DETALJI PRESUDE STANIŠIĆU I SIMATOVIĆU Postojao je udruženi zločinački pothvat protiv Hrvatske i BiH!

Žalbeno vijeće Mehanizma u sastavu sutkinja Graciela Gati Santana (predsjedavajuća), sudaca Lee G. Muthog, Aminatta Runeni N’gum, Yusuf Aksar, Claudia Hoefer, u srijedu je objavilo svoju presudu po žalbama koje su podnijeli Jovica Stanišić, Franko Simatović i Tužiteljstvo Mehanizma (u daljnjem tekstu: tužilaštvo) na presudu u predmetu Tužitelj protiv Jovice Stanišića i Franka Simatovića koju je Raspravno vijeće Mehanizma objavilo 30. lipnja 2021., a u pismenom obliku izdalo 6. kolovoza 2021., priopćeno je iz Međunarodnog rezidualnog mehanizma za međunarodne kaznene sudove.

"Žalbeno vijeće je odbacilo žalbe Stanišića i Simatovića na njihove osude za pomaganje i podržavanje ubojstva kao kršenja zakona i običaja ratovanja, kao i za ubojstvo, deportaciju, nehumana djela (prisilno premještanje) i progon kao zločine protiv čovječnosti, počinjene u vezi sa te nakon zauzimanja Bosanskog Šamca u Bosni i Hercegovini u travnju 1992. Kaznena odgovornost Stanišića i Simatovića bila je zasnovana na tvrdnjama da su organizirali obuku, a zatim i angažirali srpske snage koje su sudjelovale u zauzimanju i zločinima. Žalbeno vijeće je, također, odbacilo žalbe Stanišića i Simatovića na izrečene kazne od po 12 godina zatvora.

Žalbeno vijeće je djelomično usvojilo žalbu Tužiteljstva time što je konstatiralo da je Raspravno vijeće pogriješilo kad nije Stanišića i Simatovića osudilo po modalitetu odgovornosti za udruženi zločinački pothvat. Raspravno vijeće je zaključilo da je postojao udruženi zločinački pothvat i da mu je zajednički zločinački cilj bio prisilno i trajno uklanjanje većine nesrba iz velikih dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine putem počinjenja ubojstva, deportacije, nehumanih djela (prisilno premještanje) i progona, kako se tereti u optužnici. Žalbeno vijeće je također konstatiralo da su Stanišić i Simatović doprinijeli zajedničkom zločinačkom cilju u vezi sa zločinima u Bosanskom Šamcu, ali ih je oslobodilo odgovornosti za udruženi zločinački pothvat na osnovu toga da nije dokazano da je netko od njih dvojice posjedovao zajedničku namjeru da se ostvari zajednički zločinački cilj.

Proglašeni krivima za zločine u Hrvatskoj

Žalbeno vijeće je utvrdilo da je Raspravno vijeće pogriješilo u ocjeni drugih doprinosa Stanišića i Simatovića zajedničkom zločinačkom cilju. Žalbeno vijeće je također konstatiralo da su oni posjedovali zajedničku namjeru da ostvare zajednički zločinački cilj. Shodno tome, Žalbeno vijeće je utvrdilo da su  Stanišić i Simatović odgovorni kao pripadnici udruženog zločinačkog pothvata za zločine koje su razne srpske snage počinile 1992. u Bosni i Hercegovini, u Bijeljini, Zvorniku, Bosanskom Šamcu, Doboju i Sanskom Mostu, i za zločine počinjene 1995. u Trnovu i Sanskom Mostu. Također su proglašeni odgovornim za ubojstvo počinjeno u Daljskoj Planini u Hrvatskoj u lipnju 1992. Žalbeno vijeće je povećalo kazne izrečene Stanišiću i Simatoviću na 15 godina zatvora. Žalbeno vijeće je odbacilo preostali dio žalbe tužilaštva.

Predsjedavajuća sutkinja je utvrdila da izricanje ove presude predstavlja ključnu točku u mandatu Mehanizma da nastavi vršiti stvarnu, vremensku i osobnu nadležnost Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (u daljnjem tekstu: MKSJ) koji je zatvoren 2017. godine. Ovo je posljednja žalbena presuda o primarnim kaznenim djelima iz predmeta započetih pred MKSJ, zaključeno je u srijedu nakon presude.

Ubojstvo Marije Senaši

Dodajmo da je riječ o ubojstvu Marije Senaši u Daljskoj Planini u Hrvatskoj lipnju 1992., prema podacima koje je u srijedu objavilo žalbeno vijeće Rezidualnog mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT).

Žalbeno vijeće "prihvaća, djelomično, prvi temelj tužiteljske žalbe i utvrđuje da su Stanišić i Simatović krivi, temeljem članka 1 Statuta i članaka 3, 5 i 7 statuta ICTY-ja za počinjenje, temeljem njihova sudjelovanja u udruženom zločinačkom pothvatu,... za ubojstvo kao povredu ratnog prava i običaja kao i za ubojstvo i progon kao zločine protiv čovječnosti za ubojstvo  Marije Senaši u Daljskoj Planini u lipnju 1992.", objavio je MICT.