otvoreno

Dejan Jović u raspravi o imigrantima usporedio Siriju i Jugoslaviju

Autor

Direktno.hr

Europa je suočena s najvećim valom izbjeglica nakon II. svjetskog rata i još se ne nazire rješenje. Kako se nosimo i kako ćemo izaći iz ove krize humanosti kojoj svjedočimo? Hoćemo li se osloboditi predrasuda, je li ovo početak neke nove Europe, treba li ponovno utemeljiti Schengen.O tome su razgovarali u večerašnjem Otvorenom Josip Mrzljak, Dajan Jović, Mirko Bilandžić, Josip Juratović i Julija Kranjec.
08.09.2015. u 23:06
Ispiši članak

"Papa je pozvao svakoga da pruži pomoć ljudima u nevolji. Mi pomažemo ljudima bez obzira na vjeru i naciju. Kršćanstvo bi trebalo samo u sebi biti jače nego li što je, moramo se preispitivati jesmo li na Isusovu putu ili ne. Za nas je važno pomoći im interventno, no ljude treba primiti i dati im posao. Treba čuti što se o tome govori", rekao je Josip Mrzljak, ravnatelj Hrvatskog Caritasa.

"Ja ne vidim kako su zidovi rješenje, ono će dovesti do samoizolacije Mađarske. Ona je i bila i željezne zavjese. Ovo je dijametralno suprotna Mađarska od vremena kada je Mađarska bila šampion slobode. Motivi pristupanja EU su vrlo različiti. Srednja Europa je ušla u Eu kako bi vratila suverenitet, međutim to je plodno tlo za svakojake ekstremističke ideje. Ne vjerujem da Orban to radi uz urotu iz Europe. Jer, Njemačka želi izbjeglice zato što stari i želi profitirati od izbjeglica. Europska unija nema mehanizma discipliniranja članica. Europa pokazuje kako nije dorasla biti svjetski lider, no ovdje imamo nekoliko silnica, poput Francuske koja ovdje na Bliskom istoku ima interese. Mi živimo u sjeni Georgea W. Busha koji je pokrenuo rat protiv terorizma. U Siriji imamo globalnu bitku za pozicioniranje u novom svjetskom poretku. Obama ne želi intervenirati u Siriji zato što su intervencije, poput one na Balkanu bile vrlo kontroverzne. Europska unija stvara problem, no nikako ga ne može riješiti. Vjera u liberalni poredak koja povezuje demokraciju i mir je pogrešna jer se demokracijom mora upravljati.  Raspad Jugoslavije je primjer", naglasio je Dejan Jović, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

"Sve su migracije sigurnosni izazov. Recentnija povijest Bliskog istoka upravo o tome govori. Posljednje procjene govore kako je 10 milijuna ljudi u Siriji u pokretu. 90 posto tih izbjeglica je smješteno u pet država. Najviše ih je primila Turske. No, nije beznačajno to što ima velik postotak Libanona izbjeglice iz Sirije što narušava sigurnost Libanona. Hezbollah e i ušao u Siriju kako bi destabilizirao Siriju. Migracijama je dan preveliki značaj, no mi nemamo nikakvog uvezenog terorizma. Izvor svega su Sirija, Irak i Libija, države koje to više nisu. Ovo je nadasve humanitarno pitanje koje će imati sigurnosne implikacije. Jedino što bi mete terorista mogli postati izbjeglice. Scenarij raspleta na Bliskom istoku je predvidiv. No, Islamska država je sve moćnija i ima atribute unutarnje državnosti. Procesi dezintegracije će se nastaviti. Kurdi su tri puta prevareni, ako ih četvrti puta prevare postat će najopasniji teroristi na svijetu", objašnjava Mirko Bilandžić sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

"Njemačka stoji u ogromnoj odgovornosti prema tim unesrećenim ljudima. Njemačka je poslije Drugog svjetskog rata imala 10 milijuna izbjeglica. Njemačka živi solidarnost koja je potrebna našem sustavu vrijednosti. U svakom društvu postoje pojedinci koji nose mržnju i šire strah, no oni su velika manjina. Velika većina našeg društva se distanciraju od njih, jer njima se ne smije dati mnogo prostora. Političke stranke daju jasne signale da za netoleranciju nema mjesta. Prije svega moramo ići prema tim nesretnim ljudima, moramo ukloniti administrativne prepreke za humanitarne organizacije. Mislim kako je jako bitno da budemo solidarni po pitanju izbjeglica. Njemačka je samo jedna od 28 članica, no ona ne može, iako najveća, nametati vlastite stavove ostatku Unije", reako je Josip Juratović, zastupnik SPD-a u Bundestagu uključivši se u emisiju iz Berlina.

"Ono što vidimo kako Europa reagira je sporo i neadekvatno. Europa gradi prepreke, u Mađarskoj, ali i Španjolskoj. Time je put izbjeglica rizičniji i smrtonosniji. Jako puno ljudi se javlja sa porukama podrške i stavljaju na raspolaganje svoje resurse. No, čujemo i negativne glasove. Važno je informirati protiv mitova i strahova.  Javne osobe zaista mogu solidarnost pokazati. Mitovi kako među tim ljudima ima terorista stvaramo frustraciju i strah koji nije dobar. Sekuritizacija tog problema je opasna, mi ih samo moramo integrirati u društvu. Moramo im osigurati pristup našem društvu i teritoriju", kaže Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.