DESETA IZBORNA JEDINICA Hoće li Krstičević još jednom predvoditi HDZ? Velika borba je i na desnici za ulazak u Sabor

Najjužnija izborna jedinica u Hrvatskoj poznata je kao utvrda HDZ-a i desnice. Izborna jedinica sastavljena je od cijele Dubrovačko-neretvanske županije, ali i većeg dijela Splitsko-dalmatinske županije (Split, Makarska, Imotski, Zagvozd, Vrgorac, otoci Hvar, Brač, Omiš, Solin).

Na većini dosadašnjih izbora, uz izuzetak izbora 2000. i 2011. godine, u ovoj izbornoj jedinici slavio je HDZ. Pobjedu je HDZ ostvario i na prošlim i pretprošlim izborima kada je listu nosio dosadašnji ministar obrane Damir Krstičević.

HDZ je tako 2016. godine osvojio čak 43,53 posto glasova . Najviše preferencijalnih glasova imao je Krstičević, a drugi po redu je bio zadnji na listi Milan Kujundžić. Kujundžić je bio izrazito popularan u Imotskom i okolnim mjestima, a upravo bi ta mjesta mogla biti glavno poprište borbe između HDZ-a i Domovinskog pokreta Miroslava Škore. 

Sličan omjer glasova bio je i na izborima 2015. godine. HDZ je tada na čelu s Krstičevićem osvojio više od 40 posto glasova, a na listi su bili Branko Bačić, Marija Vučković...

Posljednji poraz ostvaren je 2011. godine kada je listu nosila Jadranka Kosor (iako je saborski mandat izborila u drugoj jedinici). Jaka imena je HDZ imao 2007. i 2003. godine godine s Ivom Sanaderom i Lukom Bebićem na čelu, a tada su također ostvarene nadmoćne pobjede, pa bi se moglo reći kako HDZ ostvaruje pobjede u ovoj jedinici kada pobjeđuje i u ostatku Hrvatske, ali i kada liste predvode 'politički kapitalci'.

Bauk bi trebao predvoditi SDP, a za HDZ se još ne zna...

Upravo je ime nositelja HDZ-ove liste u ovoj izbornoj jedinici možda i najveća nepoznanica u dosadašnjem dijelu pretkampanje. Najbolja opcija za ovu stranku bila bi da listu nose  Damir Krstičević ili Andrej Plenković. Krstičević je već u dva navrata uspješno slavio na izborima, a njegova karizma pobjedničkog ratnog generala 4. gardijske brigade i dalje donosi veliki broj glasova na terenu. U slučaju da Krstičević ne želi u novu izbornu utrku, najlogičnija opcija je da premijer Plenković nosi listu (premijer je kasnije potvrdio kako će nositi ipak listu u Zagrebu). Njegovo obiteljsko podrijetlo je s Hvara, a kao potencijalni nositelj spominje se još jedan Hvaranin. Ministar Vili Beroš postao je izrazito popularan u korona krizi, a javna naklonost splitskom Hajduku mu sigurno neće odmoći ako bude predvodio listu.

 Među ostalim kandidatima vjerojatno će biti Branko Bačić, ministrica Marija Vučković, a splitski HDZ je predložio kao kandidate i čelnike splitskog HDZ-a Petra Škorića, Andru Krstulovića-Oparu, Mirjanu Čagalj, novu nadu Domagoja Maroevića i druge. Dubrovačko-neretvanski HDZ ima adute i u županu Nikoli Dobroslaviću i gradonačelniku Mati Frankoviću, no upitno je hoće li oni ići u izbornu utrku. Posebna pozornost bit će naravno i na području Imotskoga i Dalmatinske zagore gdje je HDZ ostvario lošije rezultate na prošlim izborima za Europski parlament, ali i u prvom krugu predsjedničkih izbora 2019. godine.

Na dosadašnjim izborima velik broj glasova ostvarivao je i SDP u svojim koalicijama. SDP svakako uvijek ostvari solidan rezultat u Splitu, a jak je i u mjestima bližima moru (otocima, Makarskoj, Pločama). Nositelj liste bi trebao biti šef Kluba zastupnika Arsen Bauk, a u ovoj izbornoj jedinici SDP i Restart koalicija nemaju nacionalnoj  javnosti jačih i prepoznatljivijih imena osim bivšeg ministra Branka Grčića, dok se novi veći angažman Borisa Lalovca ne očekuje.  SDP je već ranije imao problema s ovom izbornom jedinicom i nositeljima te su tako nositelji znali biti i Slavko Linić i Željka Antunović u prošlosti. Nova imena bi mogla biti gradonačelnica Supetra Ivana Marković i gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević, no pitanje je koja bi mjesta mogli dobiti s obzirom da pripadaju Neretvanskoj skupini gradonačenika. 

Za prolazak u Sabor bore se Tomašić, Grmoja, Pametno

Na prošlim izborima dobro su prolazile i treće opcije. Tako je 2015. i 2016. godine Most dobio čak više od 15 posto glasova, ali je teško očekivati kako će taj rezultat ponoviti. Nositelj izborne liste je 2016. godine bio Božo Petrov, a s njim su bili i Ivan Kovačić, Ante Pranić, Ivana Ninčević-Lesandrić itd. Kovačić i Pranić, koji su nosili velik broj glasova u Omišu i Vrgorcu, sada idu s Relkovićevim političkim projektim zvanim Stranka imena i prezimena, Ninčević-Lesandrić se oprostila od aktivne politike, a prolazak izbornog praga je upitan i Petrovu, ali i Nikoli Grmoji. Treći član vodstva stranke Miro Bulj bi se trebao natjecati u 9. izbornoj jedinici gdje spada Sinj. Među potencijalnim kandidatima Mosta je i Ante Čikotić.

Dobar rezultat očekuje i Domovinski pokret Miroslava Škore. Među imenima koji se spominju su i Ruža Tomašić, tu su i najnovija akvizicija stranke Robert Pauletić i popularni glumac Vedran Mliktota, a za očekivati je kako bi Škoro mogao angažirati i još jednog političkog kapitalca. Dobar zalog Škori predstavlja i solidan rezultat u prvom krugu predsjedničkih izbora, pogotovo u mjestima koja su bila poznata kao najveće utvrde HDZ-a u cijeloj državi, svakako je za očekivati kako će im ta mjesta biti u fokusu kampanje.

Među ostalim političkim opcijama koje će se boriti za eventualni prolazak u Sabor su već spomenuta Stranka imena i prezimena koja će računati na glasove u Omišu, Vrgorcu, ali i ostalom dijelu izborne jedinice. Možda je najveći problem nedostatak jačeg imena iz Splita jer Split predstavlja 'najveći rezervoar glasova' u jedinici, no Stranka je nametnula zanimljivu temu već na početku kampanje. Zatražili su da se četiri dalmatinske županije ujedine u jednu regiju, no pravo je pitanje koliko je to građanima ovih županija zaista životno važno pitanje. 

Za prolazak će se boriti i koalicija stranke Pametno Marijane Puljak i Fokus Davora Nađija. Teško je za očekivati kako bi mogli proći izborni prag, no vrijedi podsjetiti da je Pametno na prošlim lokalnim izborima bila druga po jačini opcija u samom Splitu, a svoje mjesto pod suncem tražiti će i koalicija HSP-a i Neovisnih za Hrvatsku, koji u svojim redovima imaju solidno uporište u Splitu s lokalnim političarima poput Hrvoja Marušića i Martina Mladena Pauka.