Direktor udruge za turizam: 'Evo koliko turisti troše kod nas, a koliko kod konkurencije'

Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, za portal Direktno je naveo da glavni razlog ovog pada leži u tome što je Uskrs lani bio u ožujku, a ove godine u travnju. "Kada bi maknuli taj efekt pomaknutog Uskrsa koji zamagljuje stvarnu sliku predsezone, došli bi do zaključka da je imamo kvalitetnu predsezonu, u skladu s očekivanjima sektorima", rekao je na početku. 

Ostojić navodi da brojke iz travnja potvrđuju da je Uskrs donio dobar rezultat. "Prema podacima HTZ-a, u travnju je zabilježeno 1.230.215 turističkih dolazaka, što je povećanje od 13,88 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Ukupan broj noćenja je pak u travnju iznosio je 3.648.583, što je povećanje od 17,11 posto u odnosu na travanj 2024. godine. Kumulativno za razdoblje siječanj – travanj 2025. ostvareno je 4,03 posto više noćenja i 3,10 posto više dolazaka nego prethodne godine", dodao je. 

Ovakve brojke ukazuju na još jednu dobru sezonu. "Do sada postignuti rezultati, kao i današnje stanje rezervacija u organiziranom turizmu (hoteli, turistička naselja, kampovi) daju prostor za optimizam za nastavak turističke sezone. Organizirani turizam očekuje dobru poslovnu godinu, te s optimizmom ulazimo u novu turističku sezonu", rekao je Ostojić.

FOTO: Vladimir Dugandzic / CROPIX

'Hrvatska ima najlošiju smještajnu strukturu na Mediteranu'

Ipak, jedna stvar dugoročno bi mogla predstavljati problem za Hrvatsku kao turističku destinaciju, osobito u trenutku kada se želi promijeniti trend i privući više gostiju s većim dohotkom. Naime, najpoželjniji smještaj je onaj hotelski, a stručnjaci odavno upozoravaju da Hrvatska u tom pogledu zaostaje i nema dovoljno hotelskih kapaciteta.

"Hrvatska ima najlošiju smještajnu strukturu na Mediteranu. Naime, u Hrvatskoj hotelski smještaj čini samo 9,5 posto u ukupnim smještajnim kapacitetima, što je višestruko manje nego kod mediteranske konkurencije. Takva smještajna struktura najveći je krivac za overturizam koji u visokoj sezoni opterećuje sve veći broj naših destinacija, ali i za najnižu prosječnu dnevnu potrošnju turista u Hrvatskoj u odnosu na mediteransku konkurenciju", kazao je Ostojić.

Pojasnio je da upravo takva smještajna struktura jedan od razloga zašto turisti troše manje novca dnevno nego u drugim popularnim turističkim destinacijama u našoj blizini. "S obzirom na to da organizirani turizam koji se realizira u hotelima generira puno duži turistički promet i veću prosječnu potrošnju, uz značajno manje opterećenje prirodnih resursa i infrastrukture, jedna od direktnih posljedica loše strukture smještajnih kapaciteta koju ima Hrvatska je činjenica da turisti u Hrvatskoj prosječno na dan troše oko 150 eura dok u Italiji ili Španjolskoj prosječno troše 300 eura na dan, a u Francuskoj 400 eura", naveo je direktor HUT-a.

FOTO: Tonci Plazibat / CROPIX

'Turistički sektor ima značajan potencijal za rast investicija'

Da bismo napravili korak naprijed kada je riječ o održivom turizmu, a potom i povećanju kvalitete, Ostojić smatra da bi se trebalo raditi na tome da se poveća udio hotelskog smještaja. U suprotnom, mogli bi izgubiti na konkurentnosti. "Bez dodatnog poticaja investicijama u kvalitetu ponude i u povećanje hotelskog smještaja u Hrvatskoj, riskiramo ne samo stagnaciju nego i gubitak konkurentnosti domaćeg turizma", istaknuo je Ostojić.

Nastavio je u istom tonu. "Važno je ovdje naglasiti da turizam generira preko 20 posto domaćeg BDP-a i jedan je od rijetkih sektora koji ima značajan potencijal za rast investicija u povećanje kvalitete ponude, rast zaposlenosti i životnog standarda u turističkim destinacijama, ali i u cijeloj Hrvatskoj", naglasio je on.

Ono što također ne ide u prilog Hrvatskoj jest činjenica da sve veći broj gostiju odlučuje zamijeniti Hrvatsku nekom od zemalja u blizini, poput Albanije i Crne Gore, navodeći da je riječ o zemljama koje imaju jednaku prirodnu ljepotu, ali znatno nižu cijenu. Nedavno izvješće pokazalo je da su letovi iz Ujedinjenog Kraljevstva za BiH porasli za 284 posto u 2024. godini u usporedbi s prethodnom godinom, dok su se putovanja u Crnu Goru povećala za 164 posto. Putovanja u Albaniju, koju neki nazivaju "novom Hrvatskom", porasla su za 61 posto, navodi se u analizi podataka Uprave za civilno zrakoplovstvo (CAA).

FOTO: Tonci Plazibat / CROPIX

'Ne trebamo biti najjeftiniji na Mediteranu'

Osim toga, u Hrvatskoj su cijene posljednjih godina poprilično porasle, što je izazvalo nezadovoljstvo i među domaćim stanovništvom, ali i među turistima, pa se sve više raspravlja o omjeru cijene i kvalitete kada je u pitanju turistička ponuda u Hrvatskoj. U jednom trenutku reagirao je i sam predsjednik Vlade Andrej Plenković koji je ranije ove godine ukazao na rast cijena turističkih usluga i smanjenje realne potrošnje gostiju.

Premijer je tada upozorio da su cijene turističkih usluga u Hrvatskoj rasle brže nego u konkurentskim mediteranskim zemljama. Na to pitanje cjenovne pristupačnosti, osobito u trenutku kada raste privlačnost konkurentskih zemalja, osvrnuo se i direktor HUT-a.

Zbog ovoga mnogi biraju konkurenciju: 'U Hrvatskoj u tri godine cijene rasle skoro 50 posto'

"Nama je fokus na izgradnju kvalitetnog turizma uz prikladan odnos cijene i kvalitete, na što trebaju paziti svi subjekti u turizmu. Gost koji je dobio vrijednost za svoj novac je zadovoljan gost. Hrvatska ne treba biti najjeftinija među mediteranskim destinacijama, to nije naš cilj. Ono što treba je poboljšati investicijsko okruženje i potaknuti investicije u kapacitete koji daju veću dodanu vrijednost, prije svega hotele i visoko kvalitetne kampove. To je važno iz konteksta konkurentnosti i održivosti hrvatskog turizma na srednji i duži rok", zaključio je Veljko Ostojić za portal Direktno.