SUČELJAVANJE KANDIDATA: SDP I NEOVISNI ZA HRVATSKU

DIREKTNO Europska unija je u teškoj institucionalnoj krizi, euro uvesti kada dođe vrijeme

Autor

Ivica Zadro

Portal Direktno sučelio je kandidate dviju oprečnih opcija - SDP-a i Neovisnih za Hrvatsku. Na naša pitanja odgovarali su Predrag Fred Matić, treći na listi SDP-a za Europski parlament i Zlatko Hasanbegović, 12. na listi Neovisnih za Hrvatsku.

24.05.2019. u 08:07
Ispiši članak

U videu pogledajte kako je 'zaiskrilo' između naših sugovornika pri kraju sučeljavanja kada su se dotaknuli moguće zajedničke suradnje u Europskom parlamentu.

Što je za Vas Europska unija gospodine Hasanbegoviću?

ZLATKO HASANBEGOVIĆ: Mogu odgovoriti i kao povjesničar i kao političar. Dakle, u povijesnom smislu i u povijesnoj perspektivi jedan od pokušaja oživotvorenja stare ideje o europskom zajedništvu koju možemo pratiti od 'napoleonskih' vremena do naših dana. U političkom smislu, ako odgovaram kao političar prva asocijacija mi je, naravno, briselska oligarhija, briselska birokracija i, s druge strane, jedna vrsta nedovršenog oživotvorenja te stare zamisli koja proživljava svoju duboku, institucionalnu krizu, ali i krizu u identitetskom i vrijednosno-civilizacijskom smislu. Dakle, ono što je bitno na taj proces gledamo iz hrvatske nacionalne vizure i iz hrvatskog nacionalnog i državnog interesa koji nam je jedina mjera svih stvari. Dakle, svako europsko pitanje je prvorazredno hrvatsko pitanje, ali svaki hrvatski problem naravno da ima i svoju europsku dimenziju.

PREDRAG FRED MATIĆ: Za mene je Europska unija prilika, šansa, mogućnost, potencijal, perspektiva. Dakle, hrvatska država u svojoj skoro tridesetogodišnjoj povijesti, na žalost, nije uspjela. Ja to mogu reći. Više godina se bavim politikom, rekao bih i visokom politikom i, na žalost, 'falili' smo, 'falili' smo u mnogo stvari, u mnogo situacija. Jedino mislim da nam je rješenje u Europskoj uniji da putem njihovih vrijednosti, prije svega civilizacijskih, a zatim, naravno, i gospodarstvenih, društvenih i bilo kojih drugih Hrvatska može uspjeti. Zaglavili smo, zaglibili smo, mi ne možemo. Imamo dva opravdanja. Jedno je objektivno – imali smo rat, imali smo trećinu okupiranog teritorija, imali smo pet godina neizvjesnosti, a druga je stvar loše politike, bilo tko da je bio na vlasti, na žalost, nije uspio, pruženu priliku nije iskoristio i ukoliko ne iskoristimo ovo što nam pruža Europa ja sam veliki eurofil, zastupnik sam Europske unije. Želim da Hrvatska uspije, a kažem ukoliko mi birači daju priliku da idem u Europski parlament nakon pet godina iskreno, kao i uvijek reći ću im 'ljudi, nismo uspjeli, ovo nema smisla' ili ćemo reći 'idemo ljudi, ovo ide prema dobrome'. Dakle, za pet godina svašta se može vidjeti ukoliko Hrvatska ne bude, kakav je slogan naše stranke, ravnopravan, naravno, nećemo mi biti u prvih pet godina apsolutno ravnopravni puno razvijenijim zemljama od nas, ali okret i pogled prema zapadu, ne prema istoku.

Kad smo već kod slogana Vaše stranke nekoliko kandidata s Vaše liste želi uvesti jednake mirovine i jednake plaće svugdje u Europskoj uniji. Jednak minimalac.

PREDRAG FRED MATIĆ: Treba biti realan. Možda se nije dobro iskomuniciralo to prema javnosti, ja to vrlo jasno komuniciram. Želimo jednake uvjete. Mirovina i plaća hrvatskih građana ovisi o snazi ili slabostima hrvatskog gospodarstva. Prema tome mi ne možemo očekivati da u najkraćem roku imamo plaće kao što imaju Nijemci, kao što imaju Austrijanci, ali ono što možemo očekivati, mogu navesti i jedan primjer koji sam dobio, dakle, udovica iza pokojnog supruga koji je imao višu mirovinu ima pravo uzeti njegovu mirovinu ako je povoljnija i recimo kod nas je to 70 posto. U Njemačkoj je to 80 posto. Ja ću se zalagati za to da i u Hrvatskoj bude 80 posto, ali isto tako treba jasno reći da to neće biti 80 posto od tisuću i pol njemačke mirovine, nego 80 posto od one mirovine koju je imao njen suprug.

Gospodine Hasanbegoviću, što Vi mislite?

ZLATKO HASANBEGOVIĆ: Dakle, to je samo jedan od primjera prodavanja magle u ovoj kampanji. Dakle, to je s jedne strane pitanje to jednakosti i egalitarizma koji implicira u sebi i tendenciju koja je sada na djelu da se Europska unija umjesto početnog ideala zajednice potpuno slobodnih i samostalnih naroda koji čuvaju svoje posebne nacionalne i kulturne samobitnosti i koje se ujedinjuju odozdo putem svojih interesa, dakle, ova priča implicira tendenciju protiv koje smo rezolutno da se Europska unija pretvori u naddržavnu strukturu, dakle, federalnog tipa s problematičnim ustanovama na svim razinama bez bilo kakvog demokratskog legitimiteta. Ovo što gospodin Matić priča, što je samo jedan od primjera mogućih oblika rješavanja mirovinskog sustava apsolutno nema nikakve veze s Europskom unijom i ukoliko je to vrijedno zalaganja u hrvatskoj politici, to se može ili ne može ostvariti neovisno o priči o Europskoj uniji.

Kad govorimo o uvođenju nekih zajedničkih stvari poput mirovina i slično, tu je i euro. Treba li Hrvatska uvesti euro?

ZLATKO HASANBEGOVIĆ: Mi smo načelno protiv uvođenja eura zbog iskustava pojedinih zemalja s uvođenjem eura. Drugo, s pitanjem, naravno riječ je o monetarnoj uniji, ali s pitanjem suvereniteta i očuvanja suvereniteta na svim razinama no ključno pitanje hrvatskog gospodarstva nije vezano uz uvođenje ili neuvođenje eura imamo primjer uspješnih zemalja koje nisu uvele euro. Spomenut ću Češku, dakle, temeljni gospodarski problem je zapravo nedostatak autentičnog tržišta, dakle, mi imamo ovdje hibridni model proizašao iz jugoslavenske komunističke baštine. Dakle, imamo državni kapitalizam s jedne strane i koruptivnu djelatnost s druge strane. Dakle, demontaža te jugoslavenske komunističke baštine, izgradnja autentičnog gospodarskog sustava, dakle, s jednakim pravima za sve na tržištu naš je temeljni problem. Zato su potrebne korjenite reforme, zato je potrebno prekinuti ovaj društveni 'status quo' koje održava politička klasa kakvu imamo u hrvatskoj državi i zapravo, gospodin Matić je spomenuo da je Hrvatska neuspjela država, Hrvatska jest država, mogu se složiti da model upravo i društveni i politički koji ovdje egzistira je na neki način nedovršen izvor svih naših problema, ali tražiti rješenje za to u briselskoj arkadi je zapravo širenje iluzija. Dakle, ovdje kao da govorimo o zrakopraznom prostoru. Kao da govorimo o Hrvatskoj kao problematičnoj državi i onda tražimo da će rješenje doći iz Bruxellesa unatoč notornim činjenicama da se Europska unija nalazi u teškoj strukturnoj krizi. Stara politička klasa se raspada u svim zemljama, dakle, imamo probleme od Njemačke, od Italije, dakle u svim zemljama, dakle, imamo jedan bespovratni proces prestanka egzistencije Europske unije u ovom obliku i zapravo potrebno je jasno reći izvor svih naših problema se, naravno, nalazi ovdje i nema tog briselskog čarobnog štapića koji ih može riješiti.

PREDRAG FRED MATIĆ: Pitali ste za euro, a priča ovdje daleko, ja sam mislio da će biti ovo malo življe, malo kraće rasprave, dijalozi međusobni, dakle, euro da, ali kada dođe vrijeme. Znači više od polovine zemalja je uvelo već euro, ovi drugi nisu uveli, prema tome nitko nas ne tjera da uvedemo sutra euro. Uvest ćemo ga kada naše gospodarstvo, kada sva situacija bude prikladna za to da se uvede. Znate kada potpisujete neke ugovore, onda se tih ugovora treba i držati. Ja sam bio u arapskim zemljama gdje se, ugovori nisu ni potrebni, tamo se ljudi drže riječi, međutim, mi živimo na zapadu pa je potrebno potpisati ugovor. Naša zemlja je potpisala ugovor. Bilo bi jako licemjerno da se tog ugovora ne pridržava. Ali nitko nas ne tjera da euro uvedemo sutra iako treba podsjetiti da mi imamo našu valutu koja je izravno vezana uz euro i balansira u proteklih dvadesetak godina uz tek nekoliko postotaka gore ili dolje, više ovisno o turističkoj sezoni nego o bilo čemu drugom. Prema tome, nitko nas ne tjera da sutra ujutro uvedemo euro, ali ako smo prihvatili europske standarde i upravo je to ono o čemu bih ja želio govoriti, znači, o europskim standardima. Možda jednu rečenicu kad kažem 'mi smo neuspješna država' govorim još jedanput probali smo – ne ide. Trideset godina vrtimo se u krug. Naše su teme, znate i sami, nadam se da nećemo sad pokrenuti, ali ustaše, partizani, ovo-ono, dok drugi svijet ode, mi tapkamo i dalje u 20. stoljeću, e to bih ja htio, to mene motivira da nam Europa može donijeti.

Treba li onda dati, na neki način, Europskoj uniji više ovlasti? Recimo u Rijeci je bio skup SDP-ov gdje je SDP-ove članove i simpatizere pozdravio gospodin Timmermans, potpredsjednik Europske komisije. U tom govoru on je čak najavio uvođenje zajedničkog europskog poreza od 18 posto na kapitalnu dobit. Treba li davati Europskoj uniji te neke, kao u Americi, federalne ovlasti?

PREDRAG FRED MATIĆ: Naš narod ima poslovicu koja kaže 'O tom, potom', dakle, polako. Ima vremena. Nitko nas ne forsira na ništa. Europska unije postoji već dugi niz godina. Ništa nije doneseno preko noći. Naravno, teško je, to isto treba priznati, 28 zemalja ili 27 zemalja, kako uzmete, teško je stvari uskladiti. Dok se to sve ne uskladi i dok sve države ne pronađu, znači, to je ipak jedna interesna zajednica, nismo mi tamo došli da s njima sklapamo bratstvo i jedinstvo, to je interesna zajednica u kojoj jedna država kao Hrvatska, nikad neću reći mala država, ali država s malim brojem stanovnika ne osobito površinom velika traži svoje mjesto pod suncem i mora ga naći. Sve stvari, znate, moj moto u ovom izbornom ciklusu je ravnopravni, ali ja kažem 'gledajte sve što Angela Merkel želi Njemačkoj i sve što Macrone želi Francuskoj to ja želim Hrvatskoj ni manje, ni više', ja mislim da je to fer i rekao sam na početku pet godina žestoko ću se zalagati za Hrvatsku u Europskoj uniji, ali isto tako na koncu mandata ću reći 'ljudi, ovo ide u dobrom smjeru' ili 'ljudi, bježimo mi odavde' jer imamo neka negativna iskustva u zadnjih stoljeće i pol življenja u nekim zajednicama, ali uvijek treba pružiti šansu. Idemo prvo pružiti šansu, lako je to sve napustiti. 

ZLATKO HASANBEGOVIĆ: Nije nam potrebno pet godina sjedenja u Europskom parlamentu da bi spoznali sve probleme koji danas egzistiraju, dakle ne treba stvari idealizirati. Mi imamo činjenicu, vraćam se na početak, teške institucionalne krize, dakle, na ovim izborima u kontekstu svih zemalja Europske unije lome se dva potpuno suprotstavljena koncepta. Jedan koji zastupaju, nazvao sam ih, 'spitzen tutori', dakle socijalisti i tzv. pučani koji imaju svoje ekspoziture u hrvatskoj državi i, s druge strane, različito artikulirani pokreti otpora i odgovori naroda na politiku otuđenih briselskih elita, ovdje spomenuta dosjetka o tzv. ustašama i partizanima, koliko sam pratio medije, upravo je 'spitzen tutor' SDP-a, koji je doveden baš u Rijeku, ni manje, ni više, upravo spominjao omiljene teme, dakle, spominjao je izrijekom partizane, antifašističku baštinu i slično. Drugim riječima i on nije lišen, dakle, te priče koja nije priča o prošlosti, nego je to priča o sadašnjosti i budućnosti, temeljnim vrijednostima na neki način. Imali smo drugog 'spitzen tutora' HDZ-a u Ciboni koji je u jednom trenutku, budući da se odvijao taj događaj odvijao na dan blajburške komemoracije, vjerojatno nije uopće čuo ništa s tim u vezi rekao je 'eto da Hrvati danas obilježavaju uspomenu na žrtve rata u Hrvatskoj'. Vjerojatno mu je netko na brzinu od HDZ-ovaca dometnuo, je li, da se tu vjerojatno radi, podmetnuo, o žrtvama u ovom ratu pa je on to rekao. Dakle, treba jasno secirati stvari. Mi imamo institucionalnu krizu i imamo zapravo tri tendencije. To se često naziva 'Europom više brzina'. Imamo tendenciju koja je utjelovljena u osovini Macrone-Merkel, dakle, hegemonijalna jezgra koja bi bila jedna nadstruktura, imamo zemlje srednje, istočne Europe, snažnog identiteta koje se suprotstavljaju briselskom molohu i imamo ovaj pojas nedovršeni na jugoistoku. Hrvatskoj su tutori ove politike, gospođa Merkel, namijenila ulogu svojevrsnoga predziđa ili slijepoga crijeva upravo vezano uz taj prostor jugoistoka, prostora nedovršenih konflikata

Migrantska kriza. Mi smo prva zemlja na toj balkanskoj ruti. Migrantska kriza iz godine u godinu ne prestaje. 

ZLATKO HASANBEGOVIĆ: To je temeljni problem našeg vremena i tu treba biti jasan. Migracije postoje otkad postoji i ljudski rod. Ovdje je riječ o masovnim ilegalnim masovnim migracijama koje imaju obilježja seobe naroda, zapravo, izmjene stanovništva i neke vrste društvenog inženjeringa. Dakle, upravo prema odnosu prema tim migracijama vidimo politiku dvostrukih mjerila. Imamo s jedne strane one države i narode koje su se, kako bi rekao duhovni utemeljitelj stranke gospodina Matića, Josip Broz, dakle, 'koji se drže zakona kao pijan plota' u krajnjoj liniji i Lisabonskog sporazuma koji štite i vrijednosti Europske unije i svojih zemalja na svaki način onemogućavaju, čuvaju svoje granice i ilegalnu migraciju, s druge strane imamo gospođu Merkel koja je izazvala jednu od najtežih kriza pozivom milijuna migranata, što je imalo elemente društvenog potresa, ne na način da ukoliko Njemačka industrijska komora ili stanoviti kvazi lijevi društveni krugovi smatraju da treba transferirati stanovništvo, to nije učinjeno na način da se pošalju transportni zrakoplovi na odredište i transferira stanovništvo, već na način da je došlo do poremećaja koji je imao svoj klimaks upravo 2015. godine sa svim poznatim događajima. Hrvatska, naravno, problem migracija treba rješavati s uzrokom migracija, dakle, to je stvar koja prelazi okvire hrvatske države, međunarodni poredak...

Onda nam opet treba Europska unija. Zar nam nije bolje onda u Europskoj uniji da nam rješava migraciju?

ZLATKO HASANBEGOVIĆ: Dakle, Europska unije se mora pridržavati svojih vrijednosti i ono što je bitno imamo ovaj sporazum, dakle, ono što je nezakonito ne može postati zakonito. Ono što je anomalija i poremećaj ne može postati poželjan proces. To je upravo i pozadina Marakeškog sporazuma. 

Gospodine Matiću, treba li Hrvatska pustiti migrante, staviti bodljikavu žicu ili...?

PREDRAG FRED MATIĆ: Dobro da ste me podsjetili već sam zaboravio koje je bilo pitanje. Ja ću ovdje izgleda biti samo kulisa, bar, možda mi je to kompliment da sam kao Jelena Glišić, pa ono malo, dakle, evo nalazimo se u hotelu Laguna u kojem je moja malenkost za vrijeme progonstva proveo šest godina pa mogu reći i da sam i ja na neki način bio migrant. Migrant doduše u svojoj vlastitoj zemlji, ali sam bio prognan i potpuno razumijem ljude koji traže svoju sreću negdje drugdje zbog toga što ne mogu to u svome kraju. Dakle, vrlo je slično. Migracije kao što i kaže kolega Hasanbegović su naravno, od pamtivijeka postoje. Naravno, danas u doba interneta vi informaciju dobivate trenutno pa nam se čini da su to milijuni i milijarde ljudi koji migriraju. Migriralo se oduvijek, i šezdesetih godina su Hrvati migrirali, Turci su migrirali, ali tada to nije bilo  tako interesantno. Znači, što treba reći? Radi se o ljudima i prema ljudima treba postupiti ljudski. Naša vlada je to 2015. pokazala kada je 750.000 ljudi prošlo kroz Hrvatsku, da nijedan građanin Hrvatske to nije ni na koji način osjetio. Osjetila je to hrvatska policija, djelatnici Crvenog križa i svi drugi koji su na tome radili. Prema tome mi ćemo se znati, vjerojatno i ovoga puta tome oduprijeti, odnosno, postupiti onako kako treba. Možda ne kao naša sadašnja vlast koja tjera policajce da tuče i da otima dokumente tim jadnim ljudima koji uglavnom ništa od Hrvatske ne traže, ne očekuju. Njihova sreća, njihov put je na zapad. Mi se tu trebamo ponašati, prije svega, ljudski i mislim da je kroz tu riječ sve obrazloženo vezano uz migraciju.

Jedno od glavnih uzroka nestabilnosti u Europskoj uniji je i proširenje. Treba li Hrvatska Srbiji pružiti ruku da uđe lakše u Europsku uniju ili je treba blokirati kao što su nas Slovenci i Nizozemci?

PREDRAG FRED MATIĆ: Ponovno bih počeo s onom prošlom rečenicom koju sam rekao. Treba postupiti ljudski. Hrvatska ima svoje interese. Nama je u interesu da krajnja granica Europske unije ne budu naše granice koje su najduže u Europskoj uniji nego da budu što dalje od nas, hvala Bogu, što bliže tamo Grčkoj i da obuhvate i njih. Srbiji treba pružiti priliku. Mi njima trebamo pomoći, ali isto tako mi imamo stvari koje od njih tražimo, za koji nam oni trebaju dati odgovore. Odgovori mogu biti pozitivni ili negativni primjerice imali smo rat. Iza tog rata su ostale posljedice, najveća posljedica pitanje nestalih osoba, poslije toga pitanje minskih polja, pitanje granica, pitanje povrata kulturnog blaga. Sve to od Srbije treba tražiti, oni nam trebaju pošteno odgovoriti i dokazati imaju li oni te podatke te dokaze ili nemaju i na taj način mi trebamo postupiti i prema njima. Sigurno da ne trebamo biti sitničavi kao što su prema nama bili Slovenci, ali u konačnici gospodo iz Srbije, gospodo iz Crne Gore, iz Bosne i Hercegovine imate sve pristupne ugovore, ispunite uvjete koje ti ugovori traže i dobrodošli u Europsku uniju. 

ZLATKO HASANBEGOVIĆ: Mislim da je ovdje riječ o hipotetskoj situaciji, dakle, naglasak je postavljen na pitanje koje je potpuno promašeno i u ovom trenutku nije na dnevnom redu. Dakle, mi uopće ne raspravljamo o proširenju već u ovom trenutku se raspravlja uopće o sudbini i smjeru Europske unije. Naravno, postoje pravila koja se trebaju ispuniti, ali svi ključni akteri su jasno rekli da najmanje do 2025. i kasnije uopće nije na dnevnom redu proširenje, a s druge strane mi ovdje raspravljamo o hrvatskom postavljanju prema srpskom ulasku u Europsku uniju bez da znamo želi li uopće srpski narod ući u Europsku uniju, želi li se biti ispostava nekih izvaneuropskih središta i slično. Nama je u fokusu, iz naših nacionalnih i državnih razloga u prvom redu pitanje Bosne i Hercegovine. Dakle, tamo živi hrvatski narod i prvorazredni je interes hrvatske države da se Bosna i Hercegovina, ako treba i pod posebnim uvjetima, nađe u onome sklopu u kojem se nalazi i hrvatska država. Konkretno ako hoćete i u pitanju migracija vraćamo se, dakle, potpuno je jasno da ovaj najnoviji migrantski val, koji je doveo ne samo, ovdje se govori hrvatska policija nekoga zlostavlja i oduzima, ne znam na temelju, možemo, hrvatska policija mučenički vrši, u teškim uvjetima svoju ustavnu dužnost. Različiti NGO (nevladine udruge, op.a.) prodavači magle ili ljevičarski tabloidi na zapadu govore o nekakvim sustavnim zlostavljanjima. Mi zapravo o tome nemamo nikakve dokazive činjenice. Dakle, Hrvatska se našla na migrantskoj ruti koja je vješto preusmjerena i utjecajem, dakle, i srpske državne politike prema Bosni i Hercegovini i taj konkretan val se ne može zaustaviti na rijeci Uni. Dakle, potpuno je jasno da je najmanje što treba sad inzistirati da se jasno osiguraju, zatvore i obrane istočne granice Bosne i Hercegovine, ako hoćete, na rijeci Drini prema Crnoj Gori, a kome to nije u interesu, tko sve destabilizira taj prostor vezano uz osovinu Banja Luka – Beograd, ako hoćete, i Moskva, to je više nego jasno i to je jedina vizura iz koje se treba, iz hrvatskog državnog i nacionalnog interesa gledati na tu problematiku.

Nećemo o proširenju. Hajdemo o smanjivanju Europske unije. Kažnjava li Europska unija Veliku Britaniju svojim odugovlačenjem Brexita?

ZLATKO HASANBEGOVIĆ: Dakle, ja sam rekao u nekoliko intervjua i to je taj problem što ta briselska neizabrana oligarhija i birokracija pretvara Europsku uniju u tvorevinu koja sve više liči na Titovu Jugoslaviju i Sovjetski savez. Na koji način? Dakle, tvorevine u kojima se vi nađete spletom povijesnih okolnosti, nominalno možete u svakom trenutku izaći, ali kada pokušate voljom vlastitog naroda to učiniti vidi se zapravo da je to nemoguć proces pa se postavlja pitanje je li raspuštanje ili nestanak takve tvorevine jedini način da iz nje izađete kada narod to procijeni u jednom trenutku i zapravo to je tema koja je ključna i o tome treba raspravljati, a to je budućnost Europske unije i institucionalni okvir u kojem će se ona dalje razvijati. 

Kako bi onda Hrvatska sutra izašla kad Velika Britanija ne može tako lako izaći?

PREDRAG FRED MATIĆ: Zašto ne može? Postoje pravila, postoje ugovori prema kojima se ulazi u Europsku uniju. Postoje pravila, postoje ugovori prema kojima se izlazi. Odluka britanskih građana je da izađu iz Europske unije, a da li je to dobar potez ili ne, on se sigurno neće rezultirati sutra ili prekosutra, nego kroz nekoliko godina, pa ćemo vidjeti. Nije isključeno da će oni na kraju možda i odustati od svega toga, ali gledajte to su njihove slatke brige. Hrvatska kad to potpisuje, Hrvatska je imala pravo izaći i iz one prošle zajednice pa je izašla, na žalost, ne na lak način, s puno žrtava, ali postoje načini. Dobrovoljno smo ušli, svojom voljom možemo i izaći. Mislim da sada još nije trenutak da bi govorili o bilo kakvom izlasku. Mi smo friški član ove jedne velike obitelji Europske unije u kojoj Hrvatska ima, na žalost, posljednji smo, pretposljednji ili posljednji po svim parametrima i prema tome kada smo na dnu mi možemo ići samo prema gore i nadamo se. Ja živo vjerujem da će nama Europska unija donijeti sve ono dobro što nam, na žalost, domaća politika za ovih tridesetak godina nije donijela.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.