DIREKTNO DOZNAJE Davor Ivo Stier sigurno odlazi u Vatikan, unatoč Milanovićevom nezadovoljstvu, ali što je s Washingtonom, Londonom i Parizom?

Prethodno je Pelicarić razriješen dužnosti hrvatskog veleposlanika u Vatikanu, na kojoj je bio od siječnja 2016. Dakle, Hrvatska trenutačno nema veleposlanika pri Svetoj Stolici, što je posljedica zastoja u dogovaranju o diplomatsko-konzularnim predstavnicima između predsjednika Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, piše Novi list.

Oni su o toj temi posljednji put razgovarali još krajem studenog, nakon što je održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Tom prilikom je predsjednik Vlade upoznao Milanovića s prijedlogom za imenovanje 12 veleposlanika i konzula, budući da je aktualnima završio četverogodišnji mandat. Pelicarić je, primjerice, u Vatikanu bio pet godina. No, predsjednik Republike nije se tada složio s popisom koji mu je prezentirao Plenković, tražio je da se njemu prepusti da predloži polovicu hrvatskih veleposlanika, odnosno konzula.

Foto: Screenshot Radio Vatikan

Načelo 'fifty-fifty' (pola-pola)

S obzirom da Ustav definira da predsjednik Republike i Vlada ''surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike'' te da predsjednik, na prijedlog Vlade, donosi odluku o postavljanju i opozivu šefova diplomatskih misija, stav je Pantovčaka da Milanović kod imenovanja ima pravo na 50 posto ''svojih'' veleposlanika i konzula. Na osnovi načela ''fifty – fifty'' uglavnom su djelovali i bivši predsjednici i premijeri, podsjeća Novi list.

No, Plenković još, čini se, nije na to pristao. Nakon što je Milanović odbio premijerov popis na kojem su, između ostalih, Davor Ivo Stier, kandidat upravo za veleposlanika u Vatikanu i Miro Kovač, kandidat za Pariz, njih dvojica nisu više komunicirala o ovoj temi.

Foto: Davor Ivo Stier

U međuvremenu se pojavila potreba za imenovanje još 26 veleposlanika i konzula, pa ih je ukupan broj narastao na 38. Cijeli taj postupak, međutim, stoji i to ne zbog spora u vezi s izborom predsjednika Vrhovnog suda, koji je tek nedavno izbio.

Foto: Miro Kovač

Da se između Pantovčaka i Banskih dvora očito vodi ''rat'' oko imenovanja novih veleposlanika, javno je potvrdio i zastupnik Domovinskog pokreta Zlatko Hasanbegović čak je posumnjao da je u pozadini sukoba Milanovića i Plenkovića oko Vrhovnog suda ''druga trgovina''.

Govoreći na N1 televiziji, o izboru za predsjednika Vrhovnoga suda, Hasanbegović jasno izjavio:

''U pozadini se sad događa druga trgovina. Milanović će se vratiti na proceduru kad se dovrši trgovina s veleposlaničkim mjestima – vi meni predsjednika Vrhvnog suda, ja vama pet ili šest veleposlaničkih mjesta. Siguran sam da postoji konsenzus", kazao je.

Foto: Zlatko Hasanbegović

Ni predsjednik, a ni premijer nisu demantirali Hasanbegovićeve tvrdnje.

Davor Ivo Stier trenutačno je saborski zastupnik, a Miro Kovač danas ne obnaša nikakvu državnu dužnost, već je kao bivši zastupnik prvih šest mjeseci po isteku mandata primao punu plaću, no sada je već na pola tog iznosa.

Milanović ne želi 'propale političare' u Vatikanu

Predsjednik Milanović u petak se dotaknuo ove važne teme, jer, podsjetimo, upražnjeno mjesto pri Svetoj Stolici nije nevažna dužnost; dapače, upravo suprotno. No, Milanović nije zadovoljan Plenkovićevom željom da u Vatikan ode upravo Stier te je stoga izjavio: ''Nisam pobornik da se propali političari do iduće šanse šalju na veleposlanička mjesta, ali na kraju ću to potpisati ako premijer to želi".

Pritom je, govoreći o diplomatskim pozicijama, ponovio i sljedeće:

"To nije bilo ni na stolu. Smatrao sam da je to posao koji mogu obaviti i naši suradnici. Pristao sam, a onda je premijer ponudio cijelu listu. Ne želim preuzeti punu odgovornost za neke prijedloge koji dolaze od premijera. Ako nešto i potpišem, ne želim voditi nikakav rat, ali da se zna tko iza koga stoji. Postoje ljudi koje ne bih slao za veleposlanike, neka se zna tko stoji iza tih ljudi, ja ću to potpisati. Kandidata nemam, ne znam čime raspolažem, ali stat ću iza nekih ljudi, to su pretežno ljudi iz službi koji već rade, vodit ću računa da to ne budu isluženi političari".

No, Vatikan nije jedino mjesto nesuglasica između predsjednika i premijera.

Stoga podsjetimo koja su sve slobodna veleposlanička mjesta u ovome trenutku. 

Pariz, Francuska

Dosadašnji veleposlanik, Filip Vučak, nakon teške je bolesti preminuo sredinom siječnja.

Foto: Filip Vučak

Ne treba posebno ni naglašavati da je Francuska iznimno važna kao jedna od ključnih država EU, uz Njemačku (u Njemačkoj je veleposlanik Gordan Bakota na početku mandata), a valja znati da je na stolu pitanje nabave vojnih aviona.

Uostalom, sam premijer Plenković i njegov šef kabineta Zvonimir Frka Petešić bili su i sami svojevremeno diplomati u Francuskoj i imaju brojne veze. 

Govorilo se o tome da bi Miro Kovač, koji je pariški doktorand, mogao otići u Pariz, ali, Kovača uglavnom svrstavaju u ''desno suverenističko'' krilo HDZ, a Francuska pak ima liberalnu administraciju i moguće je, spekulira se u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, da njegov izbor ne bi bio najbolje primljen u zemlji primateljici. 

Washington, SAD; London, Velika Britanija

Uspješan mandat Pjera Šimunovića u Washingtonu također uskoro istječe, a nagađa se da bi on mogao izravno iz Washingtona prijeći u London, u kojemu istječe mandat Igoru Pokazu, koji je ugovorni diplomat, iako je karijeru započeo u MVP, ali je dio karijere radio u poslovnom sektoru. 

Foto: Pjer Šimunović

Foto: Igor Pokaz

Stier je iznimno utjecajan u katoličkim krugovima

Jedino što se smatra posve sigurnim je imenovanje Davora Ive Stiera veleposlanikom u Vatikanu. Naime, Stier, unatoč političkim razlikama, uživa povjerenje premijera Plenkovića i njihovi su vanjskopolitički pogledi vrlo kompatibilni. Stier je uvjereni euro-atlantist, kao i Plenković, izrazito utjecajan u katoličkim krugovima, i onima laičkim i kad je u pitanju crkvena hijerarhija.

Smatra se da je utjecaj Hrvatske u Vatikanu nešto manji pod papom Franjom, nego što je bio pod Ivanom Pavlom II, ili Benediktom XVI, a upravo zajednički argentinski background Stiera i sadašnjega pape, ali i činjenica da papa vrlo dobro poznaje Stierovu majku, koja je bila profesorica na Katoličkom sveučilištu u Argentini, otvara Stieru mnoga vatikanska vrata. 

I predsjednik Milanović, iako ne skriva napetosti prema Stieru, ima interesa da on što prije ode put Rima, jer tako dugo dok Stier ne dobije vjerodajnice, u Vatikanu sjedi, sada već na početku šeste godine mandata, spomenuti Neven Pelicarić, koji je već prošloga ljeta ''zaključivao'' dobar diplomatski mandat u Vatikanu. Pelicarić je već nominiran za savjetnika Predsjednika za vanjsku politiku, a očito je da je na Pantovčaku itekako potreban dobar diplomatski savjetnik.

U igri i dugogodišnji diplomat Vladimir Drobnjak

Nadalje, nagađa se da bi u Washington umjesto Pjera Šimunovića trebao otići premijerov savjetnik za vanjsku politiku, Vladimir Drobnjak.

Podsjetimo, Drobnjak je bio uspješan veleposlanik u UN, a prije toga veleposlanik pri EU i glavni pregovarač u pristupnim pregovorima.

Zanimljivo je da i Drobnjak, kao i Šimunović, kojega je Milanovićeva vlada imenovala veleposlanikom u Izraelu, koji je za predsjednicu Kolindu Grabar- Kitarović obavljao posao kontrole obavještajnog sustava, uživa povjerenje i Plenkovića i Milanovića.

Foto: Vladimir Drobnjak

A isto to vrijedi i za Pokaza, kojega je Milanovićeva vlada s mjesta veleposlanika pri EU poslala za veleposlanika u Moskvi.

Finska, Kanada, Njemačka, Crna Gora, BiH...

Također, mandat istječe i Mariu Nobilu u NATO-u, a na tom će mjestu predsjednik Milanović svakako htjeti imati svog čovjeka, jer obrana je u njegovim ovlastima.

Istječe mandat i Jošku Buljeviću u Finskoj, Veselku Grubišiću u Crnoj Gori, a otvoreni su svi konzulati u BiH, u Njemačkoj i u Americi te veleposlanstvo u Kanadi, gdje je trenutačno Zorica Matković, bivša glavna tajnica Vlade. 

Egipat, Maroko, Indija

I u ove tri velike države istječe mandat sadašnjim veleposlanicima.

Tomislav Bošnjak trebao bi napustiti Kairo; Jasna Mileta Rabat, a Petar Ljubičić New Delhi.

U svakom slučaju, između dva se brda odvija velika kadrovska križaljka za prestižna, ugledna, ali i unosna veleposlanička mjesta na najvažnijim svjetskim destinacijama koje itekako kreiraju globalnu, a samim time i hrvatsku vanjsku politiku.