STIER I ŠKARE OŽBOLT 'Imamo pravnu podlogu za traženje ratne odštete od Srbije'

Naime, Ivan Jakovčić upitao je Plenkovića što znači dolazak predsjednika Srbije u Hrvatsku, na što mu je premijer odgovorio kako tu nema nikakve mistifikacije te da će točke na dnevnom redu  biti: nestale osobe, pitanja iz rata, pa i ratna odšteta..

Plenković je mislio ozbiljno

Stoga smo za komentar Plenkovićeva spominjanja ratne odštete upitali bivšu ministricu pravosuđa Vesnu Škare Ožbolt jer nas je zanimalo ima li Hrvatska pravnu osnovu i podlogu za njezino traženje ili ju je premijer samo 'ovlaš' spomenuo.

Naša sugovornica smatra kako je riječ o preozbiljnoj temi da bi se netko samo tako 'kockao' s njom. 

"S takvom temom se ne blefira, jer njezino manipuliranje u dnevnopolitičke svrhe lako bi se 'obilo' u glavu", ističe Škare Ožbolt  koja vjeruje da iza te izjave stoji ozbiljna namjera i priprema.

Što je još važnije, navodi kako Hrvatska ima pravne osnove za traženje naknade štete od Srbije i to s obzirom na sve postupke koji su vođeni na Haškom sudu, ali i na temelju činjenice da se na teritoriju Hrvatske do 1997. godina nalazila JNA, odnosno tzv. Novosadski korpus koji je bio pod njezinom ingerencijom.

I pravo i činjenice na našoj strani

"Neki tumače da s obzirom na to da rat nikad nije proglašen nemamo pravo tražiti ratnu odštetu. Međutim, u Hrvatskoj je pobijen velik broj ljudi, velik broj njih je nestao, a jedna trećina zemlje je praktički sravnjena sa zemljom. Isto tako, činjenica je da su za zločine u Hrvatskoj u najvećem broju optuženi srbijanski državljani", pojašnjava Škare Ožbolt te naglašava kako za zločine počinjene u Hrvatskoj nije optužen niti jedan Hrvat.  

Postupak za naknadu ratne štete Hrvatska bi, smatra naša sugovornica, mogla pokrenuti pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu.

'Vlada odlučila staviti stvari na svoje mjesto'

"S obzirom da je Srbija 'mrtva hladna' iznijela niz objeda za Jasenovac, hrvatska je Vlada očito počela stavljati stvari na svoje mjesto", mišljenja je Škare Ožbolt komentirajući tajming ponovnog pokretanja tog pitanja. Na naš upit bi li hrvatsko traženje naknade za ratnu štetu od Srbije moglo otvoriti 'Pandorinu kutiju' i motivirati bošnjačke vlasti da isto traže od Hrvatske nakon porazne haške presude hrvatskoj šestorci iz BIH-a,  Škare Ožbolt je odgovorila potvrdno. Zaključila je kako to isto govori da je Plenkovića izjava dobro promišljena jer je zasigurno svjestan i njezinih mogućih neugodnih posljedica. 

Sporazum o normalizaciji odnosa iz 1996. kao podloga za traženje odštete

Bivši ministar vanjskih poslova i politički tajnik HDZ-a Davor Stier ističe kako Hrvatska itekako ima pravne podloge i okvir za traženje ratne odštete od Srbije i to u Sporazumu o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije koji je potpisan 1996. godine i koji u članku 7. upravo regulira to pitanje.

"Svojevremeno je osnovano i posebno povjerenstvo za ratnu odštetu koje se sastalo samo jednom, jer Srbija više nije htjela za pregovarački stol. No, to ne znači da je obveza prestala. Sporazum je važeći i nudi pravnu podlogu da se to pitanje nađe na dnevnom redu tijekom posjeta srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića", pojasnio je Stier, koji je podsjetio da je to pitanje na temelju navedenog Sporazuma otvorila i bivša premijerka Jadranka Kosor prilikom posjete Beogradu.

Inače, Sporazum o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i SRJ, pravni je dokument kojim se reguliraju poslijeratni odnosi između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije. Potpisan je u Beogradu 23. kolovoza 1996. godine, a potpisnici su s hrvatske strane bili tadašnji ministar vanjskih poslova  Mate Granić i Milan Milutinović kao ministar vanjskih poslova SRJ.