Analiza

Dobrobit Hrvatske usko je vezana uz dobrobit BiH, politika to mora uvidjeti

Autor

Direktno.hr

Bosna i Hercegovina je od svojeg osamostaljenja poprište interesa niza globalnih i regionalnih aktera međunarodne scene i svi su u njoj našli zagovornike svojih interesa. Iako je BiH aplicirala za članstvo u EU u veljači 2012. godine, niz aktera vjeruje kako postoje kvalitetnija alternativna rješenja europskom putu. Kako je ulazak u Europsku Uniju dalek, a čak ni dobivanje kandidacijskog statusa ne čini se bliskim, nedostaje realnih poticaja kako bi se prionulo na provođenje nužnih reformi.
18.12.2016. u 17:01
Ispiši članak

Puna privrženost mirovnom sporazumu iz Daytona je rijetkost; većina aktera traži alternativna rješenja, neki glasnije, neki tiše. Većina bosansko-hercegovačkih političara pokušava već isprobanim metodama postići stare ciljeve. Novih inovativnih rješenja gotovo da uopće nema. Vjerojatno smanjenje interesa SAD pod predsjednikom Donaldom Trumpom za područje Jugoistočne Europe kao i turbulencije turske političke sceni, prostor ove regije ostavljaju drugim globalnim i regionalnim akterima kao na pladnju. Ruski interes u ovoj regiji izražava se kroz ustoličenje nove vanjske politike, koju intenzivno provodi predsjednik Vladimir Putin. Iako je centralni interes njegove vanjske politike koncentriran trenutno na odnose u Ukrajini i rat u Siriji, sigurno u vrhu vanjsko-političkih prioriteta mu je i Baltik, ali i područje Srednje i Jugoistočne Europe.

Ruski interes u BiH kao i u drugim državama Jugoistočne Europe, dodatno je učvrstio europski interes za tu regiju te je potaknuo EU da ublaži početne kriterije za početak pregovora. Novi europski pristup inicirale su Njemačka i Velika Britanija, kroz pregovarački okvir, u kojem se implementacija presude „Sejdić i Finci“, koji je očigledno gordijski čvor BiH politike, više ne nameće kao apsolutni prioritet. No, on će se sigurno vrlo brzo opet naći na pregovaračkom stolu, moguće već prije odluke o kandidacijskom statusu, koja se očekuje 2018. godine. Ipak, to pitanje BiH ionako treba riješiti prvenstveno zbog ostvarivanja ravnopravnosti svih svojih građana, a ne zbog vanjskih pritisaka. Službena politika bilateralne odnose Hrvatske i Bosne i Hercegovine definira unatoč nizu otvorenih pitanja, strateški povezanim i čvrsto prijateljskim.

Pri međudržavnim susretima uvijek se ističe potreba unapređenja dobrosusjedskih odnosa kroz intenzivniju suradnju posebice u području gospodarske suradnje. Neupitno je kako je Hrvatska jedna od najjačih zagovornica približavanja BiH europskim integracijama, jer je upravo to i strateški interes Hrvatske. Snažnu potporu je potvrdio i novi predsjednik Vlade RH Andrej Plenković na nedavnom susretu s Angelom Merkel u Berlinu. Hrvatska ustrajno pruža snažnu podršku cjelovitosti Bosne i Hercegovine te proeuropskim snagama, koje zagovaraju ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i ostalih građana u BiH. Uz to decentralizacija, federalizam i izmjene izbornog sustava, koji se ocjenjuje kao vrlo nepravednim prema hrvatskom narodu, su često teme, koju hrvatski čelnici dotiču u razgovorima o BiH.

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović je u više navrata naglasila kako će Hrvatska poduprijeti ideje, koje dolaze iz BiH kako bi se ostvarila puna ravnopravnost konstitutivnih naroda. U svojim zadnjim istupima Predsjednica ukazuje se i na problem islamskog radikalizma, koji iako zasigurno nije dio izvornog identiteta muslimanske zajednice u BiH kao i na cijelom prostoru Jugoistočne Europe, zadobiva određeni prostor za djelovanje, kako u BiH, tako i u nekim drugim državama regije. Nije izostala reakcija člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, koja nije previše doprinijela uspostavi konstruktivnog dijaloga. No, njegovi oštri istupi nisu rijetkost, tako da ne trebaju posebno zabrinjavati, nego ih treba gledati kao još jedan komentar u nizu te ustrajati na kulturi dijaloga, kako s njim tako i ostalim čelnicima BiH.

Zapravo, ključni izazov hrvatske vanjske politike prema BiH (kao zapravo i prema bilo kojoj drugoj državi) kreiranje je jedinstvenog političkog stava svih aktera hrvatske vanjske politike, dogovor oko strategije i vizije kako je provesti te kako pomoći Bosni i Hercegovini da ustaje na europskom putu, što je strateški interes Hrvatske. U tom procesu treba biti značajno više suradnje i podupiranja, a značajno manje nepotrebnog dociranja. Treba otvarati prostor za tihu diplomaciju, koja bi otvorena pitanja mogla uspješnije rješavati. U narednom razdoblju nam treba značajno više novih kreativnih rješenja, a značajno manje ponavljanje kalup-rješenja, koji su se i do sada pokazali neuspješnim. Bosna i Hercegovina i Hrvatska su u međusobno strateški povezane države, kako (geo)politički, tako i gospodarski, kulturalno, obrazovno, znanstveno, i ono najvažnije – na razini niza pojedinaca u obje države. Dobrobit jedne države, usko je vezana za dobrobit druge; što prije politika to uvidi, bit će nam svima bolje.

Prof.dr.sc. Goran Bandov, stručnjak za međunarodne odnose i međunarodno javno pravo, izvanredni profesor, prodekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.