Nedjeljom u dva

Đikić: Ni jedna zemlja nema ovoliko plagijatora u vladi kao Hrvatska

Autor

Direktno.hr

Ivan Đikić ugledni hrvatski znanstvenik i član Europske akademije znanosti gostuje u emisiji Aleksanda Stankovića 'Nedjeljom u 2', gdje govori o o svom znanstvenom radu i životu u Kaliforniji te što ga smeta u Hrvatskoj.

14.05.2017. u 14:24
Ispiši članak

''Za početak idemo zaključiti da ima nade za naš obrazovni sistem'', rekao je Đikić.

Na Stankovićev upit zašto se bavi znanošću, Đikić je odgovorio da je ''znanost nakreativnija profesija u kojoj se netko može naći i raditi jer je puna slobode'', dodajući: "Ona je moj hobi i posao".

Ispričao je svoj početak obrazovanja, kada je, kako kaže, naučio važnu životnu lekciju. Naime, pošto nije bio napisao zadaću , prepisao ju je od kolege što je njegova učiteljica otkrila te mu je zaključila jedinicu na polugodištu. Tada mu je poručila kako je njegovo neznanje veće od tuđeg znanja, što je lekcija koja mu je ostala za cijeli život.

Prisjetio i svojih dana rada u SAD-u: "U znanosti ima puno teških trenutaka", kazao je Đikić. Devedesetih je u New Yorku tri godine radio na biološkom projektu, a rezultata nije bilo.

Više je puta razmišljao da se vrati natrag u medicinu. Izdražao je krizu i uspio. Kazao je kako je znatiželjan, ispunjen i sretan - energiju crpi iz rada, obitelji i prijatelja, a spava samo dva do tri sata dnevno. Trenutno vodi dva laboratorija (Frankfurt i San Francisco) s 250 ljudi.

"Ja kao lider radim svoj posao, svatko u mome timu ima svoju odgovornost, a kritično razmišljanje nije svađanje - nego put da se dođe do boljeg rješenja", rekao je. "Svakodnevno sam podvrgnut kritičkom razmišljanju i kroz tu kritiku pronalazimo rješenje. Kritično razmišljanje je dobrodošlo i kroz kritiku dolazimo zajedno do boljih rješenja", poručio je.

U San Francisco se nakon Švedske i Njemačke preselio kako kako bi djeci priuštio novo životno iskustvo. Njegove tri kćerke pohađaju javnu školu. Tamošnje škole, dodao je - djeci daju bazično znanje, a onda im daju slobodu da se bave onim što ih najviše interesira. "Škole su preslika društva" , kazao je. U rad s mladima uživa. Smatra kako djeca koja sebe ne ostvare do 25 godine - izgube svoje talente. 

Kaže kako škole preslikavaju sliku društva te je opisao škole u zemljama u kojima je živio. Švedskoj, Njemačkoj i SAD-u.

"Švedske škole su jako otvorene. Nemaju ocjene, socijalno su ujednačeni i kultura je bitna. U  Njemačkoj je društvo strukturirano i praktično što se prezentira kroz škole. Djeca imaju jako strog tempo i  jako su zahtjevniji. Puno su zahtjevnije nego američke škole", poručio je Đikić.

Dodao je kako se u SAD-u daje 40 posto vremena za razvoj talenata svakog učenika.

Tvrdi kako će djeca koja se ne ostvare do svoje 25 godine ili najkasnije do 30-e izgubiti najveći dio svojih talenata. Kaže kako je njegov prvenstveni angažman motivacija mladih od Splita nadalje.

Đikić je kazao kako ga je zgrozio podatak da je Hrvatska u zadnjih 10 godina izgubila 68 tisuća djece u osnovnim školama (za 17 njih posto razlog je iseljavanje roditelja). "Obrazovanje i znanost moraju biti depolitizirani. Obrazovanje djece ne smije biti igračka političara", kazao je Đikić koji je pozvao premijera, Vladu i sve politčke stranke da na tome porade.  

"U Kurilkularnoj refomi ima jako dobrih rješenja, iako nije idealna. Na njoj je radilo 500 stručnjaka uz puno entuzijazma i barem bi se to trebalo cijeniti. "Na to politka ne smije pljunuti bez razmišljanja. Trebaju naći novo rješenje, a ne da mi dvije godine čekamo, a reformu će opet raditi - političari". "Obrazovni okvir mora omogućiti djeci da čitaju. Ako netko pročita jednu Marulićevu knjigu i u njoj uživa, više će rezultata imati nego da pročita njih 10 na silu", kazao je. Dodao je da bi problem kurikularne reforme stručnjaci riješili za dva mjeseca, pod uvjetom da se politika makne. Dodao je da se malo razočarao u premijera Plenkovića jer u obrazovanju nije pokazao proeuropski standard.

Na pitanje kontaktiraju li ga hrvatski znanstvenici kaže kako ga kontaktiraju ali i kako mladi više ne vide budućnost u Hrvatskoj.

"Prije desetak godina kada su me kontaktirali, pitali bi mogu li raditi sa mnom kako bi stekli iskustvo i dobili preporuku kako bi mogli raditi u Hrvatskoj. Danas traže isto kako bi mogli ostati raditi vani", poručio je Đikić i dodao kako su statistički podaci o iseljavanju u Hrvatskoj strašni.

Kaže kako smo izgubili 17 posto djece u Hrvatskoj zbog iseljavanja njihovih roditelja.

Na pitanje što napraviti u školstvu, a da je bezbolno, kaže kako trebamo najprije jednu širu sliku.

"Trebamo dati 30 posto učenicima da se angažiraju i razvijaju sebe i tu ćemo shvatiti da je obrazovanje zabavno. U Hrvatskoj su mladi i obrazovni sustav politički poligon ideologija. Moj jedini apel premijeru i oporbenim strankama je da prihvate da obrazovanje i znanost moraju biti depolitizirani. Dolaze ministri i smjenjuju se, njihova jedina uloga je politikantstvo.
Bilo je nekoliko ministara koji su znali što rade, ali su brzo smijenjeni", poručio je Đikić.

Od bivših ministar cijeni ministre Kraljevića, Fuchsa i Kostovića te ministricu Vokić koja je došla iz školstva i radila na tome da se djeca bolje obrazuju.

Žalosna je realnost u Hrvatskoj da se ono što naprave profesori i učitelji odbacuje zbog politike. Obrazovni sustav treba biti okvir koji djeci i učiteljima nudi mogućnost da puno čitaju.

"Promjena će doći kada se politika makne od obrazovanja, i kada stranke odluče da se u doobrazovanje neće imenovati političari nego stručnjaci. Kada bi se politika maknula, stručnjaci bi se dogovorili za dva mjeseca", poručio je.

''Jako me razočaralo ponašanje premijera Plenkovića. U znanost i obrazovanje koji je uveo politiku umjesto da je slijedio primjer Angele Merkel koja to nije napravila.

U emisiji je govorio "relativizaciji znanosti u Hrvatskoj" i plagiranju, prema kojemu ima nultu toleranciju. "Hrvatska ima najgoru statistiku u Europi - po broju dokazanih plagijatora u vlasti", kazao je. Premijeru Plenkoviću zamjera što je o njemu govorio neistine - "da je osobno slao mailove oporbi i da je nečiji 'eksternaizirani savjetnik'". Zamjera i rektoru Sveučlišta u Splitu koji ga je lažno optužio za sukob interesa, a štitio je "ministra koji je vlastitim projektima dodijelio sredstva iz vlastitog proračuna".

Vezano za aferu oko plagiranja s ministrom Barišićem, kaže kako je rekao Plenkoviću kako ne postoji tolerancija na plagiranje te kako on samo brani znanstvenu čestitost. "Tjedan dana nakon toga stigla je odluka kako je Barišić i službeno nastavio plagijat. Nema veze je li fusnota ili nešto više, i dalje je plagijat. Moralno je da se podnese ostavka. To nije samo problem Hrvatske, takva situacija je bila i u Njemačkoj ministri su zbog odgovornosti i društvenog pritiska podnijeli ostavu. Tu sam od Andreja Plenkovića očekivao stav Angele Merkel do kojega nije došlo", poručio je Đikić.

Dodao je i kako imamo najgoru statistiku što se tiče broja dokazanih plagijatora u vladi, kakvu nema niti jedna zemlja.

Od bakterija koje imaju najbolju 'inteligenciju' prilagodbe, smatra Đikić - ljudi i društvo mogu puno učiti. "Ljudski rod je najinteligentniji, ali smo sami sebi postali najveći neprijatelji. Mi svojom ignorancijom i arogancijom dovodimo sami sebe u opasnost", kazao je Đikić te poručio: "I pad može dovesti do pobjede, ako se napravi bolje rješenje". Također je kazao kako je primjetio da su ljudi u Hrvatskoj okrenuti materijalnom, a previše 'dokoličare'. Složio se s tvrdnjom Gorana Milića u prošlotjednoj emisiji kako ljudi ne bi trebali živjeti za starost svoje djece. "Djeci ne trebaju privatne škole i skupe večere. Najveće bogatstvo koje djeca trebaju je vrijeme, da boravimo s njima maksimalno koliko možemo", poručio je.

 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.