Dižu se cijene usluga javnih bilježnika, stručnjak za Direktno: 'Nepotrebni kočijaši koji nisu uspjeli uloviti korak s digitalizacijom'

U Ministarstvu navedena poskupljenja pravdaju tvrdnjom da su se nadležnosti javnih bilježnika "značajnije proširile u odnosu na vrijeme donošenja Pravilnika o privremenoj javnobilježničkoj tarifi", uslijed čega se javni bilježnici i zaposlenici njihovih ureda "moraju više angažirati prema strankama te je poduzimanje javnobilježničkih radnji sve složenije i dugotrajnije". 

Iako javnobilježničke nagrade u prosjeku poskupljuju za četvrtinu, koliko će više stajati primjerice podnošenje prijave za upis u zemljišne knjige, neke usluge poskupit će osjetno više.

Među njima je deponiranje novca izvan javnobilježničkih ureda, nagrada za davanje pravnih savjeta na zahtjev stranaka povećat će se za 100 posto, dok će naknada za izdavanje potvrde o ovršnosti rješenja umjesto četiri vrijediti čak 10 bodova. Vrijednost boda pritom je kao i do sada ostala 1,33 eura.

Najčešća usluga ovjere potpisa poskupljuje za jedan bod (s 3,99 na 5,32 eura) uz dodatak od jedan bod za ovjeru preslika isprava na kojima je potpis ovjeren u prethodne tri godine, a koje imaju više od pet stranica i jedan boda za provjere ovlasti ovlaštene osobe.

Iznos nagrade za sastavljanje punomoći sa 16 se povećava na 20 bodova pa bi od rujna trebao stajati 26,6 eura.

U čemu je problem s ovakvim porastom cijena?

Sudski vještak za elektrotehniku, telekomunikaciju i informatiku Krunoslav Hrnjak za portal Direktno ponudio je svoje argumente protiv javnih bilježnika kao "nepotrebnih kočijaša" koji u današnjem svijetu još uvijek "nisu uspjeli uloviti korak s digitalizacijom".

"Bez obzira na eIDAS uredbu, elektronička identifikacija u RH nije dobila odgovarajući tretman, upravo kako isti ne bi doživjeli sudbinu kočijaša u vremenu automobila", rezonira Hrnjak.

Naime, rad javnih bilježnika definitivno bi se trebao promatrati kroz prizmu tehnološkog napretka koji je u ovoj branši očigledno izostao. 

"Digitalna revolucija donijela je mogućnost elektroničkog potpisivanja, čime su fizički potpisi postali manje važni. Tehnološke inovacije omogućavaju nam da sigurno potpisujemo dokumente putem interneta, eliminirajući potrebu za fizičkom prisutnošću kod javnih bilježnika", kaže Hrnjak.

Samim time realno bi trebala biti smanjena potreba za ovjerenim dokumentima. 

"Mnoge institucije sve više prihvaćaju elektronički potpisane dokumente, smanjujući potrebu za tradicionalnim ovjerama javnih bilježnika. Ovo posebno vrijedi za manje složene transakcije pa i složenije poput eRačuna", kaže naš sugovornik.

Osim toga, procesi kod javnih bilježnika često su praćeni dodatnom administracijom i troškovima. U modernom svijetu, gdje želimo efikasnost i brzinu, ovi dodatni koraci često se doživljavaju kao nepotreban teret, koji se sada planira naplaćivati još više.

Gdje je nestala digitalizacija?

U siječnju 2021. godine Hrvatska javnobilježnička komora prikupljala je ponude za izgradnju i održavanje "Platforme za rad javnih bilježnika na daljinu". Trebala je biti to biti okosnica hrvatske digitalizacije koja "sadrži funkcionalnosti videokonferencije te udaljenog kvalificiranog elektroničkog potpisa".

Sve je trebalo biti gotovo za šest mjeseci, "ali eto nas već drugo ljeto prolazi bez virtualnih bilježnika, a trebali su biti tu još 2021.", podsjeća Hrnjak.

Prije povećanja cijena usluga javnih bilježnika trebalo je zatražiti usklađivanje usluge s današnjim, prvenstveno digitalnim standardima, kojih su i sami svjesni jer su ih i popisali u natječaju za izgradnju digitalne platforme, a potom se baviti cijenama, ističe sudski vještak.

Cijene su u ovom slučaju često nesuvisle, jer u digitalnom svijetu "ne postoje". Pogledajmo situaciju na primjeru ovjere kopije.

"Digitalno potpisani dokument se može umnožavati u nedogled pri čemu je svaka kopija u bit ista, odnosno u svojoj suštini, apsolutni klon. Samim time nije je potrebno niti plaćati javnom bilježniku", kaže Hrnjak i karikira:

"Ovjere po broju stranica su nesuvisle jer je svejedno hoće li se digitalno ovjeriti dokument od jedne ili sto i jedne ili tisuću i jedne stranice, s obzirom na to da se iste ne parafiraju i uvezuju s končićem i naljepnicom radi integriteta nego taj isti integritet nad cjelokupnim sadržajem u datoteci pruža digitalni potpis sa ili bez vizualizacije".

'Javni bilježnici ili notari bi trebali pružati usluge u skladu s vremenom u kojem živimo'

"Nesuvisla je i provjera ovlasti za ovjeru potpisa ovlaštene osobe jer isto u digitalnom svijetu treba omogućiti buduća digitalna platforma kroz postojeći API prema Sudskom registru ili velikom izumu SDURDD-a  eOvlaštenjima", dodaje.

"Javni bilježnici ili notari bi trebali pružati usluge u skladu s vremenom u kojem živimo i jednako tako trebalo bi promisliti njihovu ulogu u privatnim i javnim poslovnim procesima. Kao i svaka druga profesija trebali bi davati dodanu vrijednost za koju su onda adekvatno kompenzirani", zaključuje Hrnjak koji je svoju dodatnu analizu objavio na Linkedinu.

Umjesto toga, prema novom Zakonu, izgleda da će javni bilježnici ostati percipirani kao posrednička sinekura - ured koji stvara prihod, a koji zahtijeva ili uključuje malo ili nimalo odgovornosti, rada ili aktivne službe. Pri tom se usluga posredovanja doima kao nametnuta i nepotrebna, radi naplate naknada za državu i provizije za sebe.