Električnu energiju mogli bismo direktno plasirati u HEP-ov sustav, a toplinska energija trošit će se u našoj industrijskoj zoni Podi koja graniči s Bikarcem", objašnjava Podrug. Objasnio je i daljnje korake koji će se provoditi u Šibeniku do 2025. godine.

"Fond za zaštitu okoliša odobrio nam je sredstva za izradu projektno-tehničke dokumentacije, što znači idejnog projekta, studije utjecaja na okoliš, studije izvodljivosti, elaborat financijskih analiza. Imamo iskustvo s izgradnjom Centra i siguran sam da ćemo dokumentaciju uspjeti završiti do kraja 2025. godine, ako do sredine ove godine potpišemo ugovor s izrađivačima", govori Podrug.

FOTO: Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Zadovoljene su potrebe građana

Nakon toga uslijedit će natječaj za izvođača radova. "Cilj projekta izgradnje postrojenja za energetsku oporabu goriva iz otpada i muljeva iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda jest pridonijeti uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i to kroz smanjenje količine otpada koji se odlaže na odlagališta, smanjenje emisija stakleničkih plinova s odlagališta te iskorištavanje otpada u energetske svrhe", zaključio je.

Viša savjetnica za informiranje ureda gradonačelnika Grada Šibenika Marina Jurković rekla nam je kakvo je trenutno stanje sa zbrinjavanjem otpada na području Grada. Na početku je naglasila kako sakupljanja zbrinjavanje komunalnog otpada na području Grada Šibenika provodi gradska tvrtka Zeleni grad Šibenik d.o.o., a ta vrsta usluge zadovoljava javne potrebe građana.

"Može je se ocijeniti kvalitetnom i ekonomski učinkovitom. Već duže vrijeme provodi se odvojeno prikupljanje otpadnog papira i kartona, plastike, stakla, metala, eksperimentalno i biootpada u pojedinim gradskim četvrtima, kao i prijevoza glomaznog komunalnog otpada na zahtjev građana", kazala je Jurković.

FOTO: Duško Jarmaz/PIXSELL

Što nedostaje da stanje bude idelano? 

Dodala je kako u ukupnoj strukturi otpada postotak korisnog otpada s jedan posto prije tri godine povećan je na 18 posto, a taj se postotak kontinuiranim edukacijama građana nastoji povećati. "Smanjiti količinu otpada na najmanju moguću mjeru zajednički je cilj Grada Šibenika i Zelenog grada Šibenika d.o.o. i u tom dijelu aktivnosti ima najviše prostora za djelovanje", rekla je.

Dok je u ostatku Hrvatske kaos s otpadom, rijetke su pritužbe Šibenčana na stanje sa smećem pa se čini da je tu situacija bolja, a Jurković nam otkriva je li to zaista tako i što je još potrebno da stanje bude idealno. "Iako je situacija po pitanju odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada na području Grada Šibenika zadovoljavajuća, nizom mjera i aktivnosti, razina komunalne usluge nastoji se podignuti na još višu razinu", rekla je.

FOTO: Hrvoje Jelavić/PIXSELL

U pripremi je postupak javne nabave

Tijekom turističke sezone gradski Upravni odjel za komunalnu djelatnost sa Zelenim gradom d.o.o. koordinira aktivnosti uklanjanja otpada odloženog na javnim površinama, a komunalna tvrtka organizirala je rad timova za terenski rad u tri smjene. "Izvan sezone rad je organiziran u dvije smjene", otkrila je.

Hrvatska ovo do sad nije imala: 'Ono što je većini gradova problem, u Šibeniku je riješeno'

U pripremi je i postupak javne nabave kojom će Grad Šibenik sa svojom komunalnom tvrtkom financirati ugradnju podzemnih spremnika za odlaganje miješanog komunalnog otpada kućanstava na području užeg dijela grada, a planirana investicija iznosi oko 400 tisuća eura. "Zeleni grad Šibenik d.o.o. u tom iznosu participirat će sa 100 tisuća eura, dok su ostatak gradska proračunska sredstva", zaključila je.

*Tekst je nastao u okviru projekta ''Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?'' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.