šuker u otvorenom

Dok ne uvedemo sustav da plaćamo rad ne možemo govoriti o reformi

Autor

Direktno.hr

U emisiji Otvoreno na HRT-u gostovali su HDZ-ov Ivan Šuker, SDP-ov Mirando Mrsić, zastupnik Mosta Ivan Lovrinović i ekonomski analitičar Velimir Šonje. Govorili su o budućnosti drugog mirovinskog stupa, hoće li se sredstvima iz njega financirati strateši projekti i dr.
09.03.2016. u 23:09
Ispiši članak

Lovrinović: 40 posto mirovina na mjesečnoj razini nedostaje u proračunu. Oko 15 milijardi nedostaje za mirovine. To je dug koji država mora pronaći. Imamo kronični deficit mirovinskog sustava koji opterećuje javne financije. Novac se pronalazi u emisiji državnih obveznica, kreditima banaka.

Mrsić: Moramo se dogovoriti da u prvom mirovinskom stupu imamo dva sustava, radničke mirovine i veliki broj umirovljenika po posebnim zakonima; vojska, saborski zastupnici, branitelji itd. To su mirovine koje se moraju financirati iz proračuna. Oko 12 milijardi nam treba za te mirovine i one se ne mogu uspoređivati s prvim i drugim stupom.

Je li rješenje u redefiniranju?

Šuker: Za mirovine sada se isplaćuje 23, 7 milijardi, a prikupi 17 milijarde. Za mirovine prema posebnim propisima ne smijemo zaboraviti da su i oni isto uplaćivali doprinose. Treba vidjeti koja su to prava, ako je netko bio u policiji ne možete mu retroaktivno oduzimati prava. Ključni problem je da treba imati 1,6 milijun zaposlenih i onda ne bi imali nikakvih problema. O pitanju treba li oduzimati prava treba raspravljati ali uzeti svaku populaciju posebno jer ne možete sve trpat u isti koš.

Treba li izdržati tranzicijki period?

Lovrinović: Možete izdržati samo ako imate rast BDP-a. Ako se isplaćuju minimalci preko računa, a ostatak u gotovini nije rješenje za državu. Nepovoljni su demografski trendovi, nedostaje nam pola milijuna djece da bi u budućnosti imali stabilan sustav. Drugi mirovinski stup je ostao samo u zemljama jugoistočne Europe i baltičke zemlje.

Šonje: Baltičke zemlje nisu to radile, govorimo o Poljskoj, Mađarskoj koja je mijenjala modele. Kada vratiti sredstva iz drugog u prvi stup time ljudima šaljete poruku da kad umirovljenika bude više, a osiguranika manje, vi ćete zavisiti od države. Imate pad odnosa između mirovine i plaća, cilj reforme je da se to promijeni. Poljska je u ustav upisala koliko BDP ne smije pasti. Švedska je počela s velikim fiskalnim konsolidacijama, mi to nemamo. Bio bih sretan da rast to može srediti.

Medari su privremeno odgodili problem ali su tamo fiskalne uštede takve da njihov javni dug pada što je kompenzacija.

Mrsić: Zadiranje u drugi stup je oblik nacionalizacije i ne bi se riješio nikakav problem, smanjio bi se dug ali bi se kockali s budućnošću mladih ljudi.

Šuker:  Strukturna reforma ne podrazumijeva rezove. Htjelo se uvesti platne razrede, tako da se plaća rad, onda je Račanova vlada to ukinula. Dok ne uvedemo sustav da plaćamo rad ne možemo govoriti o reformi.

Ne smijemo zanemariti kako nas gledaju s druge strane. Hrvatska vlada , Orešković i ministar financija su rekli svoje mišljenje. To je jedan od aduta što nismo ušli u pojačane mjere. Mislim da kad vlada nešto predloži tog se treba držati jer šaljemo neozbiljnu poruku. Mi smo bili u ubrzanom donošenju zakona do ulaska u EU. Ključno je da sredstva iz drugog mirovinskog stupa odu nasljednicima osobe koja je uplaćivala. Dakle, nasljednici nasljeđuju njegova sredstva. Drugo, rekao sam jednom da bi bilo najbolje da s 40 milijardi zakrpamo rupe proračuna, drugi dan sam bio najveći heretik u državi. Radi se o sudbinama naših sugrađana. Imamo trenutno tri vrste umirovljenika.

Šonje: čekam smjernice proračuna jer će se tu vidjeti pravi karakter nove vlade.

Šuker: Strukturne reforme se moraju provesti. To su platni razredi, moramo plaćati rad. Niti premijer niti ministar financija nisu mogli ništa drugo napraviti. Vama je veliki dio proračuna zadan, ako ste temeljem zakona nekome dali prava na neka sredstva to morate isplatiti. Ako ne promijenite zakone morate osigurati ta sredstva.

Šuker: Kada bi se taj trošak mogao tako lako smanjiti od Škegre bi se to riješilo. Hrvatska ima veliki koeficijent rizika, javni dug raste zbog deficita.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.