lalovac protiv banaka

Davali milijarde firmama od 100 kuna, neka se samo čude, sve ću objaviti

Autor

Direktno.hr

Ministar financija Boris Lalovac gostujući u emisiji Hrvatskog radija 'A sada Vlada' priznao je da je podizanje trošarina na derivate veliko opterećenje. No, rekao je, tješi nas jer se njime djelomično financiraju naše ceste. Rekao je i kako Europska komisija povećanje trošarina prihvaća kao strukturnu reformu. Ono što je upitno hoće li komisija prihvatiti jedino je dobit koja će se iz javnih poduzeća sliti u proračun.
22.04.2015. u 11:22
Ispiši članak

Europska komisija nam je predlagala ukidanje poreznih olakšica, ali Vlada se nije odlučila za takav korak i nadam se da je ta priča zatvorena. Tražili su i proširenje porezne osnovice, izjavio je ministar.

Najavio je da će bolnih mjera biti još na rashodovnoj strani. Rekao je da je prema dubinskim analizama potvrđeno da se ovim mjerama može uštedjeti do pola milijarde kuna. Komisiji smo obećali stalni monitoring nad provođenjem tih mjera i kontroli troškova, istaknuo je ministar.

Lalovac je istaknuo i da će zajedno sa sindikatima biti potrebno naći zajednički put ka daljnjim uštedama. Nadam se da ćemo sindikatima uspjeti objasniti u kakvoj se situaciji Hrvatska nalazi. Od 104 poduzeća samo je 19 poduzeća, od kojih je 9 državnih, duguje 80 milijardi kuna. 308 korporacija duguje 152 milijarde kuna, a među njima dominiraju državna poduzeća. Podaci su to koje je ministar naveo, a koja govore o tome kakav utjecaj javna poduzeća imaju na visinu deficita. To je pritisak i za javni dug. Javna poduzeća neće više moći biti generatori ekonomskog rasta, to će biti samo privatni sektor, naglasio je.

Lalovac je rekao Komisija nam prigovara da nam je gospodarstvo oslonjeno na državni sektor. Izvore financija javne tvrtke morat će tražiti u Bruxellesu, a ne u ministarstvima kao dosad.

"Ne želim rat, ali želim govoriti na temelju brojeva"

Lalovac je opovrgnuo da je u sukobu s guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem. Nisam u skobu s guvernerom, samo tražim odgovore od njega. Nije dovoljno građanima samo uputiti upozorenja, treba ih zaštititi zakonskim aktima. Rizik kamatne stope, valutni rizik ne smije biti samo na teret građanima, istaknuo je.

Postavio je pitanje kako je moguće da su milijarde kredita davane tvrtkama s prihodima od 100 kuna. Bankari rade problem oko 300 milijuna kuna troška oko problema sa 'švicarcima', dok su, s druge strane, tvrtkama s po 100 kuna prihoda dale 6 milijardi kuna.

Vidjet ćemo ubrzo da su banke od 2008. do 2013. banke zaradile silne milijarde, i mi nismo protiv toga, ali problem su građani koji uredno plaćaju svoje kredite u ovoj situaciji, a kamate su im tri puta više nego u Austriji ili Italiji, što je nedopustivo, naglasio je Lalovac. Ne želim rat, ali želim govoriti na temelju brojeva.

Najavio je da će uskoro, kada se objave financijska izvješća o poslovanju banaka u 2014. vidjeti da je jedna poslovna banka otvorila d.o.o, u koji je prebacila svoj loš portfelj i na temelju toga iskazala gubitak od 4 milijarde kuna, no nije želio reći o kojoj se banci radi.

Dakle tu se radi o milijardama, a kod građana se radi o par stotina milijuna. Neka se samo čude danas, pa ću sve objaviti - sva imena firmi koje su dobile milijarde", poručio je Lalovac.

Inače, prema ranije objavljenim podacima Hrvatske udruge banaka, udio "loših" kredita iznosio je preko 17 posto, dok u segmentu trgovačkih društava on iznosi preko 30 posto, što znači da svaka treća tvrtka ne može plaćati kredit.

Komentirajući nove Vladine mjere, Lalovac je rekao: "Nisam sretan zbog trošarina, ali to su nužne i bolne mjere, a reformske mjere bit će veće na rashodovnoj strani. EK je tražila veće porezno opterećenje, ali Vlada RH je odlučila ne dirati porezne olakšice. Nećemo dirati socijalna davanja. Spojit ćemo 10 agencija i racionalizacijom troškova uštedjeti oko 500 milijuna kn".

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.