OD POŠTE DO TRAFIKE

Disfunkcionalnost Hrvatske pošte: Kako je moguće da preporučeni paket po centru Zagreba putuje 15 dana?

Autor

Lucija Brailo

U posljednje se vrijeme Hrvatska pošta modernizira i naoko postaje moderan servis s puno širim poljima poslovanja od slanja pisama i pošiljki. No, uz nove akvizicije i širenje poslovanja na internetsku prodaju i trafikantsko poslovanje, svojim krajnjim korisnicima ne ostavlja takav dojam, budući da pošiljkama generalno treba predugo da stignu od pošiljatelja do primatelja. Znači li to da Pošti, uz širenje poslovanja i opću modernizaciju, ne funkcionira zapravo temeljni posao kojim se bave?

03.11.2019. u 14:21
Ispiši članak

Modernizacija Hrvatske pošte uzela je maha u 2019., pa smo tako proteklog ljeta svjedočili najvećoj investiciji u povijesti HP-a teškoj 50 milijuna eura. Ogroman je to kompleks situiran u Velikoj Gorici, odnosno novo sjedište iz kojeg se tako, po novom, raznosi pošta u sve ostale krajeve Hrvatske. Nova sortirnica HP-a posljednji je krik tehnologije, koji bi trebao omogućiti bržu, bolju i kvalitetniju isporuku paketa i pisama, odnosno omogućiti da temeljni biznis kojim se HP bavi počne funkcionirati kako bi trebao – na vrijeme.

Problemi u osnovnom poslovanju

Od brojnih korisnika usluga HP-a nerijetko možemo čuti o nezadovoljstvu isporukom paketa ili pisama, a najčešće se to odnosi na vrijeme isporuke, ali i na druge probleme, kao što je zaprimanje paketa.

Naime, vrlo rijetko nam na kućna vrata ne stižu paketi koje je HP dužan isporučiti u ruke korisnika na kućnoj adresi, već gotovo redovito pronađemo letak u poštanskom sandučiću koji nas upućuje na preuzimanje istog u Glavnoj pošti, bez obzira jesmo li pri dolasku poštara bili kod kuće ili ne. Ovisi li to o poštaru ili pak, načinu poslovanja HP-a, nije sasvim jasno, no jasno je kako bez obzira na to korisnici redovito, pri svakom zaprimanju obavijesti o paketu, hodočaste u Glavnu poštu kako bi preuzeli paket. Rok za preuzimanje je pet dana, a gubitak vremena korisnika najčešće se broji u satima. Ovisno u kojem dijelu grada živi, koliko mu treba do poslovnice, a onda tek nastupa čekanje za preuzimanje paketa, koje obično oduzme od 30 minuta do više od sat vremena u poslovnici. Nije rijetkost ni da, kada korisnik konačno dođe do šaltera, pošiljku zaposlenici ne mogu pronaći, pa ispadne da je sve utrošeno vrijeme korisniku bilo uzalud. Onda korisnika obavijeste da će ga nazvati kada pronađu paket.

Osim toga, problem je često i suludo predugačak vremenski interval koliko preporučenim pošiljkama treba da stignu do odredišta, pa nam je jedan korisnik prepričao svoje iskustvo s preporučeno poslanim dokumentima, kojima je trebalo više od 15 dana da stignu od Nove Vesi u centru Zagreba do adrese u Novom Zagrebu. U međuvremenu je Pošta pošiljku uspjela i zagubiti, da bi na kraju, nakon svakojakih intervencija pošiljatelja, konačno stigla na adresu na koju je odaslana.

No, bez obzira na ovaj, nadamo se, izoliran ili barem rijedak slučaj, na šalteru bilo koje poslovnice HP-a doznat ćete poraznu činjenicu da vam je lakše i djelotvornije samima odglumiti poštara ako vam je nešto zaista hitno i ako vam je jako važno da pošiljka stigne do primatelja i to na vrijeme. Naime, na pitanje upućeno šalterskom službeniku, kada najprije od Glavne pošte u Branimirovoj ulici u Zagrebu do ulice Prisavlje (samo nekoliko ulica dalje) pismovna pošiljka može stići, naravno uz plaćanje te posebne ‘preporučene’ pošiljke, dobivamo odgovor: od dva do tri dana.

Locodels akvizicija

Možda je to razlog najnovije akvizicije HP-a, tvrtke Locodels, koja sama sebe opisuje kao inovativnu i jedinstvenu dnevnu gradsku dostavu nove generacije koja ubrzava, pojeftinjuje te pospješuje cjelokupno iskustvo narudžbe i dostave. Jer realno, HP-u je prijeko potrebno ubrzanje putovanja paketa i pisama.

Tvrtka je to, odnosno start-up poduzetnika Stevice Kuharskog, kojeg je početkom ovog mjeseca prodao Hrvatskoj pošti za još uvijek nepoznat iznos.

“Sukladno razvojnoj strategiji Pošta 2022. i jačanja temeljnog poslovanja, ovo je logičan korak za nas, a siguran sam da će u skoroj budućnosti biti veliki benefit našim korisnicima. U prvom koraku ova će usluga biti namijenjena poslovnim korisnicima, u B2B i B2C segmentu”, ocijenio je za Jutarnji nakon postignutog dogovora s Locodelsom predsjednik Uprave Hrvatske pošte Ivan Čulo.

Zaključenje kupoprodaje trebalo bi biti provedeno do kraja studenog ove godine. Locodels u Zagrebu radi s 250 dostavljača, vozača Ubera i malih dostavnih tvrtki, a partner mu je 30-ak web trgovina čije pošiljke dostavlja istog dana od preuzimanja, uglavnom poslijepodne, navečer i vikendom. Kuharski je ovaj biznis pokrenuo krajem 2016. godine s još dva partnera.

Vjerojatno će Locodels i usluge koje nudi pomoći HP-u u promptnijem poslovanju, no to se za sada odnosi samo na Grad Zagreb, budući da tvrtka nema urede u ostalim hrvatskim gradovima. Osim u Zagrebu i Ljubljani, Locodels ima urede u Londonu, Beču, Jeddi u Saudijskoj Arabiji i Bratislavi.

Zatvaranje ili sufinanciranje poštanskih ureda

Poslovanje HP-a koje je, kako se prema svim pokazateljima čini, u najmanju ruku neadekvatno potrebama korisnika, primjetno je i po poslovanju ukupno 1016 ureda raspoređenih diljem zemlje, a koji malo pomalo više počinju ličiti na trafike, nego na poštanske urede.

Tako su oporbeni saborski zastupnici prošloga tjedna poručili kako se poštanski uredi ne smiju zatvarati želi li se osigurati ravnomjeran razvoj države te upozorili kako Hrvatska pošta, "pod krinkom isplativosti", traži od lokalnih jedinica sufinanciranje rada nekih ureda ili njihovo zatvaranje.

"Naime, na području Samobora, Hrvatska pošta već deset godina pokušava zatvoriti jedan ured, a grad mora godišnje davati gotovo 300.000 kuna kako se ured ne bi zatvorio", rekao je samoborski gradonačelnik Krešo Beljak (HSS) u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o poštanskim uslugama. Na istu praksu upozorava i SDP-ov Alen Prelec, načelnik Brdovca, koji kaže da je i od njega traženo sufinanciranje rada Pošte.

Beljak od Vladina predstavnika traži odgovor na pitanje koliko će se još poštanskih ureda ukinuti, radi li se na fondu solidarnosti iz kojega bi se financirali uredi na 'neisplativim' područjima. "Ako ćemo gledati samo ekonomsku logiku, zatvorit ćemo 80 do 90 posto ureda", rekao je Beljak, naglašavajući kako je naselje bez pošte i škole osuđeno na izumiranje.

Državni tajnik u Ministarstvu prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić poslao je umirujuće poruke i rekao da u Hrvatskoj ima 1016 poštanskih ureda, da ih po svim analizama treba 700, ali da nije u planu da će se bilo koji zatvarati, no oporba upozorava da pada i kvaliteta poštanskih usluga.

Neopravdane razlike u cijenama prekogranične dostave paketa

Saša Đujić (SDP) pak tvrdi da u Novom Vinodolskom pošta kasni od 10 do 15 dana, a neka se i zagubi. Gordan Maras (SDP) zapitao je kako je moguće da je Hrvatska pošta devet mjeseci naplaćivala nešto na što nije imala pravo. "Pošta je, ako ste naručili neki mali paket preko e-trgovine u Hrvatsku, naplaćivala 4,50 kuna po uručenju, a to nije smjela raditi", rekao je Maras, kojega zanima i postoji li kazna za odgovorne u Pošti koji su to trebali, a nisu primijetili.

Izmjenama zakona o poštanskim uslugama hrvatsko se zakonodavstvo usklađuje sa zakonodavstvom EU, čime se kane smanjiti neopravdane razlike u cijenama prekogranične dostave paketa, osobito u udaljenim i rijetko naseljenim područjima.

Paketi

Okosnica budućeg poslovanja Hrvatske pošte mogla bi biti dostava paketa. Barem ako je suditi prema zadnjem godišnjem izvješću za 2018. godinu u kojem navode da bilježe povećanje u dijelu paketnih pošiljki za 10 posto u odnosu na godinu prije, piše Jutarnji.

Prihvatimo li argument da bi paketni biznis mogao postati unosan zbog rasta online kupovine, još uvijek ostaje pitanje domaćeg dostavnog tržišta. Za komad dostavnog kolača na hrvatskom tržištu bore se 22 tvrtke, a Hrvatska pošta, prema podacima Hakoma, tu prednjači. S više od tisuću dostavnih vozila i 300 poštanskih ureda s dostavnim područjem diljem Hrvatske, drže tržišni udio od 85 posto u ukupnim uslugama dostave.

Lani je dostava u Hrvatskoj, uključujući tiskanice, pakete i pisma, bilo ukupno 309 milijuna, ali na dostavu paketa otpada tek 6,7 posto ili 20 milijuna u dostavljenim paketima. Budući da se taj postotak poklapa s postotkom međunarodnih pošiljki u domaćoj dostavi, vidljivo iz podataka Hakoma, možemo reći da su paketi u domaćoj cirkulaciji u velikoj mjeri proizvodi koje su Hrvati naručili online. To podupire i podatak Hakoma prema kojem čak 95 posto paketa iz inozemstva dolazi iz Kine, zemlje AliExpressa i LightInABoxa.

Ohrabruje, također, podatak da je unazad tri godine zabilježen znatan rast u broju dostavljenih paketa. Tako je 2015. u Hrvatskoj dostavljeno 14 milijuna paketa, a lani 20 milijuna, odnosno 30 posto više. Sve to govori u prilog potencijalnoj budućoj poslovnoj niši Hrvatske pošte.

No, upravo je paketna dostava ono što HP-u zamjera većina korisnika, odnosno nedostava, budući da gotovo svaku pošiljku moraju preuzeti u pošti, umjesto da im stigne na kućna vrata, kako je i predviđeno. Događa se to redovito, bili korisnici kod kuće ili ne u trenutku dostave.

Nerijetko su korisnici i ‘uhvatili’ poštara kako im ubacuje letak za preuzimanje pošiljke te zatražili svoj paket na licu mjesta, koji inicijalno nije niti bio donesen, pa su svejedno morali na poštu na preuzimanje.

Unatoč modernizaciji i novim akvizicijama, na probleme u poslovanju HP-a nailazi se prečesto, a niti nova sortirnica od 50 milijuna eura, niti Locodels, ni Žuti Klik, a niti trafikantsko poslovanje očito ne pomažu kako bi sustav osnovnog poslovanja pošte profunkcionirao kako treba. Jer pošta bi prije svega trebala biti – Pošta.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.