Desnica u Europi nezaustavljivo jača? Gjenero poručuje: 'Ako EU ne napravi nešto ozbiljno...'

Prema prvotnim najavama, u formiranju ove velike desne platforme trebala je sudjelovati i stranka Jedino Hrvatska Tomislava Jonjića, no on se u ponedjeljak oglasio, navodeći da mu nije dostavljen nacrt koalicijskog sporazuma. "Ipak, u tom neslaganju ne vidimo čin neprijateljstva niti razlog za prekid razgovora i kolegijalnih odnosa. Upravo suprotno, nastavljamo jasno i glasno zagovarati suradnju na nacionalnome i konzervativnom dijelu političkog spektra, ističući da se ona mora uspostaviti na snošljivosti i ravnopravnosti te na načelima i vizijama za bolju Hrvatsku, a ne na pukoj podjeli izbornog plijena", priopćio je Jonjić ranije.

Kako gleda na ovo okrupnjavanje desnih opcija kod nas, prati li Hrvatska europske trendove, te slaže li se s ocjenom dijela zapadnih medija i analitičara o usponu desnice u Europi, za portal Direktno komentirao je politički analitičar i politolog Davor Gjenero. "Nije ovo nekakav prvi pokušaj, to se događalo i ranije, a i relativno često i uvijek se lomilo na višku liderstva među akterima u tom političkom prostoru. Ne vidim da bi se danas nešto bitno promijenilo i ne vidim da bi pojedinačne političke ambicije aktera koji nastupaju u tom prostoru bile bitno drugačije nego što su bile dosad. Osim toga, cijela inicijativa se još nije niti konsolidirala, a već vidimo s jedne strane isključivanje nekih aktera, a s druge strane opstrukciju nekih aktera na koje se u tom objedinjavanju računalo", započeo je Gjenero.

Europski mediji već mjesecima pišu o usponu i jačanju desnice u Europi, a u nekim članicama Europske unije na vlasti su upravo takve snage. U Francuskoj se sve više ističe Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen, dok u Njemačkoj Alternativa za Njemačku (AfD) bilježi rast potpore i širenje izvan svojih tradicionalnih uporišta. Tome u prilog idu i podaci iz listopada ove godine koji ukazuju na to da je AfD prestigao u ispitivanjima javnog mnijenja vladajuću Uniju CDU/CSU. Slični trendovi vidljivi su i u Austriji, gdje Slobodarska stranka (FPÖ) ponovno jača utjecaj u političkom prostoru. Pomaknemo li se do Italije, nemoguće je ne primijetiti ulogu stranke Braća Italije iz čijih redova je i aktualna premijerka Giorgia Meloni, dok u Mađarskoj Fidesz premijera Viktora Orbana već godinama dominantno oblikuje političku scenu. Gjenero brojne ove opcije naziva radije populističkim nego desničarskim, a vidi i njihov zajednički nazivnik.

La campagne des municipales qui se profile, et dont on commence à vous parler, doit vous mobiliser entièrement. Chez vous, comme partout en France, le changement n'attend plus !

Rejoignez nos listes municipales : https://t.co/2B3DKwM9CP pic.twitter.com/hVW6HmFUxL

— Marine Le Pen (@MLP_officiel) November 19, 2025

'To je priča o populističkim pokretima'

"Orban je vrlo specifičan slučaj. Ono što povezuje populističke pokrete u Europi, tipa stranku Le Penn u Francuskoj, austrijsku Slobodarsku stranku, AfD-a je to što su oni odreda akteri financirani od strane ruskog totalitarnog režima i služe tome da dovode u pitanje paradigmu europske integracije i stabilnost demokratskih poredaka u europskim zemljama. Fico kao postkomunist nije jedini koji se u taj trend uklopio s ove strane, a i unutar AfD-a imate zapravo taj snažan totalitarni resantiman potekao iz bivše istočne Njemačke. Dakle, to je priča koju ne treba vezivati uz desnicu, to je priča o populističkim pokretima koji su antagonistični prema riječima umjerenim konzervativnim i liberalnim političkim opcijama", pojašnjava Gjenero.

Prema njegovim riječima, dobra stvar je da takav trend nije vidljiv kod nas. "U Hrvatskoj ta paradigma ruskog utjecaja, srećom, uglavnom ne pije vodu jer je ovaj prostor na desnoj margini od ustavnog luka uglavnom svjestan opasnosti koje proizlaze iz ruskog totalitarnog poretka. Nažalost, ne svi akteri, ali većina njih. U ovom prostoru imate u Hrvatskoj, za razliku od drugih zemalja, aktere koji su vrlo jasno euroatlantistički profilirani i koji spadaju u svijet zapada, a ne istoka. Sjetite se samo europarlamentarca Bartulice ili Hasanbegovića, kojima nitko ne može osporiti to da spadaju u euroatlantističku paradigmu. Dakle, to što se u Hrvatskoj događa je neko ponekad neprincipijelno povezivanje onih koji se prepoznaju kao desnica, ali ja ne vidim taj tip opasnosti koje nose Le Pen, AfD ili Slobodarska stranka. Za Hrvatsku je zapravo ljekovito to što su ove populističke, protudemokratske stranke u Europi odreda čvrsto povezane s autoritarnim režimom Aleksandra Vučića, njegove su najveći zagovornici u Europskom parlamentu i parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe."

O jačanju desnih, u prvom redu ekstremističkih, i populističkih opcija u Europi opetovano pišu istaknuti europski mediji, pa je tako ugledni Guardian nekoliko mjeseci unazad ustvrdio da bi, prema ocjenama stručnjaka, krajnje desne stranke mogle postati najveća snaga na desnici u Europi u roku od deset godina. O ovim je političkim trendovima nedavno pisao i Time, koje nadolazeće nacionalne izbore u nekim od ranije spomenutih zemalja vidi kao moguću prekretnicu. "Uzevši sve zajedno, ovi događaji bi pomaknuli ravnotežu moći u korist populista, transformirajući način na koji EU definira svoje vrijednosti i interese. Potencijalne posljedice - bilo da se radi o vladavini prava, sigurnosnim i ekonomskim pitanjima, unutarnjim granicama, suočavanju s ekspanzionističkom Rusijom ili čak budućnosti same EU - ostaju ozbiljne", bio je zaključak Timea. Njemački Deutsche Welle pak, analizirajući uspon AfD-a, ističe da slične populističke stranke dobivaju na zamahu u drugim zemljama EU-a. Gjenero navodi da sve te populističke opcije iskorištavaju trenutke krize.

💶 A Brusselian fine of €1 million/day for keeping illegal migrants out?
✅ We’ll pay it. For our safety, and yours.
☝️ Better than living in fear.
🎄 This Christmas, experience Europe the way it should be, in Hungary. pic.twitter.com/6QapoLSIII

— Orbán Viktor (@PM_ViktorOrban) November 22, 2025

'U ekonomskoj krizi jača populizam'

"U Europi u svakoj ekonomskoj krizi jača populizam, jačaju i desni i lijevi populizam, a ustavni luk slabi. Nekoliko je razloga za to. Jedan je činjenica da se u Europi objektivno događa ozbiljna deklasifikacija velikog broja stanovnika, dakle ljudi padaju ispod socijalne razine koju su bili dosegnuli i iz toga proizilazi veliki strah i u tom strahu su spremni slušati manipulatore koji tvrde da je potrebna samo hrabrost i da je potrebno nuditi jednostavna prijeka rješenja. To rade i desni i lijevi populisti i to onda rade i jedni i drugi u vezi s ključnim europskim neprijateljem - Vladimirom Putinom", navodi on.

"U Europi nažalost ne jača desnica, jer kad kažemo desnica mislimo na European People's Party (EPP - Europska pučka stranka), na proeuropsku umjerenjačku desno-centrističku stranku. Jačaju ove marginalne populističke stranke. Italija je poseban slučaj i vidite da je ono što se događa u Italiji zapravo najsličnije onom što se događa u Hrvatskoj. To je ipak više desnica nego desni populisti, retorika Meloni je tvrđa nego što je retorika EPP-a, ali ona nije niti razarajuća niti opasna za EU", dodao je Gjenero pa naglasio: "Ono što je dobra stvar u ovom hrvatskom okupljanju desnice jest da je očito da je tim ljudima talijanska matrica puno bliža nego njemačka, francuska ili austrijska."

Naš se sugovornik osvrnuo i na glavne teme na kojima ovakve opcije dobivaju političke bodove, a pogonsko gorivo su im trenutačno tri ključne stvari. "U fokusu su im pitanje imigracije, urotnička teorija o zamjeni stanovništva i marginalno im je predmet izazivanja straha ta razina inflacije koja postoji. Inače, Hrvatska nije u ekonomskoj krizi, ne događa se deklasifikacija - upravo suprotno, tako da je Hrvatska još uvijek manje pogođena tim nekakvim oblikom neurotskog straha nego što su to europske razvijenije države. Mi smo još uvijek u prilično dobrom položaju, a vidite da ovim urotničkim teorijama pribjegavaju skupine ljudi koji se osjećaju gubitnicima u ovoj europskoj tranziciji. Dakle, ne oni ljudi koji su pali na socijalnoj skali nego oni koji misle da su nezasluženo manje napredovali u socijalnoj hijerarhiji i vlastitom blagostanju nego neki drugi ljudi."

FOTO: Pixabay/ilustracija

'Ako Europska unija ne napravi nešto ozbiljno...'

Na pitanje mogu li ovakve raspodjele nacionalnih političkih snaga dugoročno dovesti do ozbiljnih turbulencija u Bruxellesu, Gjenero kaže: "Ti procesi idu polako i ako Europska unija ne napravi nešto ozbiljno, ona se može naći u problemima. Vidjet ćemo kako će se procesi odvijati, vidjet ćemo hoće li iduće godine Orban, koji je potpuno netipična priča, koji je sjajan upravljač, nije neznalica kao većina ovih ljudi koji nastupaju u tim populističkim opcijama, preživjeti parlamentarne izbore ili neće. Vidjet ćemo i kako će se profilirati Babiševa administracija."

Podsjetio je i da se očekivalo da će Nizozemska otići jako protueuropski, ali se to ipak nije dogodilo. Gjenero je potom secirao stanje i u drugim europskim državama. "Vidimo i u Njemačkoj da AfD jača, ali da se još uvijek formalna koalicija demokršćana i socijaldemokrata, u nekakvom razumijevanju ili sa zelenima ili drugima, još uvijek drži. Najlošija situacija što se tiče konsolidacije demokratskog poretka je u Francuskoj gdje je inače stranački slabiji liberalni predsjednik Macron dramatično izgubio biračku naklonost, a ova populistička opcija Le Pen drastično jača. Francuska ima taj polupredsjednički model i ako se u jednom trenutku nađu ovlasti predsjednika republike i većina u skupštini u jednim rukama, u tom trenutku bi Francuska mogla jako promijeniti svoju sadašnju političku poziciju. A kada bi se to dogodilo u jednoj od najvećih europskih zemalja, to bi bilo izrazito opasno. Fico nije ozbiljan igrač, na njega se dugoročno ne može računati."

FOTO: Pixabay/ilustracija

'Odsutnost ozbiljnog liderstva veliki je problem'

Osvrnuo se i na stanje u Češkoj gdje je baš ovog utorka vođa populističke stranke ANO Andrej Babiš i službeno imenovan premijerom. Babiš se vraća na vlast nakon četiri godine u oporbi, tijekom kojih se pomaknuo s liberalnog centra prema europskim krajnje desnim snagama, a njegov kabinet uključivat će krajnje desnu, anti-EU i prorusku stranku SPD te stranku Motoristi čiji je glavni program protivljenje klimatskim politikama EU. "Babiševe performanse smo već jedanput vidjeli, u opasnoj situaciji kad je imao Zemana kao predsjednika republike."

Desnica pokorava Europu neviđenim usponom: Milijuni okreću leđa starim elitama

"Ono što je sjajno u Europi i važno, da velika država i država koja postaje europskom silom - Poljska, bez obzira jesu li na vlasti desni centar ili populisti, ima jasnu europsku poziciju. Prema tome, ne mislim da će se u narednom mandatu nešto dramatično dogoditi u EU-u, bit će teže nego danas, veliki problem je kvalitativno loša politička klasa u Europi i odsutnost ozbiljnog liderstva, ali mi se ne čini da stvari idu u jako dramatičnom smjeru", zaključio je Davor Gjenero u razgovoru za portal Direktno.