'GRAĐANI SU NAM JASNO PORUČILI DA ŽELE BORBU PROTIV KLIJENTELIZMA'

DAVOR IVO STIER: 'A zašto ja ne bih bio kandidat za predsjednika HDZ-a?'

Autor

al/Rozita Vuković/Jutarnji list

''Na unutarstranačkim izborima odlučit ćemo s kojim ljudima i s kakvom političkom platformom ćemo ići na parlamentarne izbore. Do tada, naša odgovornost je, a posebno vodstva, da damo potporu Kolindi Grabar-Kitarović za pobjedu na predsjedničkim izborima i da kvalitetno odradimo predsjedanje Europskom unijom'', kaže Davor Ivo Stier, bivši ministar vanjskih poslova i bivši politički tajnik stranke, koji će očito biti jedan od glavnih protukandidata Andreju Plenkoviću za čelno mjesto HDZ-a, iako se on sam o tome još ne želi precizno izjasniti.

13.07.2019. u 13:15
Ispiši članak

Više ste puta isticali, pogotovo nakon europskih izbora, da u središtu političkog djelovanja HDZ-a mora biti borba protiv korupcije i klijentelizma. Je li Plenković zakasnio s micanjem Lovre Kuščevića iz Vlade?

Kuščevićev odlazak iz Vlade je bio očekivan i potreban. Iz svake situacije se, naravno, može nešto naučiti, a jedna od pouka jest da moramo brže donositi odluke.

Očekujete li da do rekonstrukcije Vlade dođe do kraja srpnja, kako se najavljuje, i tko bi sve, po vama, od ministara trebao napustiti Vladu?

Problemi s kadrovima su odraz jednog dubljeg političkog problema, odnosno, problem politike koja nije u prvi plan stavila borbu protiv klijentelizma. To, naravno, ne znači da u nekim segmentima nije bilo dobrih rezultata u borbi protiv korupcije. Vidimo da je policija tu postigla neke značajne rezultate. Ali u političkom smislu, klijentelizam kao društveni fenomen i kao politički problem nije stavljen u prvi plan, nego je od lipnja 2017. u prvi plan stavljena stabilnost vlasti i u tom kontekstu je napravljena koalicija s HNS-om i SDSS-om, suradnja s Milanom Bandićem i nekolicinom zastupnika koji su izvorno izabrani na listi SDP-a.

Ta politika prvi je put testirana kod građana na europskim izborima u svibnju i doživjela je neuspjeh. Građani su nam poslali poruku da žele da borba protiv klijentelizma bude u prvom planu. Naša je odgovornost pokazati da smo dobro razumjeli tu poruku građana. Rekonstrukcija Vlade, pogotovo ako će ići ka smanjenju resora i povećanju učinkovitosti, može sigurno biti korak u tom smjeru.

Kako gledate na ultimatum HNS-a i je li se Plenković i njih trebao riješiti u paketu s Kuščevićem?

Možda je to više pitanje za kolege koji su se od početka zauzimali za koaliciju s HNS-om. Ja bih mogao reći da je to paradoksalno, da se baš HNS našao pozvan da nekome drži lekcije o klijentelizmu. Ali, vjerujem da će ova Vlada mandat ispuniti u skladu s ustavnim rokovima. No, građani su nam poslali poruku da se prioritet mora promijeniti i da je ključno pitanje za razvoj i napredak hrvatskog društva i države - borba protiv klijentelizma.

U posljednjih nekoliko mjeseci, kako pokazuju istraživanja, HDZ-u pada rejting, a pogotovo nakon europskih izbora. I sami ste nedavno rekli kako stranka sa 22, 23 posto ne može ići na parlamentarne izbore. Može li se situacija popraviti i što je potrebno učiniti?

U politici je vrlo važno kako ćete definirati suparnika. Ne govorim o neprijatelju nego o suparniku. Po meni je naš suparnik ljevica, i tu se moramo demokratskim putem nadmetati za naša politička rješenja i viđenja razvoja Hrvatske. Građani su nam nakon europskih izbora poslali dvije poruke, jedna je vezana za politički identitet stranke i svjetonazorske teme, a drugi je, što sam spomenuo, vezan za borbu protiv klijentelizma. Ono što moramo promijeniti jest to da se više ne smijemo konfrontirati s dijelom našeg biračkog tijela, a to se dogodilo od lipnja 2017. do danas. Rezultat toga je da se naše biračko tijelo podijelilo.

Europski izbori su pokazali da je to naše biračko tijelo praktički podijeljeno na pola. Kad pogledamo koliko su ukupno imale sve ove druge opcije koje su bile desno od centra, a koje su na izbore išle fragmentirano, to je otprilike nešto manje od HDZ-a. Dakle, mi moramo ići k tome da ponovno ujedinimo naše biračko tijelo. A za to je, po meni, potrebno dovesti u balans HDZ i to tako da u središtu bude jedna demokršćanska politika koja će s jedne strane inzistirati na borbi protiv klijentelizma, pravnoj državi, na vladavini prava, dakle, ako hoćete, na tekovinama zapadne, neki bi rekli, liberalne demokracije, a s druge strane svjetonazorski biti inspirirana s kršćanskim vrijednostima i kršćanskim socijalnim naukom.

Ta demokršćanska politika onda može ujediniti i one konzervativnije i one nešto liberalnije čimbenike, prvo naše stranke, a onda našeg biračkog tijela i tako pridobiti ponovno većinsku potporu naroda.

Čini se da se neke odlučnije mjere oko toga još ne poduzimaju ili se, barem, to čini presporo?

U ovom trenutku najava rekonstrukcije Vlade može biti jedan korak u pravom smjeru. A što se tiče političke platforme kojom ćemo ići na parlamentarne izbore, koji su za nešto više od godinu dana, to ćemo odlučiti na unutarstranačkim izborima. To je demokratska, institucionalna, statutarna prilika da otvorimo raspravu i definiramo s kojim ćemo ljudima i s kakvom političkom platformom ići na parlamentarne izbore da bismo dobili većinsku potporu građana. Smatram da to treba biti uključiva platforma koja će uključiti i konzervativnije i one liberalnije snage, ali u središtu mora biti demokršćanska glava koja onda daje ritam i smjer takvoj politici.

Kada govorimo o toj političkoj platformi koja želi dobiti većinsku potporu, to je bitno ne samo za doći na vlast ili zadržati vlast, nego da bi to iskoristili kako bi napravili ono što je potrebno u ovoj sljedećoj fazi. Mi smo sada ostvarili određeni gospodarski rast, poboljšali kreditni rejting, imali odgovornu fiskalnu politiku.

No, da to bude održivo i da Hrvatska doista napravi jedan skok i približi se razvijenijim državama, želimo provesti politiku koja bi se ukratko mogla definirati ovako – želimo pojeftiniti državu da bi ojačali i obogatili naciju. Mi danas imamo, od Baltika do Jadrana, jednu od najskupljih država. Oko 45 posto BDP-a je udjel države u našoj ekonomiji, oko 65 do 70 posto hrvatskih građana, izravno ili neizravno ovisi o državnoj potrošnji. Državni aparat je preskup za naše gospodarstvo. Naš je zadatak to promijeniti.

Spomenuli ste nove ljude s kojima ćete na izbore. Znači li to da se na Plenkovića u stranci više ne računa, da on ne može voditi HDZ na parlamentarne izbore?

To je nešto o čemu će na unutarstranačkim izborima odlučiti članovi. Mi ćemo imati tu mogućnost da svaka članica i član može izravno birati novo vodstvo. Ne samo predsjednika, nego i zamjenika, četiri potpredsjednika, dakle, ono uže vodstvo stranke.

Vi ćete biti kandidat za novog šefa HDZ-a?

Zašto ne? Ali o tome ću preciznije kada bude vrijeme unutarstranačkih izbora. Oni još nisu raspisani, dio je opširnog intervjua koji je za Jutarnji list dao Davor Ivo Stier.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.