DARKO OREČ

Dobili smo još jednog kandidata za predsjednika: HOS-ovac i bivši član Paraginog HSP-a želi na Pantovčak

Autor

Marijan Opačak

Pretkampanja za predsjedničke izbore ulazi u svoju posljednju fazu. Iako još uvijek nije poznat točan datum predsjedničkih izbora, po najavama Vlade, ali i zakonskim rokovima prvi krug bi mogao biti nekoliko dana prije Božića, odnosno 22. prosinca.

25.10.2019. u 22:00
Ispiši članak

Kampanju svaki pojedinačni kandidat započinje onda kad skupi 10.000 potpisa, čiju vjerodostojnost provjerava Državno izborno povjerenstvo (DIP). Početak skupljanja potpisa ovisi o definiranom datumu izbora. Oni koji žele biti kandidati za prikupljanje potpore građana imaju kratak rok od samo 12 dana. Zbog toga, iako se na prvi pogled čini lako izvedivo, to zapravo i nije toliko jednostavno onima koji iza sebe nemaju uhodanu i discipliniranu stranačku mašineriju.

S prikupljanjem potpisa problema sigurno neće imati kandidati velikih parlamentarnih stranaka Kolinda Grabar-Kitarović i Zoran Milanović, a njima će se pridružiti dvojica vodećih kandidata koje podupiru manje stranke i udruge građana Miroslav Škoro, Mislav Kolakušić, Dejan Kovač te Anto Đapić. Međutim, ostali, čak i oni javnosti poznatiji poput Dalije Orešković, Katarine Peović, Tomislava Panenića i Ivana Pernara mogli bi imati problema s prikupljanjem potpisa.  

Dodatno najavu kandidature za predsjednika Hrvatske najavile su javnosti više ili manje poznate osobe, ali najblaže rečeno, jako osebujni kandidati. Uz povjesničara i bivšeg člana HSP-a 1861 Dobroslava Parage Gorana Jurišića , diplomata Antuna Babića, bivšeg potpredsjednika Vlade i diplomata Ante Simonića te dokumentarista Daria Juričana koji je zbog izbora pokušao čak i promijeniti ime u Milan Bandić, kandidature su najavili starleta Ava Karabatić i kontroverzni "kiropraktičar" osuđivan zbog zlostavljanja Ante Pavlović. Kandidaturu je najavio i Josip Juretić koji je široj javnosti poznat od veljače, kada je kroz Zagreb nosio lijes pokriven hrvatskom zastavom želeći pokazati da ova država više ne postoji.

Stečajni upravitelj i šibenski odvjetnik Ivan Rude ponovno je ušao u utrku za predsjednika Republike, a da ozbiljno razmišlja o kampanji vidljivo je iz toga što je uz Dejana Kovača, Zorana Milanovića, Katarinu Peović, Ante Simonića, Miroslava Škoru, Kolindu Grabar-Kitarović otvorio poseban račun za financiranje kampanje. 

Sve veća lista kandidata odnedavno je povećana s tri nova imena. Jedno ime je tajanstveni Ilija Mažar koji je čak otvorio poseban račun za financiranje kampanje. Politički je, ali i javnosti potpuno nepoznat, na društvenim ga mrežama nema, barem ne pod tim imenom, a sasvim je nepoznat i sveznajućem Googleu.

Poput Juričana kandidaturu za Pantovčak istaknuo je i riječki voditelj Davor Jurkotić.

Darko Oreč, HOS-ovac i bivši član HSP 1861

Treće ime koje nedavno ušlo u trku za Pantovčak je predsjednik Braniteljsko domoljubne stranke Hrvatske Darko Oreč. Oreč je, kako to možemo vidjeti na službenim stranicama Braniteljsko domoljubne stranke Hrvatske rođen 23. kolovoza 1962. u Đurđenovcu. odrastao je i školovao se u Australiji gdje je diplomirao pravo nekretnina. Uz pravo nekretnina pohađao je filozofiju, psihologiju i politiku na australskom sveučilištu Sydney University. 

Stranica napominje kako se Oreč 1991. godine vratio u Domovinu s iskustvom iz australskih vojnih specijalnih jedinica te se stavio na raspolaganje obrani Republike Hrvatske u sastavu oružanih snaga RH u vojnom sustavu HOS-a.

Kako piše na stranici Braniteljsko domovinske stranke Hrvatske Oreč je vodio hrvatske pokrete u iseljeništvu od 17. godine poput HOP-a i HDP-a, te je bio i član HSP 1861, član središnjeg odbora i povjerenik za Australiju te kako navodi stranica "lobirao je u stranim državama i njihovim vladama tražeći bezuvjetno puštanje na slobodu hrvatskih političkih zatvorenika, prestanak progona hrvatskih intelektualaca i nacionalno svjesnih Hrvata poput Vlade Gotovca, Marka Veselice, Dobroslava Parage i mnogih drugih."

Povijest po Braniteljsko domoljubnoj stranci Hrvatske

Ono što na stranici Braniteljsko domoljubne stranke Hrvatske upada u oči je vjerovanje u teorija da su drevni Hrvati stigli u Europu iz Irana. Ta teorija razvijala se od kraja 18. stoljeća, a veliku je popularnost stekla nakon osamostaljenja Hrvatske.

Tako u objavi "Državni Blagdani I Spomendani Kao Odraz Lažno Pisane Povijesti", na početku teksta u kojem ta stranka objašnjava zašto se djelomično protivi novom prijedlogu Vlade Republike Hrvatske Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj piše: "U Svetoj knjizi naših predaka koja se zvala Avesta ( oko 5000-2000 prije Krista) stoji sljedeće: "Ja Veliki Bog mudri gospod Ahura Mazda stvorio sam desetu blaženu moćnu Harvatiu. To je moje djelo čvrsto i nepokolebljivo, smrt ga ne može uništiti", što neizbježno podsjeća na pseudoznanstvene članke srbijanskog pseudoznanstvenika i pseudopovjesničara Jovana I. Deretića koji iste teze koristi za dokazivanje porijekla Srba.

U tom tekstu predlaže promjenu spomendana 25. 9. kao Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom jer je poglavnik Ante Pavelić svojim proglasom od 9. 9. 1943. objavio kako su hrvatske zemlje uključene u sastav NDH. Pa tako Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske smatra kako je namjerno prešućivanje datuma 9. 9. 1943., dana proglasa poglavnika NDH o povratku hrvatskih zemalja u matičnu državu daljnje provođenje lažno pisane hrvatske povijesti.

No netom niže stranka navodi kako su Hrvati održavali sabore još u vrijeme kralja kraljeva Darija I. Velikog kad se narodno vrhovništvo zvalo Sabha pa čak i navode kako je otac svjetske povijesne znanosti Grk Herodot o kralju kraljeva Dariju I. Velikom piše: "Koji je poslao svoju vojsku na Skite u Istočnu i Jugoistočnu Europu pod vodstvom hrvatskog kralja Vivane koji je bio zamjenik-ban kralja kraljeva Darija I. Velikog."

Međutim, Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske ipak smatra kako bi spomendan Sabora ipak trebalo obilježavati 19. 4. jer je tog dana 1273. sačuvan dokument sa zapisnikom i zaključcima.

Ostaje nam za vidjeti hoće li Darko Oreč, uz Antu Đapića još jedan kandidat koji je bio u HOS-u, uspjeti skupiti dovoljno potpisa kako bi sudjelovao u utrci za Pantovčak.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.