Desetljeće i pol od odlaska papirnatih uputnica u povijest: Gdje smo danas

CEZIH povezuje HZZO, zdravstvene institucije, ljekarne, laboratorije, ali i ugovorne privatne prakse. Svi podaci iz osobnog zdravstvenog kartona osigurane osobe dostavljaju se elektroničkim putem u središnji dio integralnog informacijskog sustava CEZIH-a, gdje se i čuvaju.

Informatizacija zdravstvenog sustava krenula je davne 2002. godine, da bi se razvijao i dan danas. Sredinom 2010. godine zaživio je elektronički recept (eRecept), prva prava nacionalna implementacija elektroničkog propisivanja i izdavanja lijekova u svijetu koja je zabilježila uspjeh u mjeri da je, kako kažu u samom CEZIH-u, doživjela "nepodijeljene pohvale svih dionika sustava: pacijenata, ljekarnika, liječnika, HZZO-a". 

Nakon mjesec dana u punu implementaciju u biokemijski laboratorij je pušten i sustav eUputnice, čime se u potpunosti informatizirao i ovaj poslovni proces, dok je HZZO 2015. kroz sustav e-Građani učinio dostupnom novu e-uslugu: Realizirani recepti, kojom se građanima daju na uvid podaci o receptima realiziranim u ljekarni u posljednjih šest mjeseci. Razvoj sustava nastavlja se i dan danas.

Foto: HINA/Lana Slivar Dominić

Veoma složen informacijski sustav

Svoje prerastanje iz sustava primarne zdravstvene zaštite u Centralni zdravstveni informacijski sustav, CEZIH je krenuo početkom 2011. g. implementacijom elektroničke uputnice u izvanbolničku specijalističko konzilijarnu zdravstvenu zaštitu (SKZZ). Zatim slijede nadogradnje poput implementacije elektroničkog upućivanja u bolnice (uključujući otpusno pismo ili nalaz), središnji elektronički zdravstveni zapis, podrška nacionalnim preventivnim programima i sl.

CEZIH je, dakle, u međuvremenu postao veoma složen informacijski sustav koji se u svojim različitim dijelovima kontinuirano nadograđuje i poboljšava. Upravo ta glomaznost zahtjeva i kontinuirana poboljšanja, ali i daljnji razvoj sustava kojeg u stopu prati i povremeni pad sustava zbog čega, sudeći prema pisanju medija, pacijenti, a onda i sami liječnici i ljekarnici mogu doživjeti neugodnosti.

Jedan od takvih primjera zabilježili smo koncem rujna ove godine kada je zbog pada CEZIH-a nastao potpuni kolaps u ljekarnama i ordinacijama obiteljske medicine, a probleme nisu izbjegli i u bolničkim ambulantama.

Upravo najveći problemi vidljivi javnosti odnose se na probleme s eUputnicama i eReceptima. Naime, u trenutku pada jedne od ove dvije usluge, jasno postoje problemi sa "slanje" recepta i/ili uputnice, ali i njihovog povlačenja od strane neke od zdravstvene ustanove.

Foto: HINA/Zvonimir Kuhtić

Kad sustav ne radi, to je prestrašno

Kakav utjecaj to ima u realnom svijetu, najbolje govori izjava obiteljske liječnice Vikice Krolo za Jutarnji list, koja je tada kazala kako su ona, njezini kolege i pacijenti bili na rubu izdržljivosti.

"Naviknuti smo na elektroniku i ovo je prestrašno. Pacijenti su ljuti jer naruče lijek ili uputnicu, a ljekarna im ne izda lijek jer recept ne prođe. Neki pacijenti nisu vidjeli vijest pa ni ne znaju da je problem u sustavu, a naravno uvijek smo mi krivi", rekla je Krolo.

Ne može, kazala je, niti pustiti lijek niti uputnicu, a poseban izazov je i činjenica da je kraj mjeseca, kada se daju potvrde za bolovanja, zaključivanja mjeseca i razni izvještaji.

Naknadno se, stoga, posebno u bolnicama "vuku" uputnice, zbog čega se administrativni dio ponovno gomila i guši rad liječnika i sestara, a pacijenti, ako ne mogu taj tren podići recept ili obaviti pregled, često su upućeni da se vrate kasnije ili dođu drugi dan.

Međutim, jasno je da kompleksni sustavi podrazumijevaju kompleksna riješenja te da njihova "nadogradnja" može utjecati na krajnje korisnike i više nego što bi se to željelo.

Foto: HINA/Denis Cerić

E-HZZO

Međutim, ovih dana Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje objavio je važne vijesti, a tiču se upravo nastavka digitaliziranja usluga u zdravstvu.

Riječ je o projektu e-HZZO, koji predstavlja efikasnije i transparentno upravljanje sustavom zdravstvene zaštite te otvaranje šireg spektra e-usluga prema osiguranicima i uplatiteljima doprinosa. Završetak ovog projekta svečano je obilježen prošli prošli petak u Zagrebu, a ovaj projekt sufinanciran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj s 12.887.197 eura, a ukupna mu je vrijednost 15.223.969 eura.

"Novim će se sustavom realizirati dodatne nove usluge osiguranicima kao npr. izmjena kontaktnih podataka te izbor/promjena doktora primarne zdravstvene zaštite - e-usluga kojom se osiguranicima (građanima RH) daje mogućnost podnošenja zahtjeva za promjenom izbranog doktora primarne zdravstvene zaštite, što predstavlja najčešći razlog dolaska na šalter HZZO-a", poručili su iz HZZO-a.

Stigla žestoka kritika na rad HZZO-a: 'Vas se, dragi pacijenti, šeće zbog nepotrebne papirologije'

Pa iako je, naravno, smisao digitalnih usluga u zdravstvu smanjenje birokracije, ubrzavanje poslovnih procesa te umanjenje stupnja mogućih pogrešaka, svakako je jasno da ovaj veliki sustav zahtjeva maksimalnu moguću podršku kako se "padovi" sustava koji imaju negativne posljedice po krajnje korisnike ne bi često događali, a s druge strane, jasno je da je i dalje riječ o sustavu koji se treba kontinuirano prilagođavati. 

Samo kao primjer navest ćemo da su printani nalazi i dalje u velikoj mjeri prisutni ili potrebni, posebno zato što umreženost još nije razvijena na način da se ti podaci mogu dijeliti kada je riječ o različitim domovima zdravlja ili bolnica. 

* Tekst je nastao u okviru projekta "Što skriva Beroševa reforma zdravstva" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.