SKANDAL U SUKOŠANU

DHMZ došao pojasniti postavljanje radara za motrenje vremena, lokalci ih gotovo istukli, a potom je načelnik najavio referendum!

Autor

Lani je objavljeno da se Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) konačno upustio u hvalevrijedan projekt METMONIC. Radi se o projektu koji se u cijelosti financira iz fondova EU i koji za cilj ima modernizaciju meteorološke motriteljske mreže u RH, odnosno osigurati da 100 posto teritorija Hrvatske bude pokriveno redovitim praćenjem i procjenom utjecaja klimatskih promjena.

17.04.2018. u 08:50
Ispiši članak

Osiguranim novcem zamijenili bi se dotrajali meteorološki radari u unutrašnjosti zemlje, a nabavila bi se tri potpuno nova za područje Jadrana. Tako se planiraju postaviti meteo radari u Istri, kod Zadra na Debeljaku i jedan najvjerojatnije na Pelješcu na lokaciji Rota. Realizacijom ovog projekta konačno bi čitava hrvatska obala i otoci bili pokriveni kontinuiranim radarskim mjerenjima.

Projekt je službeno krenuo u listopadu prošle godine i činilo se da uskoro stiže vrijeme kada će Dalmacija prestati biti jedini preostali dio današnje Europske unije koji nije pokriven mjerenjima meteoroloških radara.

DHMZ je potom počeo s pripremama za postavljanje na sva tri spomenuta lokaliteta na Jadranu.

Tako je i ovoga ponedjeljka popodne u osnovnoj školi Debeljak kod Sukošana bilo organiziran edukativni skup na kojemu su stručnjaci DHMZ-a trebali ljudima pojasniti svrhu postavljanjaradara na Jadran, odnosno u njihov kraj, stručno razjasniti da nema bilo kakve opasnosti po ljudsko zdravlje i odgovoriti na sva pitanja koja javnost može zanimati!

Sa strane DHMZ-a sastanku su nazočili dr.sc. Nataša Strelec, bivša ravnateljica Zavoda i voditeljica projektaMETMONIC. S njom je bio kolega Zvonko Komerički, iz tehničke službe DHMZ-a koji postavlja i održava sve naše radare, ali i dva radara u susjednoj Sloveniji. Skupu se odazvalo 30-ak Sukošanaca, a bio je tu i načelnik Općine, Ante Martinac.

"Sve je počeo prezentacijom projekta od strane Nataše Strelec. Govorila je koje su koristi postavljanja radara, gdje će se postaviti. Upadi su počeli i prije kraja njene prezentacije, ali nekako je uspjela privesti prezentaciju do kraja. Onda je bilo zamišljeno da ljudi DHMZ-u postavljaju pitanja. Moram kazati da je većina prisutnih bila starijeg godišta. Prije bih rekao da su to bili verbalni napadi, a nikako pitanja. Jedan od najčešće spominjanih 'argumenata' bilo je obolijevanje od raka. Žale se da im je zadnjih 10 godina od raka umrlo čak 60 mještana i da povezuju s postavljanjem antena na brdu Sukošan. Tvrde da na brdu sada postoje 22 antene", rekao je Martinac, a prenosi Dalmacija danas.

DHMZ-ovci su pojasnili razliku zračenja između telekomunikacijskih anketa i radara. Kažu da radar svojim elektromagnetskim snopovima zraka ne skenira horizontalno, nego snop ide prema nebu.

Strelec je naglašavala da postoje službe koje mjere zračenje i da je sve lako mjerljivo. 

Zavod je pokazao primjere gdje su radari postavljeni usred grada, kao u Budimpešti.

Referendum o meteorološkom radaru?

“Nosite li mobitele uz tijelo, držite li ih često u blizi glave? Pušite li?", upitali su DHMZ-ovci okupljene, postavljajući daljnje pitanja zašto ne bace mobitele ili cigarete kada mogu biti ugroza zdravlju. 

“Nećemo vam mi to dozvoliti”, povikali su mještani. U tom trenutku DHMZ je počeo spominjati i zaštitu od strane policije.

Uslijed uzavrele atmosfere, reagirao je načelnik Martinac prekinuvši skup i najavivši da će se Sukošanci po ovom pitanju vjerojatno izjasniti na lokalnom referendumu.

O ovome se pitanju oglasila i poznata meteorologinja, RTL-ova Dunja Mazzocco Drvar.

"Za ravnu ploču ne trebaš meteo radare. Samo polizeš prst i digneš ga u zrak. Ionako samo Česi plove na luftićima!", napisala je. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.