pljuvanje u lice žrtvama

Dno dna Haaškog tribunala: Šešelj oslobođen po svim točkama optužnice!

Autor

Direktno.hr

U 10 sati na Haaškom sudu počelo je izricanje presude vođi srpskih radikala Vojislavu Šešelju za ratne zločine nad Hrvatima i Bošnjacima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Vojvodini. Šešelj je oslobođen po svih devet točaka optužnice. Presuda ima više od 100 stranica i dva aneksa.
31.03.2016. u 07:35
Ispiši članak

Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda zaključilo je većinom glasova na izricanju presude Vojislavu Šešelju u četvrtak da je projekt stvaranja tzv. Velike Srbije politički, a ne zločinački cilj.


Raspravno vijeće je većinom glasova utvrdilo neadekvatnosti u tužiteljskom pristupu udruženom zločinačkom pothvatu kojemu je cilj bio progon nesrba radi stvaranja tzv. Velike Srbije.

"Većina u Vijeću smatra da tužitelj predlaže fragmentirano tumačenje događaja koji svjedoče o zločinačkom planu stvaranja velike Srbije", kazao je predsjedavajući sudac Jean Claude Antonetti.

Zlostavljanje civila u Hrtkovcima ne može se smatrati sustavnim napadom protiv civilnog hrvatskog stanovništva

Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda zaključilo je većinom glasova na izricanju presude Vojislavu Šešelju u četvrtak da se zlostavljanje civila u Hrtkovcima ne može smatrati sustavnim napadom protiv civilnog hrvatskog stanovništva nego djelima osobne prirode.

Vijeće nije utvrdilo izravnu odgovornost Vojislava Šešelja za progon hrvatskog stanovništva u Hrtkovcima unatoč njegovom ratnohuškačkom govoru.

Većina članova vijeća prije toga zaključila je da tužiteljstvo nije dokazalo da je civilno nesrpsko stanovništvo bilo izloženo rasprostranjenim napadima u Vukovaru i Sarajevu, te je zaključilo da je postojao oružani sukob koji je obuhvaćao civilne elemente.

"Tužitelj nije jasno pokazao da su civili bili masovno na meti" kazao je predsjedavajući sudac Jean Claude Antonetti dodajući da općenite tvrdnje tužiteljstva nisu potkrijepljene dokazima.

 Što se tiče Vojvodine, vijeće nije utvrdilo da se radilo o području oružanog sukoba jer je tužiteljstvo propustilo to povezati s ratom u Hrvatskoj.

Vijeće je utvrdilo da se regrutiranje dobrovoljaca SRS-a odvijalo najčešće u stožeru SRS te na općinskoj razini te da su slani u BiH i Hrvatsku i na zahtjev drugih srpskih snaga te Vojske Jugoslavije. Svi dobrovoljci nisu bili i članovi SRS-a, utvrdilo je vijeće.

Vijeće smatra da dobrovoljci nisu bili potčinjeni Šešelju kad su sudjelovali u vojnim operacijama, već su bili podređeni vojnoj hijerarhiji na terenu.

"Šešelj nije mogao imati nikakvu hijerahijsku vezu s dobrovoljcima od trenutka kad su bili uključeni u snage Vojske Jugoslavije i vojske Republike Srpske", kazao je Antonetti.

Vijeće je podsjetilo da su u veljači 1991. Šešelj i Tomislav Nikolić osnovali Srpsku radikalnu stranku koja je preuzela program srpskog četničkog pokreta i Šešelj je tada postao njezin predsjednik.

Vijeće smatra da nema dovoljno dokaza da se zaključi da je Šešelj bio povezan s paravojnim grupama poput Arkanovaca ili Belih orlova, niti da je dokazana hijerarhijska veza s drugih paravojnim skupinama u BiH.

Utvrđeno je da su se dobrovoljci SRS-a uključili u sastav crvenih beretki, kao i u sastav jedinice 'leve supoderice' koji su djelovali na području Hrvatske, objavilo je Vijeće.

Većina u Vijeću tvrdi da su planovi za Veliku Srbiju kako ih je iznosio Šešelj u principu bili politički, a ne zločinački, rekao je Antonetti. Izjave o toj izjavi nisu nešto što je tužiteljstvo osporilo.

"Ništa ne upućuje na to da je postojala zločinačka svrha u njegovom odašiljanju dragovoljaca", naveo je sudac. "Nedostatak dokaza je dovoljan da se odbaci optužba o UZP-u", rekao je Antonetti.

Antonetti je naveo neke govore Šešelja u Vukovaru i Malom Zvorniku. Većina nije mogla izvan svake sumnje utvrditi da su ti govori izrečeni u kontekstu sukoba i čija je namjera bila da podupru moral njegovih snaga. Vijeće je većinom utvrdilo da se ne može izvan svake sumnje reći da je prilikom pozivanja Srba da očiste BiH od "balija" pozivao na etničko čišćenje bosanskih nesrba.

Neprecizna optužnica

Tužiteljstvo je tvrdilo da je Šešelj bio član udruženog zločinačkog pothvata na čelu sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem kojemu bio progon nesrpskog stanovništva iz Hrvatske i BiH radi stvaranja 'Velike Srbije'. Tužiteljstvo je tvrdilo i da je za zločine koje su počinili dobrovoljci Srpske radikalne stranke odgovoran upravo Šešelj jer ih je upućivao u Hrvatsku i BiH, kao i za huškačke govore kojima je cilj bio progon Hrvata i muslimana iz Hrvatske, BiH, i vojvođanskog mjesta Hrtkovaca.

Sud je utvrdio da se Šešelj nije odrekao svoje ideologije stvaranja tzv. velike Srbije, te da je smatrao da nema nadzora nad svojim dobrovoljačkim snagama koji su, po Šešelju, djelovali u okviru legitimne obrane prava Srba.

Vijeće je utvrdilo da je tužiteljstvo u optužnici bilo neprecizno i ista djela navodilo i kao zločine za koje je Šešelj osobno odgovoran, ali i kao član udruženog zločinačkog pothvata te je neselektivno koristilo sve moguće vidove odgovornosti za pojedina djela.  "Članovi raspravnog vijeća žale zbog takvog pristupa", kazao je predsjedavajući Jean Claude Antonetti.

Nije nazočan

U vjerojatno najneobičnijem suđenju za teške ratne zločine dodatna je bizarnost da optuženik u vrijeme izricanja presude neće biti u sudnici, nego na slobodi u Beogradu.

Šešelj je optužen u devet točaka za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja u BiH i Hrvatskoj, a posebno za masakre na Ovčari i u Voćinu te progon Hrvata iz vojvođanskog mjesta Hrtkovci. Ideju 'velike Srbije' sa zapadnom granicom Virovitica-Karlovac-Karlobag zagovarao je u javnim nastupima, a svojom je ekstremnom retorikom i huškačkim govorima mobilizirao i poticao na progon i ubijanje Hrvata i muslimana, smatra tužiteljstvo.

U Srbiji je imao status medijske zvijezde i zato je njegova odgovornost veća, a njegove izjave i govori imali su za cilj ohrabriti Srbe na počinjenje zločina i osloboditi ih od odgovornosti ukoliko takve zločine počine, zaključak je tužitelja na kraju dokaznog postupka. Uz govore mržnje Šešelj je organizirao 30 tisuća dobrovoljaca, koje je poslao u Hrvatsku i BiH gdje su činili zločine na području Vukovara, Zvornika, Sarajeva, Mostara, Nevesinja i Hrtkovaca.

Haško tužiteljstvo u završnim je riječima prije četiri godine zatražilo da se Šešelja proglasi krivim i osudi na kaznu od 28 godina zatvora zbog njegove uloge u etničkom čišćenju nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj i BiH te vojvođanskih Hrvata pod patronatom Srbije, koje je uključivalo ubojstva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine Hrvata i muslimana. 

"On je odgovoran za patnje desetina tisuća žrtava koje su bile izlagane progonu iz vlastitih domova, lišavanju života, zatočenju, mučenju, silovanju, a čija su sela i varoši razarana zbog njegovih riječi i njegovih postupka", kazao je na kraju tužiteljskih završnih riječi glavni tužitelj u predmetu Mathias Marcusen.

Šešelj je na uvjetnoj slobodi od studenoga prošle godine kada ga je haški sud pustio zbog pogoršanog zdravstvenog stanja odnosno jetrenih metastaza raka debelog crijeva. Šešelj, koji je odbio pojaviti se u haškoj sudnici na izricanju presude, poručio je dva tjedna uoči njezina objavljivanja kako ga ona ne zanima te je najavio žalbu na presudu 'kakva god bila'. Ustvrdio je kako ima saznanja da će mu biti izrečena kazna od 25 godina zatvora, prenosi HRT.

Na suđenju Šešelju, koje je započelo 2007., tužiteljstvo je izvelo 72 svjedoka kako bi dokazalo da je Šešelj poticao na progon, etničko čišćenje i ubojstva. Tužitelji su kao svjedoke izveli brojne žrtve, uključujući preživjele masakra na Ovčari i u Voćinu u kojem su sudjelovali Šešeljevi dobrovoljci. Svjedočili su i prognani Hrvati iz vojvođanskog mjesta Hrtkovci.


 
 
 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.